Ožujak je i pravi početak predsezone, s pokretanjem ljetnog reda letenja u Zračnoj luci Ruđera Boškovića stizat će i veći broj turista, a gradske ulice ponovno će se ispuniti vrevom. S prvim kuferima, kremama za sunčanje i japankama, kreće i brojanje noćenja, dolazaka, eura… Prošle su godine s državnog vrha svi, od premijera do ministra turizma, upozoravali da nikada nije bilo važnije oprezno formirati cijene, a isto je govorio i dubrovački gradonačelnik Mato Franković. Ipak, kada se pogledaju cijene smještaja, restorana, kafića, slastičarnica, suvenirnica, prijevoza, izleta i svega ostaloga što Dubrovnik nudi, čini se da nitko od turističkih dionika baš i nije poslušao savjete političara. Ne samo da ih nisu poslušali, već se mogu čuti i najave kako bi cijene mogle rasti zbog povećanja cijena goriva.
Hoće li nam se ove godine obiti o glavu to što turistički sektor nije slušao one koji formiraju politike, imamo li problem s visokim cijenama i vrijednošću za novac, hoćemo li ove sezone platiti danak? Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u razgovoru za Dubrovački dnevnik vrlo jasno odgovara – „hoćemo“.
„Dakle, ovo će biti lošija sezona nego prošla turistička sezona. To je nešto što sam već najavio“, govori na početku Franković.
‘Poslat će nam se poruka koju nismo čuli prije’
Održao je i Skupštinu Turističke zajednice grada Dubrovnika gdje je svim okupljenima jasno rekao da će ovo biti godina u kojoj će se „Dubrovniku poslati poruka koju nismo čuli niti prošlu, niti pretprošlu godinu“.
„Ranije su godine bile turistički izvrsne, sa sjajno odrađenim rezultatima, brojkama i novcem. To neće biti slučaj ove godine. Razlog i krivnja tome ne leže u činjenici ratnih sukoba u svijetu, jer to bi nam čak moglo ići na ruku, da kojim slučajem nemamo problem s ‘value for money’ (vrijednost za novac op.a.)“, govori Franković i dodaje kako svi oni objekti koji nude vrijednost za novac, u ovoj turističkoj sezoni neće imati problema.
„Svi ostali, a takvih je više, apsolutno će imati problema. U nas je najviše onih koji ne nude vrijednost za novac, onih koji kupe već gotovo tijesto za pizzu pa bace malo šunke i sira, ubace je u peć i prodaju za 20 eura. Nije to ‘value for money’! Tržišta poput Španjolske i Portugala će nas debelo prestići i dignuti nam značajan dio kolača britanskog tržišta prvenstveno“, oštro upozorava dubrovački gradonačelnik.
Ističe primjer Italije, za koju kaže da je imala isti takav problem godinama.
„Jako su platiti danak koji je trajao čak pet godina! Sad su se počeli vraćati jer su se dozvali pameti. Mi se nismo dozvali pameti. Ne možemo sve visoke cijene pravdati na način da su krivi dobavljači, ovi ili oni, kriv svatko živ, jer kad uđete u genezu same priče vidite da tu postoji jedna, možemo je nazvati, kolektivna krivica cijelog lanca koji bi se htio obogatiti u godinu dana. To tako ne ide“, govori Franković.
„U ovoj godini, budite sigurni, imat ćemo lošiju turističku sezonu i platit ćemo danak zbog svega onoga što smo radili proteklih godina. To je ono što sam rekao na skupštini Turističke zajednice na kojoj nažalost nisu sjedali oni ljudi koji su to trebali čuti“, rekao je Franković aludirajući na ugostitelje s kojima će zbog toga održati i poseban sastanak.
Kupuju Porsche i stanove nakon jedne sezone i sve nas ubijaju
„Pravdati se troškovima, porezima, paušalima, ovim i onim, a na kraju sezone kupiti još jedan stan ili Porsche, nije realno. Ja nisam ljubomoran, neka ima svatko, ali ne mogu nas sve ubijati zbog svog osobnog komota ili želje za dobiti“, govori Franković, a zatim to dovodi u korelaciju s činjenicom da je Dubrovnik grad koji ima 4000 praznih stanova.
„Četiri tisuće praznih stanova znači da je netko imao dovoljno novaca da kupi stan, a da ima još i više da taj stan može držati praznim“, navodi. Ipak, na opasku kako bi brojni na to rekli kako su vlasnici tih stanova stranci, Franković takvu konstataciju odbija.
„Državni zavod za statistiku ne kaže jesu li vlasnici tih stanova ugostitelji, krovopokrivači ili vodoinstalateri, ali Državni zavod za statistiku jasno kaže da su vlasnici tih stanova 90 posto hrvatski državljani“, zaključuje dubrovački gradonačelnik Mato Franković šaljući time jasnu poruku da se na dubrovačkom turizmu puno ljudi ‘masno’ okoristilo, uništavajući pritom reputaciju grada.
