Grenland je ponovno postao jedno od najopasnijih i najvažnijih geopolitičkih žarišta na planetu. Izjave Donalda Trumpa o potrebi američke kontrole nad tim golemim arktičkim otokom nisu više ekscentrična retorika, nego dio ozbiljne strateške rasprave koja se vodi unutar NATO-a, Europske unije i među velikim silama. U trenutku kada se globalni poredak lomi, a odnosi između SAD-a, Rusije i Kine ulaze u novu fazu hladnoratovske konfrontacije, Grenland se nameće kao ključna točka budućih sukoba ili barem kao jedno od središta nadmetanja za kontrolu planeta.
Nakon što su prekjučer završili bez rezultata razgovori između ministara vanjskih poslova Grenlanda i Danske te američkih dužnosnika, američki predsjednik Donald Trump nije isključio mogućnost da Sjedinjene Države napuste NATO savez. Trump, koji pojačava pritisak u svojoj želji za pripojenjem Grenlanda, suočio se s pitanjima o svojim idućim koracima tijekom brifinga s novinarima u Ovalnom uredu, prenosi TIME.
Na pitanje novinara bi li bio spreman napustiti NATO, Trump je odgovorio: “Pa ne bih vam govorio što sam spreman učiniti. Ali Grenland je izuzetno važan za nacionalnu sigurnost, uključujući i sigurnost Danske. Ne postoji ništa što Danska može učiniti ako Rusija ili Kina požele okupirati Grenland. Grenland je vrlo važan za našu nacionalnu sigurnost”, zaključio je američki predsjednik.
Danas se u Kopenhagenu održava niz sastanaka između američke, danske i grenlandske delegacije.
Sve najvažnije informacije pratite UŽIVO na portalu Dnevno.hr:
19:30 Danska povukla zanimljiv potez
U jeku napetosti oko Grenlanda, Danska je povukla zanimljiv diplomatski potez. Zapovjednik danskog Arktičkog zapovjedništva na Grenlandu, general-bojnik Søren Andersen rekao je za Reuters kako je uputio službeni poziv Sjedinjenim Američkim Državama za sudjelovanje u zajedničkoj vojnoj vježbi na otoku. prenosi NRK.no.
Dok se čeka odgovor iz Washingtona, Andersen je naglasio kako “na vidiku nema ruskih ni kineskih brodova”, čime je zapravo poručio da nema neposredne vanjske prijetnje koja bi opravdala nagle američke poteze. General smatra da je scenarij u kojem jedan NATO saveznik napada drugoga praktički nevjerojatan, čime je suptilno odgovorio na strahove javnosti zbog Trumpovih pritisaka.
18:55 Pljušte reakcije na Trumpovu prijetnju: ‘Nisam mogao zamisliti ovakav scenarij’
Bivši premijer Danske i bivši glavni tajnik NATO-a, Anders Fogh Rasmussen, reagirao je na Trumpovu prijetnju da bi mogao uvesti carine državama koje ne podupru američko zauzimanje Grenlanda. U razgovoru za danski TV 2, Rasmussen je rekao da je Trumpova izjava “čudna” te da je ne doživljava ozbiljno.
Ipak, rekao je da je razvoj događaja posljednjih dana “zabrinjavajuć”. “Trumpova želja za posjedovanjem Grenlanda izaziva veliku nelagodu. Uvijek sam se divio Sjedinjenim Američkim Državama kao prvacima slobodnog svijeta. Nikad nisam mogao zamisliti ovakav scenarij. Danska i Grenland trebali bi smisliti barem tri konkretna prijedloga kada se idući put sastanu s Amerikancima u radnoj skupini”, predložio je Rasmussen.
17:20 Trump otvoreno prijeti
Nakon što su diplomati iz Kopenhagena i Nuuka jasno poručili da Grenland nije na prodaju, Donald Trump je odlučio podići uloge. Tijekom sastanka u Bijeloj kući, otvoreno je zaprijetio uvođenjem trgovinskih carina svim zemljama koje ne podrže njegov plan.
