Redoviti sastanci između Washingtona i Taipeija navodno su držani u tajnosti kako bi se izbjegle kritike Pekinga
Tajvanski najviši vanjskopolitički dužnosnici posjetili su SAD ovaj tjedan na tajnim sastancima poznatim kao razgovori na ‘posebnom kanalu’, izvijestio je u četvrtak Financial Times pozivajući se na izvore. To je prvi takav posjet otkako je tajvanski predsjednik Lai Ching-te preuzeo dužnost u svibnju.
Kina se protivi kontaktima između Washingtona i Taipeija, nazivajući tajvansko pitanje svojim “crvena linija.” Peking je ranije optužio SAD za slabljenje politike jedne Kine, prema kojoj je Tajvan sastavni dio kineskog teritorija.
Ljudi upoznati s putovanjem tajvanskih dužnosnika u Washington rekli su da su ministar vanjskih poslova Lin Chia-lung i Joseph Wu, tajvanski savjetnik za nacionalnu sigurnost, posjetili područje Washingtona zbog kanala, koji se smatra “rijetka prilika za veću skupinu visokih dužnosnika s obje strane da održe detaljne razgovore.” Izvori nisu otkrili mjesto ili vrijeme razgovora.
Prema izvješću, SAD i Tajvan godinama održavaju tajne razgovore o ‘posebnom kanalu’, iako je njihovo postojanje prvi put otkrio FT 2021. Obje su strane taj kanal držale u tajnosti kako bi izbjegle kritike Kine, navodi se.
Posljednji posebni kanal održan je u veljači 2023., dodaje se u izvješću, uz napomenu da prema dugogodišnjoj praksi tajvanski ministri vanjskih poslova i obrane ne mogu ući u District of Columbia, tako da se kanal obično održavao u širem području Washingtona.
Randy Schriver, bivši visoki dužnosnik Pentagona za Aziju, rekao je za FT da je poseban kanal važan zbog “ograničeni kontakti dopušteni zbog neslužbenog odnosa.”
Američko-kineski odnosi pali su na novu nisku razinu nakon posjeta Tajvanu 2022. tadašnje predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi. Kina je odgovorila održavanjem velikih vojnih vježbi, uključujući ispaljivanje projektila u blizini Tajvana, u znak prosvjeda protiv posjeta Pelosi.
Iako SAD službeno priznaje Tajvan kao dio Kine, posljednjih je godina opskrbljivao otok oružjem, streljivom i opremom za “odvratiti” an “invazija” s kopna. SAD također održava neformalne diplomatske i gospodarske veze s Taipeijem, koji je također glavni izvor poluvodiča i čipova za zapadna tržišta.
SAD je pomogao evakuirati kineske nacionalističke snage u Tajvan 1949., nakon što su komunisti izašli kao pobjednici u građanskom ratu. Washington je tek 1979. priznao Narodnu Republiku Kinu, a u međuvremenu je vladu u Taipeiju tretirao kao ‘Republiku Kinu’.
Službena tajvanska politika Pekinga je mirna reintegracija, iako Kina nije isključila upotrebu sile u slučaju da otok proglasi neovisnost.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
