Trebate li se zabrinuti? — RT Svjetske vijesti

Najraširenije i najopasnije bolesti nisu ebola ili hantavirus, već poremećaji mentalnog zdravlja, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu Lancet. Trebate li se brinuti s više od milijardu pogođenih ljudi?

Objavljena u četvrtak, studija je pokazala da je gotovo 1,2 milijarde ljudi diljem svijeta imalo mentalni poremećaj 2023., što je povećanje od 95% od 1990. Od 12 proučavanih poremećaja, istraživači su otkrili najoštriji porast anksioznih poremećaja i velikih depresivnih poremećaja, koji su porasli za 158% odnosno 131%. Ova dva stanja danas su najraširenije mentalne bolesti u svijetu.

Koji su mentalni poremećaji proučavani?

Autori studije zabilježili su prevalenciju 12 najčešćih mentalnih poremećaja, za koje su utvrdili da su:

• Anksiozni poremećaji

• Veliki depresivni poremećaj

• Distimija (kronični, ali blagi oblik depresije)

• Bipolarni poremećaj

• Shizofrenija

• Poremećaji iz autističnog spektra

• Poremećaj ponašanja

• Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD)

• Anoreksija nervoza

• bulimija nervoza

• Idiopatsko razvojno intelektualno oštećenje (IDID ili intelektualno oštećenje nepoznatog uzroka)

• Rezidualna kategorija drugih mentalnih poremećaja

Tko je u opasnosti?

S izuzetkom ADHD-a i IDID-a, koji su pali za 1,8% odnosno 16,4%, svi ovi poremećaji imaju povećanu prevalenciju. Međutim, povećanje nije ravnomjerno raspoređeno. Većina od 12 stanja češća je kod žena, a depresija, anksioznost, bipolarni poremećaj, anoreksija i bulimija češće pogađaju žene. ADHD, autizam i poremećaj ponašanja – koji se očituje kao agresija i neposlušnost – sve su prisutniji kod muškaraca.

Mentalni poremećaji najčešći su kod ljudi u dobi od 15 do 19 godina, pokazalo je istraživanje, označavajući prvi put da ova populacija nosi najveći teret mentalnog zdravlja.

Istraživanje je provedeno u 204 zemlje i teritorija, a dok je studija zabilježila porast diljem svijeta, najviše su pogođene zapadne zemlje. Mjereći ‘životne godine’ mentalnih bolesti, istraživači su otkrili stopu mentalnih bolesti od 3555 na 100 000 u Nizozemskoj i 1302 u Vijetnamu, na primjer.

Srednje razvijene zemlje u cjelini imale su prosječne stope mentalnih bolesti od oko 1.853 na 100.000, dok su visoko razvijene zemlje imale stope od oko 2.184 na 100.000.

Zašto je više ljudi mentalno bolesnih?

“Mnogi su čimbenici u igri i teško ih je sve razdvojiti,” voditelj istraživanja dr. Damian Santomauro rekao je za CNN. Međutim, Santomaurov kolega, dr. Robert Trestman, istaknuo je jedan ključni čimbenik: “Stigma mentalnih bolesti znatno je smanjena, (i) ljudima je mnogo ugodnije istupiti naprijed, za razliku od patnje u tišini.”

Dok Trestman pripisuje porast labavljenju stigmi, drugi ukazuju na pretjerano dijagnosticiranje mentalnih poremećaja.

Pretjerana dijagnoza

Između 2013. i 2025. broj slučajeva mentalnog zdravlja kojima se bavi Engleska nacionalna zdravstvena služba više se nego udvostručio, s nešto manje od četiri milijuna u 2013. na devet milijuna u 2025. Uz stope autizma i ADHD-a koji pokreću porast, ministar zdravstva Wes Streeting tvrdi da “postoji pretjerana dijagnoza” ovih uvjeta i naredio vladinu reviziju tog pitanja prošlog prosinca.

Tada je BBC pitao 750 britanskih liječnika slažu li se sa Streetingovim komentarima. 442 je reklo da je, a samo 81 je reklo da su problemi mentalnog zdravlja nedovoljno dijagnosticirani.

“Čini se da smo kao društvo zaboravili da život može biti težak – slomljeno srce ili tuga su bolni i normalni, i moramo se naučiti nositi s tim”, rekao je jedan liječnik za BBC.

U studiji iz 2022. australski su istraživači identificirali “koncept jeza” kao ključni pokretač pretjerane dijagnoze. Tvrdili su da su proširenjem definicije nekih poremećaja liječnici i psihijatri patologizirali nekoć normalno ponašanje: na primjer, dječaku koji odbija mirno sjediti u školi postoji veća vjerojatnost da će mu se danas dijagnosticirati ADHD nego 1990.

Veliki farmaceutski profit

Jedan od liječnika koji je razgovarao s BBC-jem rekao je da se nalaze “redovito posezanje za antidepresivima, za koje znam da mogu pomoći samo kratkoročno i da neće spriječiti ponovnu pojavu.” Od 2022. otprilike 14,7% populacije u Engleskoj ima recept za antidepresive, a broj djece u dobi od 5 do 12 godina na tim lijekovima porastao je za 41% između 2015. i 2021., prema farmaceutskom časopisu. Upotreba antidepresiva porasla je za 147% u EU između 2000. i 2020., a za 65% u SAD-u u isto vrijeme.

