U cijelom predavanju izraelskog govornika Yuvala Noe Hararija u Zagrebu, koje je izazvalo veliku pozornost, samo je jedna rečenica zlokobno istinita: ruska invazija na Ukrajinu prije tri godine otvorila je novu eru imperijalizma u svijetu. Ne onog trgovinskog, kapitalističkog, na koji smo se naviknuli i kojem su ponajviše skloni Amerikanci, nego onog koji znači da moćnija sila zauzima manju. I to je bit svedena na najjednostavnije objašnjenje.
Dok su oči svijeta uprte prema istočnim, ali i bliskoistočnim bojištima, s drugog kraja svijeta stiže dramatično upozorenje. Australija, naime, upozorava kako u sjeni svih ovih događanja od Ukrajine do Palestine, dok Rusi, Ukrajinci, Izraelci i Palestinci svakodnevno gube vojnu moć i ljudstvo, Kina stvara vojsku kojoj se, prođe li sve kako planiraju, neće moći suprotstaviti nijedna druga. Kina već ima najbrojniju vojsku na svijetu, a ulaganja u obrambenu industriju proteklih su godina dramatično porasla, Kina je značajno modernizirala svoje trupe i danas predstavlja istinsku vojnu silu.
Australija ne viče “vuk, vuk” bez razloga, nije baš da su u ratu s Kinom, ali ne bi se njihov odnos mogao nazvati ni prijateljstvom. Nedavno su, na otvorenom moru, Kinezi ispalili baklje prema plovilu australske ratne mornarice, što je Australija osudila i nazvala “neprofesionalnim i nediplomatskim” činom, u strahu da će nakon baklji početi stizati i projektili.
Tajvan kao meta
Iako Kina ima i ljućih neprijatelja od nje i fokus na Tajvanu, pa su šanse da isprovocira bilo kakav sukob izuzetno male, gotovo nikakve, Australija upozorava da bi, dođe li do toga, bila nemoćna pred tom silom. Stoga je odlučila i sama ubrzati naoružavanje. Operacije australskih obrambenih snaga za zaštitu pomorskih trgovačkih ruta, posebice onih kroz Južno kinesko more, postaju sve rizičnije zbog “najvećeg vojnog gomilanja u svijetu”, izjavio je nedavno australski ministar obrane Richard Marles misleći na Kinu. Govoreći na Indopacifičkoj pomorskoj konferenciji u Sydneyu, Marles je istaknuo da su otvoreni morski putovi, uključujući rute kroz Južno i Istočno kinesko more, u središtu nacionalnog interesa Australije. “Taj posao postaje sve izazovniji i rizičniji. Kina provodi najveće vojno gomilanje, a to se događa bez ikakve strateške potvrde ili objašnjenja”, rekao je.
Prema Marlesu, takav razvoj događaja prisiljava Australiju i brojne druge zemlje na odgovor. Canberra je prošlog mjeseca službeno izrazila zabrinutost Pekingu nakon što je kineski borbeni zrakoplov ispalio baklje u neposrednoj blizini australskog pomorskog patrolnog zrakoplova tijekom nadzorne misije u Južnom kineskom moru. Australija je incident ocijenila “nesigurnim i neprofesionalnim”, posljednjim u nizu sličnih sukoba. Kao odgovor na njih, ubrzano jača svoju mornaricu. “Gradimo sposobniju, ubojitiju mornaricu dugog dometa”, naglasio je Marles. Ključne inicijative uključuju nabavu fregata iz Japana, razvoj podmorničkih dronova s američkom tvrtkom Anduril i proširenje brodogradilišta okrenutih prema Indijskom oceanu. Konferencija u Darling Harbouru okupila je desetke zapovjednika mornarica i obalnih straža iz Sjedinjenih Država, Japana, Filipina, Singapura i pacifičkih otočnih država, a održava se u ključnom trenutku, dok se Australija priprema za izgradnju flote podmornica na nuklearni pogon u sklopu sigurnosnog partnerstva AUKUS sa SAD-om i Velikom Britanijom. Na konferenciji sudjeluje i nekoliko izraelskih obrambenih tvrtki, što je izazvalo prosvjede. Marlesovo upozorenje dolazi u trenutku pojačanih napetosti u Indopacifiku, gdje sloboda plovidbe i teritorijalni zahtjevi Kine ostaju ključno sigurnosno pitanje za regiju, javlja Reuters.
