U najsigurnijem krilu njemačkog Ministarstva obrane već godinama radi mali tim pod nazivom Sonderstab Ukrajina koji stoji iza godišnje vojne pomoći Kijevu od 11,5 milijardi eura i sposoban je sklopiti ugovore o isporuci oružja u samo dva tjedna. O tome piše britanski Financial Times.
Sonderstab Ukrajina nastao je nekoliko mjeseci nakon početka ruske invazije. Počeo je kao situacijski centar koji je pratio tijek rata i informirao političko vodstvo, a od srpnja 2022. transformiran je u posebnu strukturu koja djeluje u krilu njemačkog Ministarstva obrane pod posebnom zaštitom. Toliko je zatvoren, da je njegov čelnik morao razgovarati s novinarima FT-a iz ureda izvan krila. O tome piše medijski resurs RBC-Ukraine pozivajući se na spomenuti britanski medij.
Tim je toliko tajnovit da ga neki nazivaju gerilskom jedinicom, dok ga jedan sugovornik blizak timu opisuje kao „iznenađujuće nenjemački“ – previše netipičan za veliki birokratski stroj zemlje.
Zapovjednik jedinice, brigadni general Joachim Kaschke, bivši pilot borbenog zrakoplova Tornado, objašnjava fenomen na sljedeći način: kratki lanci donošenja odluka daju timu fleksibilnost i brzinu. To omogućuje jedinici da zaobiđe labirint postupaka nabave i zaobiđe agenciju od 13 000 ljudi koja je odgovorna za nabavu za Bundeswehr.
Ukrajina udara ruske rafinerije, a posljedice stižu i do Amerike
Dogovor za dva tjedna
Ključni razlog učinkovitosti je pravna struktura: ugovore ne potpisuje njemačka vlada, već Ukrajina. Berlin plaća samo račun, što jedinici omogućuje da zaobiđe labirint postupaka nabave koji usporavaju opskrbu njemačkih oružanih snaga.
Prema Kaschkeu, tim ima izuzetno kratke lance donošenja odluka – i to mu u nekim slučajevima omogućuje sklapanje ugovora o kupnji oružja za Ukrajinu u samo dva tjedna.
Prema riječima Matthiasa Puschniga, rezervnog časnika koji je radio u jedinici posljednje tri godine, Berlin je tako prvi put shvatio učinkovitost pristupa – nakon priče o izviđačkim dronovima tvrtke Quantum Systems, koje je Ukrajina povezala sa Starlinkom i koristila za identifikaciju ciljeva tijekom borbi za rijeku Severski Donjec u proljeće 2022.
To je bio prvi put da su shvatili zašto su Ukrajinci bili uspješni – jer su radili ovakve stvari, prisjeća se Puschnig. Nakon toga, Njemačka je počela ne samo prebacivati opremu iz vlastitih zaliha, već i kupovati oružje izravno od ukrajinskih i njemačkih proizvođača prema popisu koji je sastavio Kijev.
Zbog ozbiljne krize s izborima, Merz ne ide u New York; prijeti mu novi potop
Od kaciga do Patriota
Njemačka pomoć Ukrajini nije uvijek bila odlučujuća: uoči invazije, Berlin se suočio s valom kritika zbog prijedloga o prebacivanju 5000 kaciga u Kijev. No, rat velikih razmjera i pritisak saveznika prisilili su Njemačku da odustane od svoje dugogodišnje politike ne isporuke oružja u zone sukoba.
Sonderstab Ukrajina platio je prvi kijevski sustav protuzračne obrane IRIS-T proizvođača Diehl, koji je kasnije, zajedno s američkim sustavima Patriot, postao ključni element u zaštiti ukrajinskih gradova – pa ga je čak i Bundeswehr naručio za vlastite potrebe.
Prošle godine, nakon što je američka vojna pomoć smanjena pod predsjednikom Donaldom Trumpom, Berlin je postao najveći dobavljač oružja Kijevu, već potrošivši oko 58 milijardi eura na oružje.
Tijekom protekle godine uloga jedinice se ponovno mijenja. Sada sve više postaje platforma za razmjenu iskustava između njemačkog i ukrajinskog vojnog osoblja i obrambene industrije. Kaschke skreće pozornost na bogatstvo taktičkog i operativnog iskustva Ukrajine. Za razliku od Britanije, Njemačka ne drži vlastito osoblje u Ukrajini.
Umjesto toga, oprezniji Bundeswehr poziva desetke ukrajinskog vojnog osoblja u Njemačku kako bi mogli podijeliti svoja borbena iskustva u korištenju dronova i suzbijanju istih, a istovremeno dobiti pristup podacima iz ukrajinskog sustava Delta.
Praksa prema kojoj Kijev odlučuje na što će trošiti njemačka sredstva izaziva zabrinutost zbog rizika od korupcije. Kaschke tvrdi da tim pažljivo provjerava sve ugovore, uspoređujući cijene s tržišnim stopama i utvrđujući rasporede isporuke.
Sporazumi o međusobnoj obrambenoj suradnji, koje su ove godine u Berlinu potpisali kancelar Friedrich Merz i predsjednik Volodimir Zelenski, otvorili su tržišta zemalja NATO-a ukrajinskim tvrtkama – to je izazvalo zabrinutost kod nekih članova njemačkog obrambenog sektora.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul javno je ovog tjedna priznao da Berlin “nije u potpunosti zadovoljan” mjerom u kojoj su njemačke tvrtke uključene u nabave za Ukrajinu koje financira.
Situacija s nedostatkom raketa Patriot spomenutih u članku Financial Timesa pogoršala se posljednjih tjedana. Još sredinom kolovoza RBC-Ukrajina izvijestila je da se zemlje EU-a, uključujući Njemačku, približavaju granicama vlastitih mogućnosti za isporuku raketa presretača za sustave Patriot. Berlin je već prebacio sustave i rakete u Kijev, ali mora uzeti u obzir vlastite obrambene potrebe i zahtjeve NATO-a.
Početkom rujna situacija se počela popravljati. RBC-Ukrajina izvijestila je da će Njemačka hitno prebaciti Ukrajini presretačke rakete PAC-2 za sustav Patriot iz zaliha Bundeswehra, dok je ministar obrane Boris Pistorius pozvao ostale sudionike Ramstein formata da preispitaju vlastite zalihe. Njemačka je dodatno povećavala isporuke raketa IRIS-T i AIM-9 kao dio priprema Ukrajine za zimu.
Ukrajinski medij Strana danas podsjeća kako su u kolovozu mediji izvijestili da je njemački ministar obrane Boris Pistorius slučajno otkrio povjerljive informacije o transferu njemačkih samohodnih topničkih sustava RCH-155 Kijevu. Prije toga, njemačke vlasti nisu službeno potvrdile isporuku takvih borbenih sustava Ukrajini.
U proljeće je postalo poznato da će Njemačka financirati kupnju stotina raketa Patriot za Ukrajinu, ali one neće početi stizati do sljedeće godine – navodi Strana.
Blic analiza Zorana Metera: ‘Idealna oluja’ u Ukrajini i Tjesnac suza u rukama huta. Tko sad gorke suze lije