“Možda im uvedem carine ako se ne slože s našim planom oko Grenlanda”, rekao je Trump noninarima tijekom okruglog stola u Bijeloj kući, kako prenosi Sky News.
Dodao je da je to pitanje “nacionalne sigurnosti” i da SAD-u treba Grenland kako bi spriječio utjecaj Rusije i Kine. Glavni grad Grenlanda, Nuuk, postao je baza za prvu vojnu izviđačku misiju NATO-a. Francuska je poslala prvih 15 vojnika, a slijede ih Njemačka, Švedska i Norveška, čak i Slovenija koja razmatra slanje dvojice časnika. Francuski predsjednik Macron poručio je da je ovo tek početak.
17:00 Meloni traži od NATO-a ‘koordiniranu nazočnost’ na Arktiku
Talijanska premijerka Giorgia Meloni zatražila je u petak od NATO-a “koordiniranu nazočnost” u arktičkoj regiji kako bi se spriječile tenzije i odgovorilo na “upletanje drugih aktera”, u vrijeme eskalacije napetosti među zapadnim zemljama vezano uz Grenland.
16:30 Slovenija šalje vojnike na Grenland?
Slovenija bi se mogla pridružiti skupini europskih zemalja koje šalju vojna pojačanja na Grenland. Prema neslužbenim izvorima bliskim Ministarstvu obrane, slovenska vlada na dopisnoj sjednici razmatra odluku o slanju dva vojna časnika u sklopu operacije pod okriljem NATO-a, prenosi 24ur.
Proces bi se trebao odvijati u dvije faze, što znači da će konačnu odluku o sudjelovanju Slovenske vojske donijeti Narodna skupština. Slanje vojnog osoblja odvija se u okviru nove operacije Arktička izdržljivost. Cilj misije je jačanje prisutnosti NATO-a na otoku zbog sve agresivnijih najava Donalda Trumpa o preuzimanju kontrole nad Grenlandom.
Na Grenland je već stiglo 15 francuskih vojnika. Njemačka je na otok poslala 13 vojnika, Švedska trojicu časnika, dok Norveška i Finska sudjeluju s po dva predstavnika. Misiji su se pridružili i Nizozemska te Ujedinjeno Kraljevstvo, svaka s po jednim časnikom.
16:00 Talijanski ministar obrane: ‘Nije ovo natjecanje’
Talijanski ministar obrane Guido Crosetto poručio je da Italija neće slati vojsku na Grenland. U razgovoru s novinarima, pitao se “što bi sto, dvjesto ili tristo vojnika bilo koje nacionalnosti moglo učiniti” na Grenlandu. Dodao je i da sve to “zvuči kao početak vica.”
U komentarima koje je citirala talijanska novinska agencija ANSA, a prenio The Guardian, rekao je: “Nije ovo natjecanje tko će poslati vojsku diljem svijeta.”
15:00 Jačanje pripravnosti na Grenlandu
Danska se priprema za jačanje pripravnosti na Grenlandu. Potvrdio je to Torsten Schack Pedersen, ministar sigurnosti zajednice i odgovora na hitne slučajeve u Danskoj.
“Spremni smo podržati odgovor Grenlanda na hitne slučajeve, to se odnosi i na Agenciju za upravljanje hitnim situacijama i Dansku agenciju za sigurnost zajednice”, kazao je Pedersen.
14:25 Senator komentirao situaciju: ‘Ne brinite, ovo će proći’
U tijeku je niz sastanaka između američke, grenlandske i danske delegacije. Nakon službenog ručka, republikanski senator Thomas Tillis odgovorio je na pitanje novinara ‘Trebaju li Danska i Grenland ozbiljno shvatiti Trumpove prijetnje’.
“Ne brinite, ovo će proći”, kratko je poručio Tillis i dodao da će mnogo članova Kongresa osigurati da se to ne dogodi.
