Grenland je opet u fokusu američkog predsjednika. Naime, Donald Trump ponovno je uputio javnu poruku, objavivši na svojoj društvenoj mreži Truth Social da šalje veliki bolnički brod prema tom otoku.
Trump je naveo da će u suradnji s guvernerom Louisiane Jeffom Landryjem, koji je ujedno i posebni izaslanik SAD-a za Grenland, poslati brod kako bi se “pobrinuo za brojne bolesne ljude o kojima se nitko ne brine”. Uz objavu je podijeljena AI slika broda USNS Mercy, a Trump je dodao: “Na putu je!!!”. Landry je na društvenim mrežama zahvalio predsjedniku.
Međutim, mnogo toga ostaje nejasno. “Ne znamo zašto Donald Trump ovo objavljuje baš sada. Ne znamo što time misli. Ne znamo je li bolnički brod zaista na putu za Grenland”, rekao je Jakob Krogh, dopisnik danske državne televizije iz SAD-a.
— Rapid Response 47 (@RapidResponse47) February 22, 2026
Danska: Nema potrebe za intervencijom
Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen izjavio je da Danska nema saznanja o tome da je brod na putu za Grenland. Ujedno je naglasio da stanovnici Grenlanda dobivaju svu potrebnu zdravstvenu skrb. “Nema potrebe za posebnom zdravstvenom intervencijom na Grenlandu. Grenlandska vlada se već danas brine o tome, a Danska bi uskočila ako bi za to bilo potrebe”, poručio je.
Podaci američke mornarice pokazuju da su oba američka bolnička broda, USNS Mercy i USNS Comfort, trenutno na remontu u brodogradilištu u Mobileu, Alabama. Nijedan od njih nije na putu za Grenland. Brodogradilište Alabama Shipyard u Mobileu je 23. siječnja objavilo fotografiju na kojoj se vide oba broda, jedan uz drugoga, gdje bi trebali biti renovirani. I prema podacima stranice Marine Traffic, oba broda nalaze se u brodogradilištu u Mobileu.
Trumpova objava uslijedila je nekoliko sati nakon što je dansko arktičko zapovjedništvo priopćilo da je evakuiran jedan član posade američke podmornice sedam nautičkih milja od glavnog grada Grenlanda, Nuuka. “Član posade prebačen je grenlandskim zdravstvenim vlastima i bolnici u Nuuku”, navodi se u priopćenju. Evakuacija je provedena helikopterom danske obrane Seahawk.
🇺🇸🇺🇸🇺🇸 pic.twitter.com/VQmnGQnepz
— The White House (@WhiteHouse) February 22, 2026
Trumpov interes za Grenland
U ključnim zdravstvenim pokazateljima SAD prednjači: prosječan Amerikanac može očekivati životni vijek od oko 79 godina, dok je na Grenlandu 74 godine. Smrtnost dojenčadi je oko 5,6 smrti na 1000 živorođenih u SAD-u, a na Grenlandu 9 na 1000.
S druge strane, Grenland ima javno financirani zdravstveni sustav s dostupnim osnovnim uslugama bez premija, dok se američki sustav oslanja na kombinaciju privatnog i javnog osiguranja. Grenland ima i više bolničkih kreveta po glavi stanovnika, oko 14 na 1000 ljudi, naspram 2,7 u SAD-u.
Trump je posljednjih mjeseci više puta ponavljao da želi da SAD “preuzmu Grenland”. Početkom siječnja izjavio je za Reuters: “Mislim da ćemo ga dobiti. Na ovaj ili onaj način, dobit ćemo ga. Grenland je od ključne važnosti za nacionalnu sigurnost SAD-a.”
U istom razdoblju Trump je odbio isključiti mogućnost ekonomskog ili političkog pritiska na Dansku. “Ne mogu to jamčiti. Možda ćemo morati nešto poduzeti”, rekao je upitan bi li isključio korištenje sile. Istaknuo je da je riječ o “velikom komadu zemlje s vrlo malo ljudi, ali s ogromnim strateškim značajem”. Kasnije je na Svjetskom ekonomskom forumu održanom u Švicarskom Davosu rekao da neće koristiti silu, ali nastavio je s pritiskom.
Jedan od Trumpovih najutjecajnijih savjetnika Stephen Miller u intervjuu za CNN rekao je da Grenland treba biti dio Sjedinjenih Država. “Nitko neće ratovati s nama oko budućnosti Grenlanda”. Njegova izjava izazvala je oštre reakcije, posebno u Danskoj.
Oštre reakcije Danske i EU
Danska je odlučno odbacila bilo kakve planove prodaje: “Grenland nije na prodaju i neće biti. Budućnost Grenlanda odlučuju njegovi stanovnici”, rekao je danski premijer, dok je grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen dodao: “Naš teritorij ne želi biti ni danski ni američki pijun.”
EU je stao uz Dansku. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jasno je poručila da “EU u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Danske.”
NATO je također pokušao smiriti napetosti. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da je “Arktik područje suradnje, a ne konfrontacije”, te naglasio da “Saveznici moraju poštovati međunarodno pravo i međusobni suverenitet.”
