Dok se Republika Srpska približava izvanrednim predsjedničkim izborima i referendumu kojeg smijenjeni predsjednik Milorad Dodik planira (ili ne planira, ovisno kako je tog dana raspoložen) održati 25. studenog, no još nije siguran pravni status tog referenduma, u digitalnim podzemnim kanalima odvija se tihi, ali moćan rat.
Prema povjerljivom izvještaju međunarodne analitičke kuće, koji je 10. listopada dostavljen međunarodnim partnerima, a u koji je portal Dnevno imao uvid, na području RS-a zabilježeno je tijekom listopada više od 1.800 članaka i stotine objava na društvenim mrežama koje nose prepoznatljive obrasce prokremaljske propagande.
Izvještaj, klasificiran kao “Confidential”, opisuje sustavnu kampanju čiji je cilj potkopati institucije Bosne i Hercegovine, delegitimirati visokog predstavnika i stvoriti percepciju da je odcjepljenje RS-a ne samo moguće nego i nužno.
‘Schmidt je uzurpator’
Središnji akter u toj mreži je Milorad Dodik, donedavni višegodišnji lider bosanskih Srba i predsjednik RS-a, čije izjave, prema analizi, služe kao temeljni „okidači” za valove dezinformacija. Kada Dodik optuži visokog predstavnika Christiana Schmidta da je “kriminalni uzurpator”, niz proruskih portala i Telegram kanala istog trenutka počinje širiti verzije iste poruke, često proširene lažnim “analizama”, pseudo-povijesnim argumentima i emotivnim apelima na srpsko jedinstvo.
Telegram se pokazao kao primarno bojno polje. Samo ovaj izvještaj identificirao je 23 koordinirana proruska kanala koji gotovo istodobno objavljuju slične poruke, koristeći hashtagove poput #RSexit, aluzija na Brexit, odnosno, odvajanje ujedinjenog Kraljevstva od EU. Potom ih prenose Facebook grupe s više od 100.000 pratitelja, a za nekoliko sati iste poruke završavaju i na lokalnim portalima.
Vrhunac ove aktivnosti dogodio se 9. i 10. listopada, navodi se u izvješću koje je rađeno tijekom listopada. Istodobno je visoki predstavnik ponovio da su “pravni poredak i Daytonski sporazum nedjeljivi”.
Urušavanje autoriteta presude
Taj sinkronicitet nije slučajan i izvještaj ga izravno povezuje s “presumptivnim oblikovanjem narativa”, tehnikom kojom se javnost priprema na odbacivanje nepoželjnih odluka. U praksi to znači: kad presuda postane javna, njezin autoritet je već urušen u glavama građana.
Izvještaj upozorava da je institucionalna otpornost BiH na takve operacije slaba. Nema jedinstvenog državnog tijela koje bi koordiniralo odgovor, a regulatorna agencija nema ovlasti za nadzor kriptiranih platformi poput Telegrama. “Sustav reagira sporo, dok se dezinformacije šire brže nego što je na njih moguće reagirati”, stoji u zaključku.
U razdoblju od ljeta 2025. pa do danas, Republika Srpska doživjela je digitalnu transformaciju u kojoj Telegram, platforma poznata po slaboj moderaciji, postaje politički megafon. Izvještaj procjenjuje da su poruke s proruskih kanala u RS-u dosegle stotine tisuća novih korisnika, daleko više nego što imaju službeni mediji.
Dodik arhitektonska os propagande
Poruke su emocionalno nabijene, često militarizirane: “RS se mora braniti od okupatora iz Sarajeva”, “Zapad hoće uništiti Srpsku”, “Putin brani kršćanstvo i slobodu.” Takvi narativi, ponavljani do beskraja, tvore alternativnu stvarnost u kojoj je svaka međunarodna odluka agresija, a svaki pokušaj zakonske sankcije “udar na narod”.