Sa 600 komada u rezervi ili nerazmještenih bojnih glava, Kina je treća nuklearna sila svijeta. Dok Sjedinjene Države smanjuju svoje zalihe, Kina, Indija, Pakistan, Rusija, Velika Britanija i Sjeverna Koreja povećavaju svoje. Nuklearno oružje Kinezi su razvili tijekom hladnog rata te su nastavili širiti svoj nuklearni arsenal, dodavši još 30 komada od 2020. SAD strahuje da bi Peking do 2030. mogao imati više od 1000 komada oružja.
Rastuće krize
Rusija i SAD zajedno drže 87 posto svjetskih zaliha, Sporazum New START ograničava aktivne strateške glave na 1550 po strani, ali on istječe 2026. godine. Kina, kao nova sila, ulazi u utrku s ambicioznim planovima, dok regionalni rivali poput Indije i Pakistana riskiraju eskalaciju u južnoj Aziji. Independent u svojem tekstu ističe da su te zalihe nasljeđe hladnog rata, ali današnje krize, poput ruske invazije na Ukrajinu i sjevernokorejskih provokacija, ponovno otvaraju pitanje nuklearne prijetnje. Nakon što je Amerika najavila ponovno testiranje nuklearnog oružja, svijet se opravdano pita jesmo li opet na rubu nuklearnog rata. Ako i nismo, čini se da se vojske pripremaju za sukobe velikih razmjera.
Što, konkretno, znači “neobjašnjivo vojno gomilanje” u Kini? Analiza je neumoljiva. Kad pogledamo kinesku vojsku — službeno: People’s Liberation Army (PLA) — ne vidimo jednostavan monstruozan stroj koji je već “savršena prijetnja”, nego organizam u pretvorbi. No transformacija je napredna. Prema izvješću američkog Pentagona “Military and Security Developments Involving the People’s Republic of China 2024”, kineska vlada nastoji da PLA postane “vojska svjetske klase” do 2049. godine, kroz razvoj tehnologije, autonomnih sustava i strateških sposobnosti. Kineski državni mediji i ministarstvo obrane redovito objavljuju planirane proračune za obranu. U ožujku 2025. Kina je najavila obrambeni budžet od 1,78 bilijuna juana, što otprilike odgovara 246,5 milijardi američkih dolara. To je nominalno povećanje od 7,2 posto u odnosu na proračun iz 2024., kada je iznosio 1,67 bilijuna juana (oko 231 milijardu dolara).
No analitičari upozoravaju da stvarni izdaci vojske mogu biti znatno veći od objavljenih u službenim, režimskim glasilima komunističke Kine. Stockholm International Peace Research Institute procjenjuje da je ukupna vojna potrošnja Kine 2023. dosegnula 309 milijardi USD, dok Međunarodni institut za strateške studije (IISS) ide na 319 milijardi — znatno iznad službenog iznosa. Dok službeni budžet pruža samo okvir, istinska snaga vojske leži u integraciji tehnologije i strateškom prioritetu. Kineska obrana od 2019. godine, u Bijeloj knjizi “Kineska nacionalna obrana u novoj eri”, navodi da se vojska mora “aktivno prilagoditi novom sigurnosnom krajoliku, novim potrebama nacionalne sigurnosti i novom razvoju ratovanja”, što je signal da vojska treba prelaziti s tradicionalnih oblika oružja na visoku tehnologiju, sustave mrežnog ratovanja, svemirsku i elektromagnetsku domenu. No transformacija nije samo vanjska.