Svi ovi brojevi pretvaraju se u ogromne profite za farmaceutsku industriju. Prema Fortuneu, očekuje se da će globalno tržište antidepresiva porasti na 18,3 milijarde dolara u 2027. Big Pharma radi na povećanju tih brojeva putem dijagnoze, primjećuje Fortune, naglašavajući kako “profitne organizacije i vlade rade na stvaranju svijesti među općom populacijom o raznim mentalnim stanjima,” koji “pomaže potencijal rasta tržišta.”

Počevši od 1980-ih, farmaceutske tvrtke lobirale su kod Američke psihijatrijske udruge da reklasificira depresiju iz epizodne pojave u dugotrajnu “poremećaj” koji zahtijevaju lijekove. Proizvođači lijekova zatim su financirali studije kako bi dokazali da njihovi proizvodi – u ovom slučaju lijekovi SSRI (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina) djeluju, a liječnici su bili potaknuti da ih propisuju.

Suvremena istraživanja su otkrila da su mnoga rana ispitivanja SSRI-a bila namještena od strane industrije, a više je tvrtki – uključujući GlaxoSmithKline, Forest Laboratories i Takedu – tuženo jer su liječnicima nudile mite u zamjenu za prepisivanje više antidepresiva. U nagodbi iz 2012. GlaxoSmithKline je platio 3 milijarde dolara odštete zbog nezakonitog promoviranja Paxila i Wellbutrina, uključujući ponudu obroka i smještaja u hotelima liječnicima koji su prepisali ta dva lijeka.

S iznimkom poremećaja ponašanja, svako stanje spomenuto u studiji Lancet liječi se lijekovima na recept, što znači da farmaceutska industrija ima ugrađeni poticaj za promicanje njihove dijagnoze.

Modernost je loša za naše zdravlje

Dok pretjerana dijagnoza i pohlepa farmaceutske industrije uvelike objašnjavaju rastuću prevalenciju mentalnih bolesti, neki znanstvenici vjeruju da nas sam moderni svijet čini bolesnima. Kao što je psihijatar dr. Alex Curmi objasnio u The Guardianu prošle godine, ljudi su evoluirali da žive u blisko povezanim grupama lovaca-sakupljača, obavljajući praktičan rad u “zajednice bogate tradicijom, ritualima i duhovnim značenjem,” umjesto da živimo atomiziranim i sjedilačkim životom u gradovima, preživljavajući na hrani krcatoj kemikalijama i bombardirani ciklusima vijesti o jadu i nasilju.

“Moderno stanovništvo sve je više uhranjeno, pothranjeno, sjedi, ima manjak sunčeve svjetlosti, neispavano je i društveno izolirano,” pročitajte studiju iz 2012. pod naslovom ‘Depresija kao bolest modernosti’. Studija je također primijetila “Pozitivna korelacija između BDP-a zemlje po stanovniku… i životnog rizika od poremećaja raspoloženja.”

Studija Lancet otkrila je skokovite stope mentalnih bolesti nakon pandemije Covida-19, vremena zatvaranja, izolacije, nezaposlenosti i stresa za stotine milijuna ljudi diljem svijeta.

Određeni elementi modernog života imaju jasan i dobro dokumentiran negativan učinak na naše mentalno zdravlje. Nakon više od 143 recenzirane studije, postoji sve veći konsenzus da je korištenje društvenih medija povezano s depresijom, anksioznošću i poremećajima prehrane poput anoreksije i bulimije nervoze, osobito među tinejdžerima.

Sada je službeno mišljenje američkog glavnog kirurga da adolescenti – skupina koja je zabilježila najveći porast mentalnih poremećaja u Lancetovoj studiji – koji provode više od tri sata dnevno na društvenim mrežama udvostručuju rizik od razvoja anksioznosti i depresije. Malo manje od polovice američkih tinejdžera smatra da korištenje društvenih medija ima “uglavnom negativno” utjecaj na njihovo mentalno zdravlje, pokazalo je istraživanje Pew Research prošle godine.

Trebate li se brinuti?

Kratak odgovor ovdje je ‘ovisi’. Dok se čini da se rizik od mentalnih poremećaja povećava zajedno s BDP-om zemlje, vrijedi imati na umu da su najbogatije i najrazvijenije zemlje također najveća tržišta za farmaceutsku industriju, zbog čega je veća vjerojatnost da će njihovi građani biti pretjerano dijagnosticirani i prekomjerno liječeni.

U širem smislu, neka su rješenja očita: ograničavanje vremena pred ekranom i korištenja društvenih medija, zdrava prehrana i tjelovježba, izgradnja čvrstih odnosa, meditacija i molitva priznaju se i u znanosti i u zdravom razumu kao doprinosi dobrom mentalnom zdravlju.