Svjetska gospodarstva suočavaju se s novim pritiscima, a pozornost financijskih tržišta ovog se tjedna usmjerava prema jednom neobičnom mjestu, odnsono velikoj planinskoj dolini Jackson Hole u američkoj saveznoj državi Wyoming.
Ondje se okupljaju vodeći ljudi svjetskog financijskog sektora kako bi razgovarali o stanju i budućnosti globalnog gospodarstva. Iako se na tradicionalnom okupljanju ne donose formalne odluke, poruke koje odande stižu, osobito od čelnika američkih Federalnih rezervi (Feda), investitori pomno analiziraju.
Guardian godišnji simpozij Feda u Jackson Holeu opisuje kao jedan od najvažnijih događaja u financijskom kalendaru. Riječ je o platformi na kojoj predsjednik Feda i drugi visoki dužnosnici mogu signalizirati smjer monetarne politike.
Politički pritisak na Fed
Ovogodišnji susret dolazi u posebno osjetljivom trenutku. Investitori su nervozni, a pred predsjednikom Feda Kevinom Warshom, kojeg je u svibnju imenovao američki predsjednik Donald Trump, nalazi se zahtjevan zadatak. Američki javni dug ovog je tjedna dosegnuo rekordnih 40 bilijuna dolara, dok su prinosi na dugoročne američke državne obveznice dosegnuli najvišu razinu u 19 godina.
Istodobno, Trump je najavio nove recipročne carine prema Kanadi koje bi trebale stupiti na snagu u idućih nekoliko tjedana, dok Washington prijeti Teheranu “gospodarskim Danom D”. Sve to moglo bi dodatno opteretiti američko gospodarstvo. Dodatnu nervozu među ulagačima izazivaju i Trumpovi pozivi Fedu da snizi kamatne stope. Time se ponovno otvorilo pitanje političkog utjecaja na američku središnju banku i njezinu neovisnost.
Dio ulagača smatra i da je ovotjedna iznenadna najava otkupa državnih obveznica dovela u pitanje vjerodostojnost smjernica američkog Ministarstva financija. Warsh je pritom značajno smanjio komunikaciju Feda s tržištima, odnosno količinu informacija koje monetarni dužnosnici daju o mogućem budućem kretanju kamatnih stopa.
Inflacija ponovno u središtu pozornosti
Zabrinutost zbog inflacije dodatno raste. U anketi među akademskim ekonomistima koju je za Financial Times provela Booth School of Business Sveučilišta u Chicagu, većina ispitanika izrazila je zabrinutost da bi Fedu moglo trebati dosta vremena da ponovno stavi inflaciju pod kontrolu. Neki su pritom kritizirali način na koji Warsh i Scott Bessent komuniciraju svoju ekonomsku politiku.
Inflacija je već više od pet godina iznad Fedova cilja od dva posto. Dodatne pritiske stvaraju i cijene energenata, koje su porasle zbog sukoba između Teherana i Washingtona. Nove carine prema Kanadi, kao i prijetnje američke administracije državama za koje smatra da pomažu Iranu, mogle bi dodatno pogurati cijene. Upravo će zato trgovci obveznicama posebno pratiti Warshove poruke o tome koliko je Fed odlučan u borbi protiv inflacije. Warsh je ranije poručio da nije sklon “hraniti financijska tržišta na kapaljku” informacijama o tome kako Fed planira određivati kamatne stope kako bi suzbio rast cijena.
Warsh bi u petak trebao održati govor na godišnjem simpoziju Feda u Jackson Holeu, a njegovo će izlaganje pomno pratiti financijska tržišta diljem svijeta. No čelnik američke središnje banke već je dao naslutiti da neće slijediti uobičajenu praksu izravnog signaliziranja buduće monetarne politike. Rekao je da svoj govor ne želi iskoristiti za ono što naziva “tradicionalnim pristupom”, odnosno za najavu kako bi Fed mogao reagirati na inflacijske pritiske na sljedećim sastancima o kamatnim stopama u rujnu i prosincu. Umjesto toga, najavio je da bi govor mogao biti “usmjeren na šira pitanja”, među kojima su produktivnost i demografska kretanja. A njegova komunikacija ipak već izaziva kritike. Fed je u srpnju zadržao kamatne stope na postojećoj razini, a tržišta zasad očekuju da će tako ostati i u rujnu. Istodobno, ulagači računaju na mogućnost jednog ili čak dva povećanja do sredine iduće godine.