Uloga Milorada Dodika u toj konstrukciji nije samo politička, nego i komunikacijska. Njegov javni nastup postaje arhitektonska os nova propagande. Kada Dodik izjavi da “BiH ne postoji”, medijska mreža NTV Arena iz Bijeljine, identificirana kao izvor više od 80 posto spornih članaka u ovom izvještaju, taj citat odmah objavi u senzacionalističkom formatu.
Dodik želi riješiti hrvatsko pitanje, bijesni Bošnjaci rigaju vatru: ‘To se nikada neće desiti’
Potom ga preuzimaju drugi “sumnjivi” portali, dodajući “analizu” o navodnoj ulozi američkih diplomata u destabilizaciji Balkana. U roku od 24 sata ista poruka pojavljuje se u obliku memeova i montiranih videa na Facebooku. Izvještaj taj proces naziva “narrative laundering”, pranje narativa, jer poruka koja je nastala u sumnjivom Telegram chatu završava u medijima kao “vijest”.
Zategnuta situacija
Ovakva informacijska arhitektura podsjeća na ruske operacije u Gruziji, Donbasu i na Krimu, gdje su dezinformacije prethodile stvarnim političkim ili vojnim potezima. U RS-u, cilj nije vojna invazija, već kontrola percepcije. Ako dovoljno ljudi povjeruje da je država nelegitimna, ona to u praksi i postaje. U toj strategiji, Dodik se pojavljuje kao “domaći legitimacijski faktor”, lokalni glas koji ruske narative prevodi na emocionalni jezik bosanskih Srba.
Od travnja do rujna 2025. Dodik je tri puta posjetio Moskvu, a svaki posjet pratio je val proruskih objava u regionalnim medijima. Izvještaj navodi da su njegove izjave o “neprijateljstvu Zapada” i “moralnom vodstvu Rusije” gotovo identične retorici Vladimira Putina o multipolarnom svijetu. Paralelno, u RS-u su doneseni zakoni inspirirani ruskim modelom, poput onog o “stranim agentima”, koji cilja nevladine organizacije i neovisne novinare.
Ovih dana situacija je zategnutija nego ikada. Dodik je pod pritiskom sankcija SAD-a i EU-a, ali njegova retorika sve je oštrija, a podrška Moskve vidljiva. U RS-u su nedavno održani skupovi podrške “suverenosti RS-a” na kojima su istaknute zastave Rusije i poruke “Srpska neće kleknuti”. U medijskom prostoru, paralelna stvarnost već je potpuno formirana.
Lažna vijest ima 12 sati prednosti
Agencija koja ga je radila u završnom dijelu izvješća opisuje stanje u BiH kao “reaktivno, fragmentirano i institucionalno nespremno”. BiH nema jedinstvenu strategiju borbe protiv dezinformacija, a sve aktivnosti ostaju raspršene između medijskih regulatora, CIK-a i civilnog sektora.
Organizacije poput Raskrinkavanja i Istinomjera rade na provjeri činjenica, ali njihov doseg ne može parirati koordiniranim mrežama koje u istom trenutku objavljuju stotine manipuliranih vijesti. U prosjeku, lažna vijest ima 12 sati prednosti prije nego što se pojavi prva demantirajuća objava, što je dovoljno da se formira dojam koji više nitko ne može ispraviti.
Strateški rizici koje izvještaj navodi su višestruki. Prvi i najvažniji je erozija izbornog povjerenja. Ako javnost već sada vjeruje da su izbori “namješteni”, njihova legitimnost pada bez obzira na stvarne rezultate. Drugi je društvena polarizacija – emocionalno nabijeni narativi dijele stanovništvo na “patriote” i “izdajnike”. Treći je geopolitičko pomicanje, dugoročna orijentacija RS-a prema Moskvi, uz sve slabiju povezanost s institucijama BiH i euroatlantskim partnerima.