14:00 Chris Coons predvodi američku delegaciju
Američka delegacija sastavljena od zastupnika obiju stranaka sastat će se u petak s čelnicima Danske i Grenlanda kako bi im dala podršku Kongresa zbog prijetnji predsjednika Donalda Trumpa da će zauzeti taj arktički otok. Jedanaestočlana američka delegacija, koju predvodi demokratski senator Chris Coons, trebala bi se sastati s danskom premijerkom Mette Frederiksen i njezinim grenlandskim kolegom Jensom-Frederikom Nielsenom.
“U vrijeme sve veće međunarodne nestabilnosti, moramo se približiti našim saveznicima, a ne ih otjerati”, rekao je Coons u priopćenju za javnost ranije ovog tjedna, dodajući da će delegacija poslati “jasnu poruku da je Kongres predan NATO-u”.
U delegaciji su i republikanski senatori Thom Tillis i Lisa Murkowski, iako je uglavnom sastavljena od demokratskih zastupnika.
13:20 Sastanak u Kopenhagenu
Članovi američkog Kongresa danas će biti prisutni u Kopenhagenu te raspravljati o situaciji oko Grenlanda. Američki senator Dick Durbin, koji je dio delegacije koja će posjetiti Dansku, preko X-a je poručio:
“Putujem u Dansku kao dio dvostranačke, dvodomne kongresne delegacije. Danska je snažan partner Sjedinjenih Država i ovaj dvostranački CODEL ponavlja da Kongres Sjedinjenih Država čvrsto stoji u našem partnerstvu, unatoč predsjednikovim nepotrebnim i opasnim koracima prema Grenlandu”, napisao je demokratski senator koji predstavlja saveznu državu Illinois.
Ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen, ministar obrane Troels Lund Poulsen i predstavnik Grenlanda sastat će se s američkim senatorima u petak navečer. Ne očekuje se konferencija za novinare, piše danski Berlingske.
13:10 Američki senator kritizirao Trumpa: ‘Ovo je otimanje zemlje’
Američki senator Chris Van Hollen pružio je Grenlandu te u svojoj objavi na društvenoj mreži X kritizirao Donalda Trumpa.
“Kada Trump kaže da nam je Grenland potreban zbog sigurnosti, zapamtite: oni već dopuštaju američke i NATO baze tamo i ne protive se dodatnim mjerama. Ovo je Trumpovo otimanje zemlje. Nemojte se šokirati ako je pokuša preimenovati u Trump-land”, napisao je Van Hollen i dodao da se ranije susreo s visokim dužnosnicima iz Danske i Grenlanda.
Just met w/ senior officials from Denmark & Greenland.
When Trump says we need Greenland for security, remember: they already allow US & NATO bases there & don’t oppose additional measures.
This is a land grab by Trump. Don’t be shocked if he tries to rename it Trump-land.
— Senator Chris Van Hollen (@ChrisVanHollen) January 15, 2026
13:00 Ekspert otkriva zašto se Trump toliko namjerio na Grenland
Donald Trump je već u svom prvom mandatu šokirao političke protivnike izjavom da bi SAD trebao “kupiti Grenland”. Danas se ta ideja vraća u znatno ozbiljnijem i opasnijem obliku, u kontekstu rata u Ukrajini, rasta kineske moći i militarizacije Arktika, rušenja režima u Venezueli, Iranu…
Više se ne govori o kupnji, nego o sigurnosnim aranžmanima koji bi SAD-u omogućili faktičku kontrolu nad tim prostorom. Geopolitički stručnjak Branimir Vidmarović za naš portal objašnjava da Trumpov cilj nije bio tek isprovocirati Europsku uniju. “Mislim da mu nije cilj bio nafrljiti EU da nešto poduzme jer EU to ne može dugoročno raditi. Ove vojne vježbe, koliko to može trajati, to se ne može pretvoriti u stalno vojno prisustvo EU na Grenlandu u onom opsegu u kojem je to SAD zamislio”, kaže Vidmarović.
Više o tome čitajte OVDJE.
