Trećeg dana Pričigin se, posljednji put ove godine, vratio u “svoj” Dom mladih, poklopivši se s Međunarodnim danom pripovijedanja.
Počelo je baštinskim pripovijedanjem “Pričom kroz Dalmaciju”, s licenciranim turističkim vodičima u sklopu projekta Dalmatia Storytelling Destination Splitsko-dalmatinske županije: Ivanom Baranovićem, Klaudijom Gamulin, Inom Nikolić, Agatom Ravlić i Senkom Vlahović, uz vođenje Renate Tešije.
Pripovjedači su oživjeli priče iz splitske prošlosti, o malim i velikim likovima koji su stvarali dalmatinski duh i način života. Primjerice, Baranović je publici približio Roka, splitskog ribara koji je sa svojom Cicibelom, ili Dujkom, u gajeti na Matejuški činio vjerojatno najpoznatiji splitski ljubavni par. Agata Ravlić je, pak, Makarska nevista, koja se iz Poljske “primila” u gradu pod Biokovom.
Ina Nikolić vratila je publiku u vrijeme Drugog svjetskog rata i talijanske okupacije te podsjetila na velikog splitskog profesora Ćiru Gamulina, kojeg su okupatori optužili za poticanje otpora i bojkota svih njihovih proslava, odveli ga u zatvor, mučili i na koncu ubili. Njezina kolegica Senka Vlahović odvela je u još dublju prošlost, u Omiš 13. stoljeća knezova Kačića, i kao kneginja Dobra pripovijedala o omiškim gusarima. Na koncu, Klaudija Gamulin približila je djelo Petra Hektorovića riječima njegove supruge.
Kliknite za pregled
Baštinski pripovjedači potom su ustupili pozornicu novinarkama i novinarima, koji su posvjedočili o devetom krugu u kojem se danas našla sedma sila, i kako je to boriti se za istinu. Pod vodstvom Morane Kasapović govorili su Drago Hedl, Ivica Ivanišević, Sanja Mikleušević Pavić, Domagoj Novokmet, Helena Puljiz i Zrinka Vrabec Mojzeš, pred prepunim – unatoč utakmici reprezentacije – amfiteatrom Doma mladih.
S “prve crte bojišnice istraživačkog novinarstva” Drago Hedl govorio je o 555 “krugova pakla”, koliko u Hrvatskoj ima gradova i općina, jer se u karijeri najviše bavio lokalnim šerifima koji su mu znali i prijetiti i nuditi mu mito.
Sanja Mikleušević Pavić vratila se u 2004. i prisjetila poziva Andrije Hebranga sa zahtjevom za demanti priloga o privatizaciji Sunčanog Hvara, uz prijetnje i pokušaj preskakanja procedure. Kako je rekla, mislila je da su se do danas stvari promijenile, no nažalost nisu.
Glavna urednica portala Nacional.hr Helena Puljiz prisjetila se razgovora s majkom, koja joj je, čuvši za pritiske kojima je izložena, savjetovala neka prestane pisati ili piše “o cvijeću”, ali i početka izvještavanja iz Sabora te mukotrpnog preživljavanja kad se od novinarstva ne može živjeti.
Domagoj Novokmet ispričao je tragičnu priču o djevojčici iz Afganistana Madini Hussiny, koju je u pokušaju prelaska granice pregazio vlak. Druga se njegova priča ticala afere Borg, uloge guvernera i trogodišnje sudske bitke.
Zrinka Vrabec Mojzeš stavila je priču o javnosti i novinarstvu u kontekst nedostatka svijesti o protestima i licemjerja Europske unije. Usporedila je to s vremenima uzleta Stojedinice i ispričala priču o reakciji socijalističke vlasti na zafrkancije tog radija, od radiodrame s ubojstvom zbog koje je policija došla u postaju do ubrzane reprodukcije Titova govora i mnogih drugih pojedinosti.
Kao posljednji pripovjedač večeri, novinar Slobodne Dalmacije Ivica Ivanišević prisjetio se kako je ušao u novinarstvo u Nedjeljnoj Dalmaciji, čija je redakcija bila smještena u njegovom susjedstvu i gdje su ga dočekali humor Milorada Bibića Mosora, počeci kompjutorizacije te na koncu Kutlina privatizacija.
Za četvrti, pretposljednji dan Pričigina, najavljujemo dva programa u Hrvatskom domu: prvo priče riječkih spisateljica i spisatelja Gordane Brkić Žagar, Envera Krivca, Zorana Krušvara, Doris Pandžić i Milana Zagorca i potom drugi solo program festivala, u kojem će Morana Kasapović ugostiti violončelisticu Anu Rucner.
Kao i obično, Pričiginska publika izvan Splita i svi koji nisu stigli na festivalske programe ima priliku pogledati propušteno na YouTube kanalu Pričigina.
Moja reakcija na članak je…