RS na raskrižju
Analitičari predlažu konkretne mjere, donošenje zakona o strateškoj komunikaciji, formiranje nacionalne jedinice za suzbijanje dezinformacija i uvođenje AI sustava za rano prepoznavanje narativnih skokova. Uz to, preporučuje se stvaranje “balkanskog hub-a za razmjenu obavještajnih podataka o dezinformacijama”, koji bi povezivao obavještajne i sigurnosne agencije zemalja regije. No, zasad, sve su to samo preporuke. BiH ih još nije implementirala.
U političkom smislu, RS se nalazi na raskrižju. Nakon višemjesečne kampanje optužbi protiv visokog predstavnika, Dodik je podnio prijedlog zakona o “ograničenju nadležnosti stranih institucija”, što mnogi u Sarajevu smatraju pripremom za pravno odvajanje. U međuvremenu, proruskih kanala sve je više, a pozivi na “mirni otpor” sve češće prelaze u govor o “obveznoj obrani”.
Za mišljenje o izvješću upitali smo višeg analitičara berlinske Inicijative za europsku stabilnost Adnana Ćerimagića, stručnjaka za Zapadni Balkan, koji kaže kako ovaj dokument jest očekivan, ali i zabrinjavajuć. “Dodik i struktura koju je stvorio te njegovi koalicijski partneri ovise o političkoj moći SNSD-a. Sve što se proteklih mjeseci događalo na sudu ga je dovelo u situaciju gdje mora osmisliti strategiju opstanka.
Trumpova administracija nije reagirala na njegove apele i morao je napraviti zaokret. Infrastruktura za operaciju ovakvog obima sasvim sigurno dolazi iz Rusije jer je to i tehnički jednostavnije, ali Rusija posjeduje i veliko znanje kako provesti ovakve medijske i paramedijske operacije. To smo vidjeli i u Moldaviji, uz razliku što je Moldavija to prepoznala i učinila nešto po tom pitanju, dok se u Bosni i Hercegovini ne poduzima ništa”, kazao je za Dnevno Ćerimagić.
Ističe kako Rusija nema dugoročnih ambicija oko Zapadnog Balkana, što je, uostalom, bilo jasno dano do znanja i od strane ruskog ministra obrane Sergeja Lavrova 2021., uoči invazije na Ukrajinu. “Rusija jasno daje do znanja koji su joj ključni ciljevi širenja utjecaja i Balkan tu ne igra naročito važnu figuru, no dok se ratovima ili pregovorima ne postignu svi stvarni ciljevi, Rusija će širiti svoje operacije i na druge teritorije.
Kod BiH konkretno, riječ je o daljnjem pokušaju destabiliziranja zemlje, pa i regije te posljedično NATO saveza, SAD-a i EU. Jasno je da je cilj Rusije održati u Republici Srpskoj na vlasti postojeću infrastrukturu jer ih smatraju lojalnima”, kaže Ćerimagić dodajući kako je pobjeda Siniše Karana iz SNSD-a na predstojećim izborima ključna za stranku jer onda mogu reći da su “pobijedili unatoč svemu”.
Drugi oblikuju stvarnost
Dok BiH čeka odluku Ustavnog suda o ustavnosti referenduma u RS-u, medijski prostor je već zasićen interpretacijama koje unaprijed negiraju svaku odluku suda. U toj kakofoniji, istina postaje sporedna, a percepcija – oružje. Upravo zato izvještaj ima težinu upozorenja, dok se institucije bave politikom, netko drugi već oblikuje stvarnost. Treba reći kako je ovaj izvještao nastao kao rezultat rada jedne neovisne agencije koja se primarno bavi dostavljanjem analitičkih izvještaja klijentima.
Tko je u ovom slučaju naručitelj, nije nam poznato, no takva izvješća redovito naručuju megakorporacije i multinacionalne kompanije kada žele “sondirati” teren i prikupiti sve činjenice prije nego što se odluče na kakvo važnije poslovno ulaganje.