12:15 Spominje se i “radikalan prijedlog”
“Vrijeme je za rastanak s Trumpom? Europljani šapuću o posljednjim opcijama za spas Grenlanda”, naslov je teksta koji je objavio POLITICO. “Savez je već narušen, kažu dužnosnici, pa zašto ne zaprijetiti prekidom veza s Amerikom o vojnoj suradnji?”, stoji u nastavku.
Što će se dogoditi ako američka vojska krene silom po Grenland? POLITICO se pozabavio temom potencijalnog europskog odgovora navodeći da su “europski dužnosnici i diplomati počeli tiho iznositi prethodno neizrecivu misao: kako bi izgledalo uzvraćanje udarca?”
“Iako bi vojni sukob između SAD-a i bilo koje europske sile vjerojatno rezultirao jednim od najkraćih ratova u povijesti, postoje i drugi načini na koje se grenlandski saveznici mogu oduprijeti američkom predsjedniku ako odbije kompromis. Glavna među potencijalnim točkama pritiska je opsežna mreža vojnih sredstava u regiji, koju SAD, žargonom geopolitike, koristi za projiciranje američke moći daleko od doma – u Africi, a posebno na Bliskom istoku. Zašto bi SAD, ako pokuša preuzeti suvereni teritorij članice NATO-a poput Danske, i dalje imao pristup tim bazama i primao podršku savezničkih snaga?”, piše POLITICO iz kojeg otkrivaju da je petero dužnosnika i diplomata za njih potvrdilo da se o vrlo osjetljivoj temi uzvraćanja udarca privatno raspravlja diljem kontinenta.
“Osim europske vojne imovine, SAD se također oslanja na Europu kao ključnog trgovinskog partnera, a europske vlade svake godine troše milijarde dolara na kupnju američkog oružja. Sve to nudi potencijalnu prednost ako europski kupci odluče prestati kupovati u SAD-u. Lakše opcije uključuju taktike odugovlačenja, lobiranje među republikancima u Washingtonu, slanje savezničkih trupa u posjet Grenlandu, pa čak i promotivnu kampanju u Americi. No, pojavila se mogućnost prekida podrške američkim vojnim razmještajima, uključujući radikalne prijedloge za ponovno preuzimanje kontrole nad američkim bazama, rekao je jedan od diplomata”, piše POLITICO, navodeći da su njihovi sugovornici zbog osjetljivosti teme odlučili ostati anonimni.
“U tijeku su rasprave o tome kako bismo mogli izvršiti pritisak i reći ‘Hej, trebate nas, a ako to učinite, mi ćemo se na neki način osvetiti – rekao je diplomat pa dodao: – Ali istovremeno, nitko ne želi o tome govoriti. Ima i onih koji upozoravaju na moguće posljedice takvih odgovora. Oni ističu da bi Europa mogla dodatno izgubiti na sigurnosnim jamstvima. S druge strane, dio dužnosnika i dalje ne može zamisliti svijet u kojem SAD silom preuzima Grenland.
Prema podacima iz 2024. godine, SAD je imao 31 stalnu bazu i 19 drugih vojnih lokacija diljem Europe kao dio Europskog zapovjedništva Sjedinjenih Država. To je uključivalo najmanje 67.500 aktivnih vojnika”, piše POLITICO.
12:00 Jučer počela europska vojna misija
Europska vojna misija na Grenlandu počela je u četvrtak, dan nakon sastanka u Washingtonu između američkih, danskih i grenlandskih dužnosnika koji je rezultirao “neslaganjem u temelju”.
Gradonačelnica Nuuka, Avaaraq Olsen, opisala je situaciju kao “zastrašujuću” i “potpuno pogrešnu”, dok se Danska i nekoliko europskih država pripremaju na vojnu prisutnost na otoku kroz izviđačke misije i vježbe NATO-a. Rusija je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog militarizacije Arktika, dok Poljska odbija slati vojnike, upozoravajući na potencijalnu političku katastrofu unutar saveza.
Francuska, Švedska, Njemačka, Velika Britanija i Norveška najavile su raspoređivanje vojnog osoblja u sklopu izviđačke misije povezane s danskom vježbom Arctic Endurance.
