Ledenjak Thwaites na zapadu Antarktike, poznat i kao ledenjak Sudnjeg dana, topi se intenzivnije nego što su znanstvenici dosad procjenjivali. Novo istraživanje upozorava da bi njegov doprinos porastu globalne razine mora do kraja stoljeća mogao biti dvostruko veći od prethodnih procjena, piše CNN.
Riječ je o jednom od najvećih i najvažnijih ledenjaka na planetu, čiji bi urušavanje moglo imati dalekosežne posljedice za obalna područja diljem svijeta. Njegovo topljenje već desetljećima pridonosi porastu razine mora, a trenutačno je odgovorno za oko četiri posto ukupnog porasta.
Znanstvenici sada smatraju da dosadašnji modeli nisu dovoljno dobro prikazivali procese koji se odvijaju ispod ledenjaka, gdje relativno topla morska voda prodire duboko pod led i ubrzava njegovo topljenje. Nova studija, objavljena u časopisu Nature Communications, pokazuje da bi ledenjak do 2100. godine mogao pridonijeti porastu razine mora za oko tri centimetra, odnosno približno dvostruko više nego što su pokazivale ranije procjene.
Ledenjak koji bi mogao promijeniti obale diljem svijeta
Thwaites se nalazi na jednom od najnepristupačnijih područja Zemlje, a zbog svoje veličine i položaja ima važnu ulogu u stabilnosti antarktičkog ledenog pokrova. Njegovo je područje približno veličine američke savezne države Floride, a znanstvenici ga pomno prate zbog mogućih posljedica njegova povlačenja.
Kad bi se cijeli ledenjak urušio, količina leda koju sadržava bila bi dovoljna da podigne globalnu razinu mora za više od 60 centimetara. No opasnost je još veća jer Thwaites djeluje poput čepa koji usporava kretanje golemih količina leda iz unutrašnjosti Antarktike prema oceanu.
Ako bi izgubio tu stabilizirajuću ulogu, dugoročne posljedice mogle bi pridonijeti porastu razine mora za približno tri metra. Takav bi scenarij ozbiljno ugrozio obalne zajednice, infrastrukturu i velike gradove, od Miamija do Manile.
Topla morska voda prodire duboko ispod leda
Istraživači sa Sveučilišta Kalifornije u Irvineu i NASA-ina Laboratorija za mlazni pogon razvili su novi model ledenog pokrova za koji tvrde da bolje prikazuje procese koji se odvijaju ispod Thwaitesa.
Posebno su se usredotočili na područje na kojem ledenjak prestaje biti oslonjen na morsko dno i počinje plutati na vodi. To se područje naziva linijom uzemljenja, a dosadašnji su ga modeli uglavnom tretirali kao relativno usku i stabilnu granicu.
Satelitski podaci, međutim, pokazuju da se zapravo radi o široj zoni kroz koju morska voda neprestano prodire i povlači se pod utjecajem plime i oseke. Taj se proces naziva plimnim crpljenjem, a omogućuje toplijoj vodi da prodre duboko ispod ledenog pokrova i ubrza topljenje.
„Došli smo do spoznaje da se ispod velikih ledenjaka koji završavaju u oceanu odvijaju drukčiji procesi nego što smo prije pretpostavljali”, objasnio je Mattia Poinelli, glavni autor istraživanja.
Kada su u modele uključili postojanje šire zone u kojoj led dodiruje morsko dno, znanstvenici su dobili znatno zabrinjavajuće rezultate. Prema njihovim izračunima, Thwaites bi do 2100. mogao pridonijeti porastu razine mora za oko tri centimetra, čak i bez dodatnog globalnog zagrijavanja.
Podvodni grebeni zasad usporavaju povlačenje ledenjaka
Topljenje Thwaitesa dodatno je zabrinjavajuće zbog oblika morskog dna ispod njega. Podloga se spušta prema unutrašnjosti, što znači da se s povlačenjem ledenjaka sve veće količine leda izlažu toplijoj morskoj vodi.
Ipak, dva velika podvodna grebena zasad usporavaju njegovo povlačenje. Oni djeluju kao prirodne prepreke koje zadržavaju led i usporavaju njegovo kretanje prema oceanu.
Novo istraživanje pokazuje da topljenje u zoni dodira leda i morskog dna ubrzava odvajanje ledenjaka od jednog od tih grebena, poznatog kao Mouginotov greben. Znanstvenici procjenjuju da postoji 60 posto vjerojatnosti da će ledenjak izgubiti oslonac na tom grebenu do kraja stoljeća.
Ako se to dogodi, mogao bi se ubrzano povlačiti niz morsko dno prema sljedećem velikom grebenu. Time bi se otvorio put dodatnom gubitku leda, a predviđanje budućeg porasta razine mora postalo bi još složenije.
I nekoliko centimetara može imati ozbiljne posljedice
Porast razine mora od približno tri centimetra na prvi pogled možda ne djeluje dramatično. Međutim, čak i relativno malen dodatni porast može znatno povećati rizik od poplava u obalnim područjima, osobito tijekom oluja i visokih plima.
„Naši rezultati upućuju na veći rizik od obalnih poplava i veću izloženost stanovništva nego što se očekivalo u nadolazećim desetljećima”, rekao je Eric Rignot, jedan od autora istraživanja i profesor znanosti o Zemljinu sustavu na Sveučilištu Kalifornije u Irvineu.
Ted Scambos, istraživač iz Centra za promatranje i istraživanje Zemlje Sveučilišta Colorado u Boulderu, koji nije sudjelovao u istraživanju, ocijenio je da bi rezultati mogli znatno promijeniti način na koji znanstvenici procjenjuju budući doprinos Thwaitesa porastu razine mora.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da je potrebno još istraživanja. Modeli mogu poboljšati razumijevanje procesa, ali za pouzdanije prognoze nužni su i izravni podaci prikupljeni ispod ledenjaka, u području koje je iznimno teško dosegnuti.
Robert Larter, morski geofizičar iz Britanskog antarktičkog istraživanja, upozorio je da znanstvenici još ne razumiju dovoljno sve procese koji određuju brzinu gubitka leda. Uvjeti ispod Thwaitesa, dodao je, složeniji su nego što ih trenutačni modeli mogu u potpunosti prikazati.
Znanstvenici planiraju novu ekspediciju
Sljedeći korak bit će prikupljanje izravnih podataka iz zone u kojoj se ledenjak oslanja na morsko dno. Rignot i njegovi kolege planiraju 2028. godine otputovati do Thwaitesa i postaviti instrumente koji će bilježiti kretanje morske vode ispod leda.
Takva bi mjerenja trebala pomoći u boljem razumijevanju načina na koji plima i oseka utječu na topljenje te omogućiti preciznije procjene budućeg povlačenja ledenjaka.
„Desetljećima smo svjesni utjecaja klimatskih promjena na osjetljive ledene pokrove našeg planeta, ali sve jasnije spoznaje o tome što se događa s donje strane ledenjaka poput Thwaitesa posljednjih godina izazivaju još veću zabrinutost”, rekao je Rignot.
Znanstvenici ističu da je smanjenje emisija stakleničkih plinova nužno kako bi se ograničile buduće posljedice zagrijavanja. No upozoravaju da će se razina mora nastaviti povećavati i zbog promjena koje su već nastupile, čak i ako se emisije počnu brzo smanjivati.
