Kada štitimo pčele i druge oprašivače mi zapravo smanjujemo rizike za sigurnost hrane i prehranu, egzistenciju u poljoprivredi, bioraznolikost i okoliš, poručuju iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
– Kad govorimo o oprašivanju, obično pomislimo na pčele koje lete s cvijeta na cvijet. No, iza tog naizgled jednostavnog procesa krije se jedan od najvažnijih mehanizama života na Zemlji – otkrio je Hini Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Naglasio je kako gotovo 90 posto biljnih vrsta ovisi o oprašivanju životinjama, a više od dvije trećine poljoprivrednih usjeva treba oprašivače kako bi davali plodove i sjeme. “Vrijednost te usluge ekosustava samo se u Europi procjenjuje na oko 15 milijardi eura godišnje”, kaže Duplić.
Naglasio je kako oprašivanje nije važno samo zbog hrane, ono omogućava izmjenu genetskog materijala među biljkama, povećava njihovu genetsku raznolikost i sposobnost prilagodbe, a upravo je ona ključna je za dugoročni opstanak biljnih vrsta i stabilnost kopnenih ekosustava, posebno u vremenu klimatskih promjena.
Hrvatska ima najmanje 720 vrsta divljih pčela
– Najpoznatiji oprašivač svakako je medonosna pčela vrsta koju ljudi uzgajaju tisućama godina. No, ona je samo mali dio ukupne raznolikosti oprašivača. U Hrvatskoj ima najmanje 720 vrsta divljih pčela, a u Europi više od 2000. Ukupan broj vrsta kukaca na svijetu za koje se procjenjuje da sudjeluju u oprašivanju je 22.000, istaknuo je Duplić.
Poručio je da ta raznolikost vrsta divljih oprašivača znači i ekološku raznovrsnost, a ona je neophodna za oprašivanje jednako tako raznolikih biljnih zajednica diljem naše planete. Zbog ekološke raznolikosti, usluge ekosustava koju zajednice divljih oprašivača pružaju su nezamjenjive i u prirodnim i poljoprivrednim ekosustavima.
Brojnost oprašivača opada
Naglasio je kako posljednjih godina znanstvenici upozoravaju da brojnost i raznolikost oprašivača u mnogim dijelovima svijeta ozbiljno opadaju. Glavni razlozi povezani su s ljudskim djelovanjem: intenzivnom poljoprivredom, pesticidima, gubitkom staništa, klimatskim promjenama, invazivnim vrstama i bolestima.
– Nestanak oprašivača ne znači samo manje cvijeća ili manje meda. To bi značilo manje voća i povrća, slabije prinose brojnih kultura i osiromašenje prehrane. Kava, kakao, bademi, šljive, trešnje, tikvice, dinje, lubenice, heljda ili šipak samo su neki od primjera biljaka koje ovise o oprašivačima – upozorava Duplić.
Poručuje da pomoć oprašivačima ne mora biti komplicirana jer čak i mali koraci mogu imati veliki učinak, primjerice sadnja biljaka bogatih nektarom i peludi u vrtovima i na balkonima, odličan izbor su lavanda, ružmarin, metvica i majčina dušica, ali i voćke poput jabuka, šljiva i trešanja. Vrijedne su i samonikle biljke poput maslačka i djeteline.
Duplić kaže i da se sve više govori i o važnosti rjeđe košnje u gradovima jer takve površine pružaju hranu i sklonište oprašivačima, smanjuju emisije stakleničkih plinova i doprinose većoj bioraznolikosti urbanih sredina.
Upozorava kako je važno izbjegavati korištenje pesticida i insekticida, posebno u privatnim vrtovima.
– Vrijeme je da ih počnemo primjećivati. Divlji oprašivači su svuda oko nas: u gradskim parkovima, vrtovima, šumskim proplancima i livadama. Mali su, često neprimjetni, ali njihov rad održava velik dio svijeta kakav poznajemo – poručio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.
U zagrebačkom Tehničkom muzeju Nikola Tesla danas će se obilježiti Svjetski dan pčela, a program uključuje posjet Apisariju i radionici vrcanja meda, predavanje “Nezamjenjivi oprašivači: budućnost pčela i drugih kukaca u očuvanju bioraznolikosti i poljoprivrede”.
J.T.