Prvi put dolaze komentari da su cijene previsoke
Direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika, Miroslav Drašković slaže se kako je formiranje cijena jedna od najbitnijih stavki u turizmu. Zbog toga, naglašava kako TZ već nekoliko godina uporno ističe koliko je bitno održati kvalitetu usluga i da one cijene koje postoje na dubrovačkom tržištu, zaista odgovaraju kvaliteti koja se nudi.
„Cijene su glavni alat bookinga i ne možemo se zavaravati da nisu bitne. U zadnjih godinu dana prvi put smo se sreli s komentarima, od tržišta koja su nama bitna, da su nam cijene došle na razinu koja je generalno upitna. Pritom, ne mislim kako je problem da nešto što ima visoku kvalitetu i košta, ali problem jest što se danas svi povode primjerima tih objekata visoke kvalitete, od smještajnih do ugostiteljskih, i onda misle da mogu naplaćivati visoke cijene za uslugu koja nije visoko kvalitetna. To se ne smije raditi jer zbog općeg porasta troškova života turizam uvijek pati, a bitno je pravovremeno privući dovoljan broj turista u Dubrovnik kako bi nam sezona mogla biti na razini prethodne“, izjavio je Drašković.
Ipak, kaže kako prema svim momentalnim podacima koje ima od hotelskih kuća, unatoč cijeloj sigurnosnoj situaciji, nije primijećen storno smještaja, ali je činjenica da booking ulazi sporije u usporedbi s prethodnim godinama.
„Sigurno je da zbog političke situacije u svijetu koja je jako teška i unosi veliku nesigurnost, ali i zbog povećanja cijena goriva i posljedično svega ostaloga što je naslonjeno na gorivo, moramo biti vrlo oprezni što radimo ove godine“, smatra.
Ključno će biti da Dubai i Katar normaliziraju letove
Daleka tržišta koja su koristila putničke hubove preko Dubaija i Katara trenutačno potpuno miruju, a ljudi se nadaju da će na ljeto moći putovati.
„Bez tih hubova, bilo bi im teško pronaći put prema Europi, kako Dalekom Istoku tako i Novom Zelandu i Australiji koji također koriste iste hubove, a nama je Australija značajno tržište. Oni sada prolaze kroz razdoblje nesigurnosti koje se još nije odrazilo na booking, ali pratimo situaciju i vidjet ćemo kako će se razvijati“, rekao je Drašković.
Iako Hrvatska, pa ni Dubrovnik nisu geografski suviše blizu regijama koje trenutno trpe ratna razaranja i/li nestabilnosti, pa se može čuti analitičare koji kažu kako ćemo upravo zbog toga uzeti dio ‘kolača’ recimo Grčkoj ili Turskoj, Drašković je s takvim komentarima puno oprezniji.
„Ne želim uopće komentirati na taj način, da bismo se mi okoristili na situaciji nesigurnosti. Generalno, treba se truditi da sada privučemo što veći broj turista koji će se odliti iz zemalja istočnog Mediterana. U isto vrijeme treba biti svjestan kako rastu cijene života, tako rastu i cijene putovanja zbog čega ljudi u nesigurna vremena putuju manje i kraće, a više štede“, objašnjava.
Prošle je godine interes za Albanijom eksplodirao, pa su se mogla čuti šuškanja kako će nam oni odnijeti dio turista, zbog rastućih cijena u Dubrovniku. Drašković tu ideju potpuno odbacuje.
„Nama Albanija jednostavno nije konkurencija jer tamo idu ljudi određenog profila, a to nisu isti turisti s naših dominantnih tržišta. Albanija je sada hit pa se o njihovim problemima baš i ne govori, ali imaju ih puno. Razgovarao sam s agentima koji tamo rade i oni su strašno zabrinuti jer turistička politika nije dobra, privlače previše ljudi odjednom na infrastrukturu koja gotovo da i ne postoji! Nažalost, po infrastrukturi su oni daleko iza svih zemalja Europe, iako imaju prekrasnu prirodu i ljepote, morat će se jako potruditi da sve uspiju održati“, zaključuje čelnik dubrovačke turističke zajednice, Miroslav Drašković.
Gotovo je s erom skupih auta i stanova nakon jedne sezone
O poduzetnicima u turizmu, praznim stanovima i pitanju bogaćenja na račun jedne sezone, Nikolina Trojić iz Županijske komore Dubrovnik, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, govori kako je to kompleksan problem.
„Ako imaju stanove, sve je po zakonu jer im je država to dozvolila i uspostavila sustav u kojem se to legalno može. Dakle nije protuzakonito, ali mislim da je završila era skupih automobila i stanova nakon sezone. Ako govorimo o ugostiteljskom sektoru, oko njega se steže obruč i marže su sve tanje“, govori Trojić i dodaje kako je priča o bogaćenju nakon jedne sezone u restoranu, bila prikladna za vrijeme unazad 10-15 godina.
„To je bila branša kao El Dorado, ali više nije tako. Od covida i inflacije kada su se svima, pa i poduzetnicima podignuli troškovi, pa do uvoza radne snage kojoj treba pronaći i platiti smještaj, poslovni subjekti danas imaju sve manje prostora za luksuzni segment života“, govori Trojić.