PRESIDENT TRUMP: “We’re the number one nuclear power, which I hate to admit because it’s so horrible… Russia is second. China is a distant third, but they will catch us within four or five years… And we’re maybe working on a plan to denuclearize the three of us.” pic.twitter.com/TI9pY286NH
— Fox News (@FoxNews) November 5, 2025
Strukturne slabosti
U znanstvenom radu za Stiftung Wissenschaft und Politik (SWP), dr. Christian Wirth naglašava da nije dovoljno samo nabaviti nove platforme — brojne strukturne slabosti usporavaju proces: neoprezan tok informacija, opaka koncentracija vlasti, slaba suradnja među granama vojske i strah od odstupanja u donošenju odluka. On piše da je “centralizacija odlučivanja u rukama predsjednika Centralne vojne komisije (Xi Jinping)” u nekim slučajevima suprotna konceptu “misijskog zapovjedništva” koji preferiraju mnoge moderne vojske.
Tijelo zaduženo za nabavu i razvoj opreme — Odbor za razvoj opreme pri Centralnoj vojnoj komisiji — osnovano je 2016. kao dio vojnih reformi. Taj odjel koordinira širok spektar opreme: od sustava lasera i komunikacijskih mreža do zrakoplovne, mornaričke i raketne opreme. Bilo je i novosti, natječaji su postali javni na internetskoj platformi, a privatne tvrtke mogu sudjelovati u ponudama kako bi se poboljšala konkurentnost i smanjili troškovi, ali i ojačala “vojno‑civilna integracija”. Ta integracija (MCF) postala je ključni koncept modernizacije. Kineska vlada nastoji mobilizirati civilne industrije, sveučilišta i tehnološke tvrtke da surađuju u razvoju sustava koji imaju dvostruku namjenu — civilnu i vojnu. U analizi CSET Georgetown, između 2023. i 2024. identificirano je 2857 natječaja povezanih s umjetnom inteligencijom koje je raspisala kineska vojska PLA, a najmanje 338 organizacija dobilo je više od jednog takvog natječaja.
To pokazuje širinu i dubinu uključenosti civilnih subjekata u vojne projekte. Uza sve to, PLA nastoji diversificirati izvore tehnologije, smanjiti ovisnost o uvozu i potaknuti vlastite inovacije. No izazovi su i unutarnji: birokracija, fragmentacija, neujednačenost sposobnosti među provincijama i vojnim oblastima. Time “tronoga stolica” — kombinacija kopnenih snaga, mornarice i raketnih snaga — postaje realnost, ali svaka od tih nogu treba biti ojačana i koordinirana. U pozadini svega stoji geopolitika: kineski režim vidi međunarodni sustav kao “potkopan hegemonizmom, politikom sile, unilateralizmom i regionalnim sukobima”.
🚨BREAKING NEWS: The Chinese army has carried out a massive deployment of military personnel to Fujian, a city close to Taiwan. According to local sources, only the operation order of President Xi Jinping is currently awaited.🇨🇳 pic.twitter.com/XHygwALSPY
— Aleksey Berezutski 🇷🇺🎖 (@aleksbrz11) August 1, 2025
Gomilanje snaga
U Bijeloj knjizi ističe se da “globalna vojna konkurencija raste”, a Kina mora definirati i braniti svoje interese u svemiru, u elektromagnetskom spektru, u elektromagnetskom prostoru, u kibernetici i nad zemljom i morem. Brojke pokazuju da PLA nema samo gole mišiće nego i ambiciju i smjer. No da bi postala stvarna prijetnja u svim domenama, transformacija mora prevladati unutarnje slabosti. U pogledu ljudstva, službeni kineski izvori izravno ne objavljuju sva brojčana stanja za 2025., ali pouzdanom se smatra procjena da aktivnih pripadnika PLA‑e ima oko dva milijuna i 35 tisuća, uz mobilni sastav, odnosno oko 510 tisuća rezervista. U isto vrijeme, izvještaj navodi da u sastavu paramilitarnih struktura, poput People’s Armed Police, ima oko pola milijuna ljudi ili više.
