Američki predsjednik Donald Trump pitao je kineskog čelnika Xi Jinpinga bi li Peking bio zainteresiran za kupnju američkog oružja, prema riječima američkog veleposlanika u Kini, unatoč dugogodišnjim ograničenjima izvoza vojne opreme u tu zemlju.
Veleposlanik David Perdue je ukazao na taj potez tijekom intervjua za Fox News raspravljajući o Trumpovom pristupu Kini i nastavku prodaje američkog oružja Tajvanu.
“Predsjednik Trump i dalje govori: ‘Hej, mi prodajemo oružje drugim ljudima diljem svijeta’”, rekao je Perdue. “U jednom je trenutku čak pitao predsjednika Xija bi li ga htio kupiti”, tvrdi.
Zakonske prepreke
Veleposlanik nije rekao kada je Trump pokrenuo tu ideju, o kojem se oružju raspravljalo ili kako je Xi reagirao. Dvojica čelnika su se ove godine sastala dva puta – u Pekingu u svibnju i tijekom Xijevog trodnevnog državnog posjeta Washingtonu prošli tjedan.
No, svaka takva prodaja suočila bi se s velikim pravnim preprekama, budući da je Kongres 1990. godine ograničio izvoz obrambene opreme s američkog popisa u kontinentalnu Kinu. Ograničenja ostaju podložna ograničenim iznimkama i predsjedničkim odlukama o nacionalnom interesu, ali je u praksi desetljećima učinkovito održavan američki embargo na prodaju oružja Pekingu.
Washington ipak ostaje glavni dobavljač oružja za Tajvan, sok službeno održava politiku cjelovite Kine. Zakon o odnosima s Tajvanom iz 1979. navodi da će SAD staviti na raspolaganje obrambene artikle i usluge otoku u količinama koje smatra potrebnima za održavanje “dovoljne sposobnosti samoobrane”. Dakako, vojna snaga kontinentalne Kine danas i iz 1979. su teško usporedive.
Kina smatra Tajvan dijelom svog suverenog teritorija i zahtijeva od SAD da prekine izoz oružja Tajvanu, tvrdeći da prodaja krši njezin suverenitet i destabilizira odnose preko Tajvanskog tjesnaca. Uoči Xijevog posjeta Washingtonu, kinesko ministarstvo obrane pozvalo je SAD na “izuzetan oprez” po tom pitanju.
Trumpova administracija odobrila je prošlog prosinca paket pomoći Tajvanu u vrijednosti od 11 milijardi dolara, što je najveći do sada objavljeni paket prodaje oružja tom otoku. Drugi paket vrijedan oko 14 milijardi dolara stoji ne čekanju mjesecima. Trump ga je opisao kao “vrlo dobar pregovarački adut”. No, u materijalima Bijele kuće objavljenim nakon sastanka nije objavljena odluka o tom paketu prodaje oružja.
Veleposlanik Perdue je branio Trumpov dosadašnji stav prema Tajvanu, tvrdeći da je predsjednik već odobrio znatno više oružja za otok nego njegovi prethodnici. Veleposlanik je Trumpovo pitanje Xiju prikazao kao karakteristiku njegovog pristupa sklapanju poslova, a ne kao dokaz da se zbilja i razmatra formalna prodaja.
Što bi američka vojna industrija mogla ponuditi Pekingu?
Također nije jasno što bi SAD realno mogao ponuditi što Kina već ne proizvodi doma. Kina je samodostatna u većini glavnih kategorija konvencionalnog oružja.
Prema neklasificiranom izvješću o američkoj mornarici koji je proveo Istraživački odbor američkog Kongresa, Kina ima oko 230 puta veći kapacitet brodogradnje od SAD-a, mjereno prema bruto tonaži brodova koju brodogradilišta mogu proizvesti godišnje, dok su svjedočenja stručnjaka u Kongresu pokazala da je kineska proizvodnja malih dronova više desetaka puta veća od američke. To znači da bi Kina eventualno imala potrebe preuzeti od SAD-a neke specifične najskuplje i najsuvremenije tehnologije te znanje koje ide uz takvu opremu. No, upravo su to sposobnosti koje SAD tretira kao vrlo osjetljive i tajne te je malo vjerojatno da će ih podijeliti sa svojim glavnim strateškim suparnikom. Osim toga, američko oružje je uglavnom i znatno skuplje od kineskog.
Trumpova ponuda Xi-ju, ako je uopće izrečena, je stoga vjerojatno kakva retorična smicalica koja mu se u tom trenutku učinila smiješnom ili lukavom. Možda pokušava relativizirati prodaju oružja Tajvanu, možda želi pokazati dobru volju i otvorenost, a možda želi Xiju dati do znanja kako misli da je američka vojna industrija superiorna u odnosu na onu kinesku.
Posebno upečatljiv detalj dočeka kineskog predsjednika