Što se tiče turističke sezone 2026., Trojić smatra kako će ona ponajviše ovisiti o svjetskoj situaciji, a manje o nama samima.
„Moramo biti svjesni da smo avio destinacija i iznimno smo osjetljivi na fluktuaciju cijena naftnih derivata, koja utječe na letove pa smo već vidjeli kako određene kompanije smanjuju broj rotacija“, govori Trojić i iznosi kako je upravo to njena najveća briga, pa kao najbitniju stvar za ovu sezonu ističe očuvanje direktnog leta sa SAD-om.
Ljudi će manje putovati i manje trošiti
„To je naše drugo tržište po važnosti i riječ je o iznimno zahvalnim gostima koji su direktno zahvaćeni ovim ratnim sukobom, pa će situacija u svijetu definirati koliko će oni putovati. Osobno, mislim da će se ove godine globalno smanjiti volumen putovanja i potrošnje u cijelom svijetu jer će dio tržišta živjeti u strahu pa novac neće htjeti trošiti u ratnim vremenima. Drugi je dio vezan za potrošnju, i tu vidimo da je dio zemalja, pa čak i Velika Britanija, u laganom recesivnom hodu što će smanjiti volumen potrošnje. To smo zapravo već osjetili lani i preklani“, govori Trojić.
Apostrofira kako se niti Hrvatsku niti Dubrovnik neće puno pitati kada je riječ o turističkim tokovima koji će, prema njenom mišljenju, biti posljedica globalnih ratnih sukoba i cijena nafte, ali dodaje kako utjecaj imamo po pitanju kvalitete ponuđene usluge za novac koji se naplaćuje.
Prelazimo iz jeftinijeg u skuplji rang i to nije loše
„Moramo biti svjesni da Hrvatska sada konvergira zapadno mediteranskim zemljama u smislu kvalitete i cjenovnog ranga. Mičemo se iz percepcije budžetski jeftinog godišnjeg odmora jer se cijenom i kvalitetom približavamo zapadnoj ponudi. Prelaska iz jeftinijeg cjenovnog ranga u viši ne bismo se trebali sramiti niti se toga libiti, ali moramo to kvalitetom opravdati“, ističe i dodaje kako je nezgodno što taj prelazak dolazi u vrijeme krize, ali podsjeća kako smo tome, kao destinacija, težili.
„Možda nismo imali jasnu strategiju tog prelaska, ali tržište nas je tu dovelo. Zato sad imamo veće cijene, ali i veća očekivanja po pitanju kvalitete. U vrijeme kada tržište doživljava pretumbavanja, kada vrlo malo možemo utjecati na svjetska događanja i inflaciju, puno možemo utjecati na kvalitetu sadržaja koji nudimo i na odnos prema gostu“, navodi i poručuje kako će ovu sezonu obilježiti pitanje koliko smo sposobni reklamirati i promovirati ono što nudimo kao komparativno bolju ponudu u odnosu na druge.
Turisti će srediti tržište koje sami nismo uspjeli
Nudi li Dubrovnik već dovoljno kvalitetnu ponudu u odnosu na cijene, Trojić kaže kako se tu temu previše generalizira.
„Često se govori kao da je riječ o jednom subjektu koji onda definira tržište, a to nije istina. Imamo u Dubrovniku zaista odličnih poduzetnika koji daju prekrasnu ponudu, ulažu u sadržaj, ali i u ljude. S druge strane, naravno da ima i onih koji se ne trude, nego na krilima drugih pokušavaju izvući laki novac i vlastiti profit. Ipak, ne možemo donositi zaključke na temelju onih koji nisu adekvatni jer će takve tržište počistiti. Zapravo, ja želim da što prije dođe do tog trenutka kada će ih tržište očistiti, jer će nam to osvijetlili obraz. Manje kvalitetan proizvod treba postojati, ali onda on mora i cijenom biti primjeren gostima nižeg platežnog razreda“, ističe čelnica Županijske komore Dubrovnik.
„Cijena i razina ponude se mora diverzificirati da bude za svakoga ponešto, da onaj tko ne može platiti ručak 40 eura, ima ponudu i za 20 eura. Problem je što sada postoji diverzifikacija tržišta kada govorimo o kvaliteti, imamo i prosječno, kao i visoko kvalitetne ponude, ali cjenovno imamo jednu crtu. Upravo to je poanta ove godine, treba razgraničiti i cijenom ono što je već razgraničeno kvalitetom“, govori i dodaje kako će u tome pomoći manji volumen gostiju jer će jednostavno imati veću mogućnost biranja.
„Turisti će srediti tržište koje mi nismo uspjeli srediti. Ovo je prilika za resetirati se i promisliti, a onda se rađaju i neke nove ideje. Zato ne smatram da je ovakva situacija nužno loša, ostaje nam prostora za kreaciju“, zaključuje Nikolina Trojić iz Hrvatske gospodarske komore.
Pred Dubrovnikom je tako sezona koja bi mogla razotkriti slabosti modela koji se godinama gradio na visokim cijenama, a u posljednje vrijeme baš i ne na kvaliteti. Nakon izjava naših sugovornika, sigurno je jedno – tržište ove godine neće opraštati.
