Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je predložila da Kanada postane prva „pridružena članica” bloka, što je izazvalo novu prijetnju carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa. Cilj tog poteza jest ojačati njihova gospodarstva suočena sa sve većim trgovinskim napetostima sa Sjedinjenim Američkim Državama. No Trump je u srijedu rekao da bi SAD mogao uvesti „visoke carine” Europskoj uniji ako bilo koji novi sporazum s Kanadom bude smatrao „neprijateljskim činom”.
„Ako je namjera dobra, onda je to u redu. Ako je namjera loša, uvest ćemo vrlo visoke carine Europi, što je mogućnost”, rekao je novinarima. Kanada je trenutačno u trgovinskom ratu sa SAD-om, svojim najvećim trgovinskim partnerom, što dodatno povećava hitnost nastojanja da se približi Europskoj uniji. Trump je također u više navrata pozvao Kanadu da postane 51. američka savezna država, što je kanadski premijer Mark Carney odlučno odbacio. Carney je bio gost na obraćanju Ursule von der Leyen o stanju Unije u Strasbourgu, gdje je ona rekla da „u ovom novom svijetu moramo hitno ponovno osmisliti naša partnerstva i izgraditi globalne koalicije za našu otpornost i demokracije”.
Carney, pak, želi potaknuti mnogo bliskiji odnos s EU-om te je u nedjelju rekao da Kanada gradi „jedinstveni savez s Europskom unijom”. Ranije ove godine privukao je pozornost govorom u Davosu u Švicarskoj, u kojem je naglasio potrebu da „srednje sile” djeluju zajednički usred „poremećaja svjetskog poretka”. Unatoč tom kontekstu, von der Leyen je u srijedu naglasila da odluka o udruživanju snaga s Kanadom „nije partnerstvo protiv bilo koga drugoga, već za našu zajedničku snagu”, iako je EU također bio na meti Trumpovih carina prema saveznicima tijekom protekle godine. Nije jasno što bi točno podrazumijevalo pridruženo članstvo, niti podržavaju li plan sve države članice EU-a, piše CNN.
Zašto Kanada ne može biti punopravna članica EU-a
Kanada, članica Commonwealtha, ima duboke kulturne i povijesne veze s Europom te je, među ostalim, slična europskim modelima kada je riječ o parlamentarnoj demokraciji, univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi. Kanada čak dijeli malu kopnenu granicu s Europom, preko Danske na otoku Hans, malom području uz sjeverozapadni dio Grenlanda. Francuski teritorij Saint-Pierre i Miquelon također se nalazi oko 20 kilometara od obale Newfoundlanda.
No iako bi Kanada vjerojatno zadovoljila političke, gospodarske i pravne standarde za pridruživanje bloku, postoji jedna očita prepreka: geografski se ne nalazi u Europi. Da bi ušla u EU, država mora proći strogi višefazni postupak koji se naziva pristupanje, a njezinu kandidaturu moraju jednoglasno odobriti svih 27 država članica. Postoji i red čekanja država koje žele pristupiti Uniji; trenutačno ih je devet službeno priznato kao kandidatkinje za članstvo u EU-u. Druge europske zemlje, poput Norveške i Švicarske, nisu formalne članice EU-a, ali surađuju s blokom u području trgovine i otvorenih granica.
„Pridruženo članstvo ne postoji”, rekla je Tinatin Akhvlediani, voditeljica odjela za proširenje EU-a u Centru za europske političke studije, think tanku sa sjedištem u Bruxellesu. Zemlje poput Ukrajine, Moldavije i Gruzije imaju „sporazume o pridruživanju” s EU-om, no oni podrazumijevaju usklađivanje sa zakonima Unije, što Kanada vjerojatno ne bi željela, rekla je.
Kako bi izgledao „jedinstveni savez”?
Prema izvješću Wall Street Journala objavljenom tijekom vikenda, europski i kanadski dužnosnici razgovarali su, među ostalim, o smanjenju trgovinskih prepreka; polaganju podmorskih kabela koji bi povezivali Europu i Kanadu; preusmjeravanju plinovoda kako bi Europa dobila pristup kanadskom plinu; izgradnji nove infrastrukture za umjetnu inteligenciju i tehnologiju; pa čak i omogućavanju Kanađanima da bez vize žive i rade u Europi. Pod tim uvjetima Kanada bi imala odnos s EU-om kakav nema nijedna druga država izvan Europe. Veleposlanik EU-a u Kanadi rekao je prošlog tjedna za Canadian Press da bi partnerstvo bilo drugačije od svega što trenutačno postoji, no nije iznio pojedinosti.
U svom je govoru von der Leyen istaknula planove za suradnju na području proizvodnje, tehnologije, obrane, kibernetičke sigurnosti i umjetne inteligencije. Kanada i Europska unija također bi surađivale u području energetike, kritičnih minerala i baterija. Prema podacima Europske komisije, bilateralna trgovina robom i uslugama prošle je godine dosegnula 130,8 milijardi eura, što je povećanje od više od 80% u odnosu na prije deset godina. Glavni proizvodi koje EU izvozi u Kanadu uključuju automobile, strojeve i farmaceutske proizvode. Kanada u Europu izvozi sirovu naftu, gnojiva, kritične minerale i bazne metale.
Što su rekli europski čelnici?
Carney, bivši guverner Bank of Englanda, ima snažne veze s Europom još iz vremena svoje bankarske karijere te je od dolaska na mjesto premijera u ožujku 2025. njegovao odnose s bliskim europskim čelnicima. U Parizu je prošle godine, tijekom svog prvog službenog putovanja u inozemstvo kao čelnika, Carney opisao Kanadu kao „najviše europsku od svih neeuropskih zemalja”.
Od tada je nekoliko država članica Europske unije iznijelo ideju da se Kanada pridruži bloku, među njima i finski predsjednik Alexander Stubb. Stubb i Carney navodno si svakodnevno šalju poruke, a poznati su i po tome da između sastanaka tijekom službenih putovanja uspiju ubaciti trčanje ili partiju hokeja na ledu. „Zar ne bi bilo lijepo da Kanada bude 28. država Europske unije, a ne 51. savezna država Sjedinjenih Država?” upitao je Stubb.
U ožujku je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot iznio ideju da se Ottawa pridruži EU-u, rekavši na jednoj konferenciji da će se „možda Kanada u nekom trenutku” priključiti Uniji, prema Canadian Pressu. To, međutim, ne znači da bi svi čelnici EU-a podržali kanadsku kandidaturu, a za odobrenje bi bila potrebna jednoglasnost, koju je blok često teško postizao. Njemačka vlada već je dovela u pitanje je li izraz „pridružena članica” uopće odgovarajući, iako je glasnogovornik rekao da je Berlin otvoren za razgovore o novim modelima partnerstva s Kanadom, izvijestio je Reuters. Carney je dobio ovacije zastupnika kada je nazočio govoru von der Leyen, a u četvrtak bi se trebao obratiti europskim zastupnicima.
