U Zagrebu je u proteklih osam godina zabilježen značajan porast broja registriranih motornih vozila. Prema podacima iz Izvješća o stanju u prostoru Grada Zagreba za razdoblje 2021.–2024., broj vozila s gradske registracije povećao se za oko 30 posto u odnosu na 2017. godinu.
Prometne gužve, osobito u jutarnjim i poslijepodnevnim vršnim satima, i dalje ostaju svakodnevica. Prema dostupnim podacima, razdoblje pojačanog prometa protegnulo se na veći dio radnog dana, što dodatno opterećuje glavne gradske prometnice.
Izvješće pokazuje da je u posljednje četiri godine broj motornih i priključnih vozila porastao za 66.838. Na kraju 2020. u Zagrebu je bilo registrirano 413.117 vozila, dok ih je do kraja 2024. evidentirano 479.955, što predstavlja rast od 12,3 posto.
Raste i stupanj motorizacije
Najveći udio čine osobni automobili. Njihov broj porastao je u promatranom četverogodišnjem razdoblju za 52.951, odnosno s 341.825 na 394.776 vozila. Time je potvrđen trend rasta broja osobnih vozila u ukupnoj strukturi.
Usporedba podataka iz razdoblja 2017.–2020. dodatno potvrđuje dugoročni uzlazni trend. Godine 2017. u Zagrebu je bilo registrirano 370.505 motornih vozila, dok je krajem 2024. broj porastao na 479.955, što predstavlja povećanje od 109.450 vozila.
Raste i stupanj motorizacije, odnosno omjer broja stanovnika i broja vozila. Broj stanovnika po vozilu u promatranom razdoblju smanjen je za 13 posto, sa 1,86 na 1,62, što upućuje na sve veći broj vozila u odnosu na populaciju.
Sve je usporeno
Uz vozila koja imaju zagrebačke registarske oznake, prometnice dodatno opterećuju dnevne migracije iz okolnih područja, tranzitni promet te autobusni prijevoz. Prema dostupnim analizama, prosječna brzina kretanja vozila u vršnim satima nerijetko pada ispod 20 kilometara na sat.
Izvješće ističe da rast broja vozila opterećuje prometnu infrastrukturu koja nije projektirana za takve kapacitete. Problemi su osobito izraženi u središtu grada, na mostovima preko Save te u gusto naseljenim urbanim zonama, gdje se često bilježe usporavanja i zastoje. Dokument zaključuje kako je za unaprjeđenje mobilnosti potreban integrirani pristup koji uključuje modernizaciju cestovne mreže, učinkovitiji javni prijevoz te razvoj održivih oblika kretanja.