Dakle, ukupni vojni potencijal (aktivno + rezerva + paramilitarno) prelazi tri milijuna vojnika kad se zbroje svi segmenti. U opremi i naoružanju vidimo nekoliko ključnih segmenata koje PLA modernizira i širi, ponajviše mornaricu. Prema izvještaju američkog ministarstva obrane, Kina ima “numerički najveću mornaricu u svijetu, s borbenim snagama s više od 370 brodova i podmornica, uključujući više od 140 većih površinskih borbenih brodova”. Prema projekcijama, broj brodova 2025. trebao je dosegnuti 395.
Još jedan izvor, analitička kuća Chennai Properties, navodi da Kina ima čak 787 brodova u 2025. Vjeruje se da se izvješća razlikuju zbog drugačije kategorizacije brodova (primjerice, borbeni i pomoćni brodovi u sastavu mornarice sasvim su druga stvar, ali spadaju u mornaricu). Kina do kraja 2025. planira raspolagati sa šest nuklearnih balističkih podmornica, deset nosača zrakoplova, 55 razarača i 120 fregata/korveta. U zrakoplovnim snagama (People’s Liberation Army Air Force – PLAAF) brojke su manje transparentne, ali moguće je izvući smjernice. Prema Military Compare podatku za 2025., za zrakoplovstvo se navodi da je 2024. imalo oko 403.000 aktivnih pripadnika. Također, u analizi “The China Threat” piše da PLAAF posjeduje 535 zrakoplova četvrte generacije.
🚨Update: China PLA Army has the largest army on Earth! Over 2,035,000 active duty troops! Ready for action against the US to reclaim Taiwan!! pic.twitter.com/tgRbsneHzg
— US Homeland Security News (@defense_civil25) October 19, 2024
Četvrta generacija
Na kopnu, u segmentu oklopnih i transportnih sredstava, izvještaj iz prosinca 2024. navodi da amfibijska terenska vozila tipa ZTD‑05 i ZBD‑05 imaju operativne brojke: ZTD‑05 oko 350 vozila i ZBD-05 oko 670 vozila. To pokazuje da Kina već ulaže u modernizirane oklopne i amfibijske kapacitete, iako izvori upozoravaju da kapacitet iskrcavanja ipak možda nije proporcionalan broju vozila. Rakete i strateški raketni segment (People’s Liberation Army Rocket Force – PLARF) također dobivaju znatnu pažnju. Iako brojke nije moguće potvrditi izravno za 2025., u izvještaju iz 2023. navodi se da Kina gradi velik broj silo‑baza za interkontinentalne balističke rakete (ICBM) i da su već u razvoju “hipersonični” sustavi.
Evo nekoliko ključnih točaka i iz planova za budućnost i nabava koje su u tijeku ili su najavljene: Kina planira povećati broj borbenih brodova do 2030. na oko 435 uz nastavak višegodišnjeg razvoja. PLAAF radi na integraciji besposadnih sustava, modernizaciji lovaca pete generacije i uvođenju novih aviona za projekciju snage. Na primjer, postoji izvještaj Eurasian Timesa da bi izvoz verzije lovca Shenyang FC‑31 (izvedenice J‑35) mogao uskoro započeti. PLARF i dalje razvija raketne sustave za obranu i napad, uključujući protubrodske balističke projektile (ASBMs) i hipersonične sustave koji će omogućiti PLA‑u da gađa pomorske i kopnene ciljeve na velikim udaljenostima.
Kina nastavlja u smjeru moderniziranja i profesionaliziranja vojske (manje političke birokracije, više tehničke stručnosti i operabilnosti). Važno je istaknuti i ograničenja: brojke su često procjene, a Kina ne objavljuje uvijek razinu razdvajanja (npr. koliko je sustava u punoj operativnoj pripravnosti, koliko je modernizirano, koliko u fazi izgradnje).
