Predstavljene zakonske izmjene uključuju uvođenje kazne doživotnog zatvora, redefinirane sigurnosne mjere zaštitnog nadzora po punom izvršenju zatvorske kazne i uvođenje novog instituta uređenog posebnim zakonom.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je jučer tri smjera zakonodavnih izmjena: uvođenje kazne doživotnog zatvora u Kazneni zakon, redefiniranje sigurnosne mjere zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora te uvođenje novog instituta uređenog posebnim zakonom koji bi regulirao tretman i smještaj osoba nakon punog izvršenja kazne zatvora kada i dalje postoji visok stupanj opasnosti od ponavljanja najtežih kaznenih djela.
Govoreći o uvođenju doživotnog zatvora, Habijan je istaknuo kako se predlaže uvođenje nove kazne kao alternative dugotrajnom zatvoru za najteža kaznena djela.
Prijedlogom je predviđena mogućnost uvjetnog otpusta nakon 25 godina izdržane kazne, dok kazneni progon i izvršavanje sankcije doživotnog zatvora ne bi zastarijevali.
Mjere zaštitnog nadzora nakon izvršenja kazne
Predstavljen je i prijedlog redefiniranja postojeće sigurnosne mjere zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora.
– Umjesto važećeg modela, predlaže se uvođenje posebne mjere nadzora po punom izvršenju kazne zatvora koju bi sud određivao na prijedlog kaznionice ili zatvora, uz pribavljena stručna mišljenja i redovito preispitivanje opravdanosti njezina trajanja – kazao je Habijan.
Predložena rješenja usmjerena su na postizanje ravnoteže između zaštite temeljnih prava pojedinca i potrebe društva za učinkovitom zaštitom od počinitelja najtežih kaznenih djela, uz poštovanje standarda koje je u svojoj praksi postavio Europski sud za ljudska prava.
Posebna ustanova za počinitelje najtežih djela koje i dalje predstavljaju opasnost za društvo
Treći smjer izmjena odnosi se na donošenje posebnog zakona kojim bi se uredio tretman i smještaj osoba koje su u cijelosti izdržale kaznu zatvora za najteža kaznena djela protiv života, tijela, osobne slobode ili spolnog integriteta, a za koje stručne procjene pokažu da i dalje predstavljaju ozbiljnu opasnost za društvo.
O mjeri bi odlučivao sud u izvanparničnom postupku, a izvršavala bi se u posebnoj ustanovi, uz obvezno periodično preispitivanje njezine opravdanosti.
Dio zakonodavnih izmjena predstavila je ministrica zdravstva Irena Hrstić, pojasnivši novi Zakon u nadležnosti Ministarstva zdravstva koji se odnosi na osobe kod kojih prevladavaju nasilna obilježja ličnosti, a ne na osobe s dijagnosticiranim duševnim smetnjama.
Naglasila je da se ne radi o osobama koje imaju definiranu bolest i liječenje, već o posebnom obliku tretmana.
Istaknula je kako će provedba zakona zahtijevati međuresornu suradnju i individualni pristup, pri čemu nova ustanova neće biti ni zdravstvena ni kaznena, već posebno uspostavljena ustanova s jasno definiranim kriterijima.
Prema riječima ministrice, tretman će se temeljiti na načelima individualnosti, multidisciplinarnosti, potpunosti, dostojanstva te na načelu utemeljenosti na dokazima.
Dodala je da radni naziv propisa trenutačno glasi Nacrt zakona o tretmanu i smještaju osoba po potpunom izvršenju kazne zatvora, a njegova je osnovna značajka da se odnosi na osobe kod kojih prevladavaju nasilna obilježja ličnosti.
Predložena rješenja usmjerena su na postizanje ravnoteže između zaštite temeljnih prava pojedinca i potrebe društva za učinkovitom zaštitom od počinitelja najtežih kaznenih djela, uz poštovanje standarda koje je u svojoj praksi postavio Europski sud za ljudska prava.
Habijan je na kraju dodao kako će Predložene izmjene zahtijevati i usklađivanje drugih propisa, uključujući Zakon o sudovima za mladež, Zakon o kaznenom postupku i Zakon o izvršavanju kazne zatvora.
I.B.
