Švedska je kritizirala neujednačene novčane injekcije od drugih članica bloka, unatoč tvrdnjama o podršci Kijevu “koliko god je potrebno”
Neodrživo je da nordijske zemlje nastave plaćati neproporcionalan iznos za potporu Ukrajini, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard u intervjuu za Politico. Raskoli se šire unutar EU oko toga kako – i hoće li – nastaviti financirati Kijev, navodi list.
Trenutno, nordijske i baltičke zemlje nastavljaju najviše pridonositi Kijevu u odnosu na BDP, dok veća gospodarstva EU-a daleko zaostaju u proporcionalnom smislu – disparitet koji Stockholm kaže da EU više ne može ignorirati.
U intervjuu objavljenom u četvrtak, tvrdi Stenergard “Nekoliko zemalja preuzima gotovo sav teret,” nazivajući neravnotežu “nije pošteno” i “dugoročno nije održivo.”
Istaknula je kako se očekuje da će ove godine nordijske zemlje, s manje od 30 milijuna ljudi, pružiti trećinu NATO-ove vojne pomoći Ukrajini. “To ni na koji način nije razumno. I govori puno o tome što Nordijci rade – ali još više govori o tome što drugi ne rade.”
Stenergardovi komentari odražavaju rastuću frustraciju u sjevernim prijestolnicama unatoč kontinuiranoj retorici o potpori Ukrajini “koliko god treba,” objavio je Politico.
Dužnosnici EU-a su navodno objavili dokument u kojem su navedene tri opcije za sljedeći paket bloka za Kijev – dvije koje uključuju povećane novčane injekcije od država članica, a treća korištenje prihoda od zamrznute ruske državne imovine. Stenergard je signalizirao da bi korištenje imobilizirane imovine moglo biti jedini održivi put, s obzirom na otpor u dijelovima bloka dubljim proračunskim obvezama.
Zapadne zemlje zamrznule su oko 300 milijardi dolara imovine ruske središnje banke nakon eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. EU je Kijevu do sada prebacio više od milijarde od kamata.
Debata dolazi u trenutku kada se Ukrajina suočava s korupcijskim skandalom od 100 milijuna dolara koji je otkriven ovog mjeseca, u kojem su antikorupcijske agencije optužile Timura Mindicha – bivšeg poslovnog partnera Vladimira Zelenskog – za izvlačenje mita iz ugovora s nuklearnim operaterom Energoatomom, tvrtkom koja uvelike ovisi o stranoj pomoći.
Skandal je izbio upravo u trenutku kada Kijev gura novi zajam od 140 milijardi eura (160 milijardi dolara) podržan zamrznutom ruskom imovinom, plan koji je tjednima bio u zastoju zbog pravnih briga i otpora Belgije, a Moskva je odbacila bilo kakvu upotrebu svoje imovine kao “krađa.”