Operativna pripravnost
Osim toga, iako broj brodova i ljudi može impresionirati, on nije jedini parametar – iskustvo, oprema, logistička mreža, interoperabilnost i stvarna sposobnost izvođenja složenih operacija jednako su važni. Dakle, već 2025. PLA ima stotine brodova, milijune ljudi pod oružjem, i aktivne programe za modernizaciju širom morskih, zračnih i raketnih komponenti. Planovi za budućnost idu prema većoj projekciji snage, ali to ne znači da su svi sustavi već “svjetske klase”, iako se tom cilju primiču. Prema izvješću Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) iz 2022. godine pod naslovom “Modernizacija kineske vojske”, još tamo između 2014. i 2018. Kina je u operativnu uporabu uvela brodove čiji je ukupni kapacitet veći od ukupnog tonažnog kapaciteta mornarica poput francuske, njemačke, indijske, talijanske, južnokorejske, španjolske ili tajvanske.
Tijekom 2021. godine kineska mornarica uvela je u službu najmanje devet novih velikih brodova: dva razarača klase Type-055 (ili ekvivalent), sedam razarača Type-052D, jedan veliki brod za iskrcavanje (Type-075) i jednu nuklearnu balističku podmornicu Type-094. To pokazuje da Kina ne radi samo manje popravke već poduzima ozbiljne korake prema mornarici s globalnim dometom. Drugo, procjena istraživačke tvrtke GlobalData iz kolovoza 2023. godine navodi da će Kina u razdoblju od 2024. do 2028. potrošiti približno 1,4 bilijuna američkih dolara na modernizaciju flote i vojne opreme. U tu svotu uključeni su konkretni projekti poput četvrtog nosača aviona (tip 004) s nuklearnim pogonom, balističkih podmornica klase Tang (SSBN) ili Type 096, te razarača klase Renhai (Type 055). To znači da Kina ne samo da uvodi nove brodove, nego planira i znatno proširenje svojih pomorskih sposobnosti.
Kineska vojska značajno ulaže u tehnologije koje se mogu koristiti i u civilne i u vojne svrhe, kao i u umjetnu inteligenciju. Glavna područja ulaganja jesu autonomna vozila (zračna i podvodna), prediktivno održavanje i logistika, izviđanje i obavještajni sustavi, ratovanje informacijama i elektroničko ratovanje, simulacije i treninzi, zapovijed i kontrola te automatsko prepoznavanje ciljeva.
Simulacije i treninzi
To pokazuje da Kina vjeruje da budućnost ratovanja neće ovisiti samo o većem broju tenkova nego i o “pametnijim” oružanim sustavima. Zbog ograničene transparentnosti, precizne količine opreme teško je točno utvrditi, ali postoje konkretni primjeri. U veljači 2020. objavljeno je da će PLA nabaviti više od 1,5 milijuna visokokvalitetnih zaštitnih ploča za osobnu opremu. Program je bio vrijedan oko 13 milijardi juana, što je oko 1,85 milijardi američkih dolara, za razdoblje od dvije godine. Iako je riječ o manjem dijelu ukupne opreme, to pokazuje da ni “sitni” sustavi nisu zanemareni.
Kina je izrazila želju da njezin vojni sustav bude “svjetske klase” do 2049., što je godišnji jubilej Narodne Republike Kine i strateški cilj modernizacije. Međutim, postoje i izazovi. Primjerice, zbog korupcije u sustavu nabave, kineska raketna vojska (PLARF) uklonila je gotovo 200 dobavljača i ocjenjivača zbog grešaka i manipulacija u natječajima. Nadalje, nabave moraju dovesti do stvarne operativne spremnosti jer sama kupnja opreme ne znači automatsku vojnu sposobnost. IISS u analizi naglašava da, iako su platforme nabavljene, interoperabilnost, logistika, održavanje i visoka tehnička spremnost i dalje predstavljaju izazove. Australija se posljednjih godina nalazi u sve složenijem sigurnosnom okruženju. Iako je geografski izolirana, udaljena od većine velikih suvremenih “vrućih točaka”, promjene u vojnoj strategiji Kine i njezino širenje moći u Indopacifiku natjerale su Canberru da ozbiljnije promišlja vlastitu obranu.
