Američki predsjednik Donald Trump pozvao se na zakon o nacionalnoj sigurnosti iz doba Hladnog rata kako bi potaknuo domaću proizvodnju i rafiniranje nafte, jer rastuće cijene goriva prijete šansama republikanaca na međuizborima u studenom, prenosi Reuters.
Govoreći sinoć na republikanskom predizbornom skupu u Iowi – poljoprivrednoj državi u kojoj su poljoprivrednici teško pogođeni naftnom krizom – Trump je najavio da će njegova administracija iskoristiti Zakon o obrambenoj proizvodnji (DPA) kako bi osigurala do 150 milijuna dolara za proširenje američkih rafinerijskih kapaciteta i proizvodnju dizela i benzina “na rekordnim razinama”.
Također je predvidio da će sukobi između Irana i Ukrajine uskoro završiti, što će uzrokovati pad cijena benzina i nafte.
Donesen 1950. godine, DPA omogućuje Washingtonu financijsku potporu industrijama koje se smatraju bitnima za nacionalnu obranu. U predsjedničkom memorandumu, Trump je domaću proizvodnju nafte, rafinerije, naftovode i skladišta označio kao ključne za nacionalnu sigurnost, tvrdeći da privatne tvrtke ne mogu dovoljno brzo proširiti kapacitete bez savezne intervencije.
Ali….kada?
Ministar energetike Chris Wright obećao je da će sredstva biti raspoređena u suradnji s privatnim tvrtkama, dok je Ministarstvo energetike zasebno predvidjelo da će inicijativa povećati proizvodnju rafinerija za milijune galona benzina, dizela, mlaznog goriva i drugih proizvoda dnevno.
Potpredsjednik J.D. Vance ranije je najavio planove za primjenu zakona kako bi proširio rafineriju kojom upravlja Delek u Tyleru u Teksasu, iako takvi projekti obično traju mjesecima, ako ne i godinama, pa je upitno koliko brzo će ova mjera zaista spustiti cijene goriva.
Trumpova objava dolazi u trenutku kada je njegov rejting odobravanja pao na rekordno niskih 31% – u usporedbi s 47% kada je započeo svoj drugi mandat – uoči međuizbora 3. studenog, prema anketi Reutersa/Ipsosa objavljenoj u ponedjeljak. Anketa NBC-ja objavljena prošlu subotu pokazuje da 71% Amerikanaca misli da je država na krivoj pulitičkoj putanji.
Cijene goriva u Americi naglo su porasle nakon što su SAD i Izrael krajem veljače pokrenuli rat protiv Irana, poremeteći globalnu opskrbu energijom. Prema američkoj Upravi za energetske informacije, prosječne cijene benzina porasle su s 2,94 dolara po galonu neposredno prije sukoba na 4,28 dolara u tjednu koji je završio 19. listopada, dok je dizel u istom razdoblju skočio s 3,81 na 6,28 dolara.
Trumpove hitne mjere
Trumpova administracija nastojala je riješiti krizu s gorivom kroz nekoliko hitnih mjera, uključujući oslobađanje 172 milijuna barela iz strateških rezervi nafte, ublažavanje zahtjeva za miješanje benzina, privremeno ublažavanje propisa o dizelu i najavu dodatnih subvencija za poljoprivrednike u problemima.
Početkom listopada, Trump je također najavio sporazum s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o puštanju više od 300.000 tona ruskog dizela na globalna tržišta, a dodatne isporuke očekuju se kasnije. No, to nije količina koja može ozbiljnije utjecati na kretanja energetskog tržišta. Također je više puta pritiskao na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da zaustavi napade na ruske rafinerije nafte, koje je okrivio za rast cijena goriva.
Predsjednikov pritisak izazvao je otpor Zelenskog, koji je Trumpov sporazum o dizelu s Moskvom nazvao “slabom odlukom” i “nepoštenom i neiskrenom”. Kao odgovor, Trump je predložio da Ukrajina “dobije novog predsjednika” umjesto Zelenskog, čiji je mandat istekao prije više od dvije godine, dok je nastavak ukrajinskih napada na rafinerije nazvao “sramotom”.
Ruska pomoć Trumpu je upitna, a ako i stigne, to je samo kap u moru potrebnog dizela