Jedan od glavnih razloga zabrinutosti jest brzi rast kineske vojne moći pa je i australski ministar obrane Richard Marles na konferenciji u Singapuru rekao kako “izgradnja Kine predstavlja najveći i najambiciozniji vojni razvoj bilo koje države od kraja Drugog svjetskog rata”. Taj rast ne uključuje samo povećanje broja brodova, aviona i raketa, nego i sposobnost da Kina djeluje dalje od svojih obala, što znači da se i australski teritorij – posebno njegova sjeverna i zapadna morska granica – nalazi u domeni potencijalne izloženosti.
Širenje moći
Dalje, promjene u kineskoj strategiji – uključujući povećanu prisutnost u Južnokineskom moru i “okrugu Pacifik” – potaknule su Australiju da promijeni svoj sigurnosni fokus: više nije riječ samo o obrani vlastitog teritorija nego i o sposobnosti da spriječi prodor potencijalne snage izvan svojih granica. Tako se stvara osjećaj da je Australija postala “bliža problemu” nego što je bila – i zato želi značajnije reagirati.
U tom svjetlu, australska vlada zaključila je da jednostavno povećanje broja brodova ili tenkova nije dovoljno. Najvažnije je da se razviju sposobnosti kojima bi se moglo odgovoriti na “udaljene prijetnje” – primjerice rakete velikog dometa, podmornice koje mogu djelovati daleko od domaćih voda, brza mornarička flota. Ovakav razvoj promjene vidi se u službenim dokumentima i planovima.
Sve u svemu, Australija nije zabrinuta zato što očekuje da će Kina za nekoliko mjeseci izvršiti invaziju, nego zato što se strateški balans u regiji mijenja: vojna moć Kine raste, pokriva sve veći geografski okvir pa Australija mora prilagoditi svoju obranu novim uvjetima.
Australci bi mogli biti u problemima
Još je jedan ključni faktor ponašanje Kine u regiji – nije to samo razvoj opreme nego i način na koji je ta oprema upotrijebljena ili demonstrirana. Australski mediji izvijestili su o kineskim ratnim brodovima koji su “nepozvani” plovili u blizini sjeveroistočne obale Australije, u Koraljnom moru, što je Canberra shvatila kao signal moći. Isto tako, australska analiza navodi da porast kineskog nuklearnog arsenala i sustava preciznih raketa smanjuje vremenski razmak u kojem Australija može uočiti prijetnju i reagirati.
Za Australiju je bitno i to što su joj geografske dimenzije velike i raznovrsne – more, otoci, prostrane morske zone i veliki nepokriveni teritorij na sjeveru i zapadu. Takav profil otežava obranu jer se oprema i ljudi moraju “razvući” kako bi pratili različite smjerove. U izvješću australske vojske navodi se da bi u scenarijima sukoba s Kinom, posebice onima koji bi se odvijali preko mora ili na otocima blizu nje, Australija mogla imati poteškoće s brzim odgovorom.
Planiraju imati čak deset nosača aviona
Kina je do sredine 2024. imala dva aktivna nosača aviona, treći je bio u fazi ispitivanja, a četvrti (tip 004) u gradnji s nuklearnim pogonom. To znači da Kina, koja ih želi imati deset, planira značajan iskorak u pomorskoj moći, ne samo u zaštiti svojih obalnih voda nego i u sposobnostima projekcije sile na velike udaljenosti. U strateškom raketnom segmentu, iako točne javne brojke o novim raketama nisu dostupne, iz novinskih izvora znamo da je Kina tijekom 2024. povećala broj operativnih nuklearnih bojnih glava s približno 500 na 600.
Pentagon procjenjuje da bi do 2030. Kina mogla imati i do 1000 bojnih glava. Kad je riječ o ljudstvu i rezervama, prema Poljskom institutu za međunarodne poslove (PISM), PLA planira godišnje regrutirati više od 400.000 novih vojnika kako bi zadržao razinu ljudstva, iako se suočava s izazovima privlačenja visokokvalificiranih kadrova. To znači da “nabavka” opreme ide paralelno s “nabavkom ljudi”.
