Donald Trump stiže u Hrvatsku, zaključio je bez provjera i propitivanja dio domaće javnosti i medija bliskih Vladi, iako američki predsjednik još nije potvrdio da je prihvatio poziv koji mu je upućen iz naše zemlje. Zaključak da Trump stiže u Hrvatsku temelji se na tome što bi se iduće godine u našoj zemlji trebalo održati nekoliko važnih međunarodnih skupova na kojima bi se trebao potvrditi i međunarodni ugled premijera Andreja Plenkovića, koji će kao čelni čovjek zemlje domaćina ugostiti političke uglednike iz Europe, regije i svijeta.
Ta bi se politička elita iduće godine trebala okupiti u Zagrebu, na Brijunima i u Dubrovniku, koji bi navodno mogao posjetiti i američki predsjednik Trump, s kojim inače hrvatska diplomacija nije uspjela uspostaviti značajnije odnose. Ražanj se po običaju u javnom prostoru oštri dok je zec još u šumi, pa se tako iz izvora bliskih Vladi može čuti da SOA i VSOA već imaju pune ruke posla u pripremi Trumpova dolaska, iako američki predsjednik još nije potvrdio da će se pojaviti u Dubrovniku, gdje bi trebao biti glavni gost na sastanku Inicijative triju mora koji se održava 28. i 29. travnja.
Da bi s medijsko-političkom euforijom ipak trebalo stati na loptu prije nego što ta priča postane službena, upozoravaju i oni upućeni u tematiku, ali i u odnose između Plenkovića i Trumpa koji su daleko od idealnih. Odnosa između Plenkovića i Trumpa uopće nema, reći će premijerovi kritičari, odnosno, Trump Plenkovića “ne doživljava ni dva posto”. Hrvatska je, kažu upućeni, Trumpu trenutno na posljednjem mjestu, tim više što je Plenković prije nekoliko mjeseci u Washingtonu primio nagradu Atlantskog vijeća za istaknuto vodstvo koju su mu uručili ljudi bliski Trumpovu prethodniku Joeu Bidenu.
Pretjeran značaj
Kad je riječ o samoj Inicijativi triju mora, treba podsjetiti da je ona pokrenuta u mandatu bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, ali ju je Trump prihvatio. U to je vrijeme našu zemlju na međunarodnoj političkoj sceni predstavljala bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je, za razliku od aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, pa i premijera Plenkovića, uživala velike simpatije američkog predsjednika Trumpa s kojim se često susretala. Nerijetko su razgovarali baš o Inicijativi triju mora. Jednom je prilikom, nakon što ga je predsjednica pozvala u Hrvatsku, Trump progovorio i o LNG terminalu na Krku, nazvavši ga strateškim i izrazito značajnim energetskim projektom.
Nakon Milanovićeva dolaska na Pantovčak i u nas je splasnula priča o Inicijativi triju mora, dijelom i zato što Milanović u svojem mandatu formalno nije pridavao neki značaj vanjskoj politici, zbog čega su ga u posljednjoj kampanji HDZ-ovci označili kao “igrača Kremlja”. Hrvatska vanjska politika pod Plenkovićevom je palicom svedena na dobre odnose s Bruxellesom, zbog čega se već dugo govori o udaljavanju od SAD-a.
Te su se glasine u vanjskopolitičkim krugovima širile i u Bidenovu mandatu pa se nagađalo da smo se Amerikancima zamjerili i time što smo za strateškog partnera u nabavi borbenih aviona izabrali Francusku, zbog čega su Amerikanci “izvisili”. Je li baš to razlog poljuljanih odnosa teško je reći, no poznato je da su nakon odlaska američkog veleposlanika Roberta Kohorsta, kojeg je imenovao Trump, umjesto veleposlanika godinu dana u Hrvatskoj bili otpravnici poslova, sve dok Biden veleposlanicom nije imenovao Nathalie Rayes.
Preko noći
Nakon Bidenova odlaska Ameriku je ponovno preuzeo osebujni i nepredvidljivi Trump, s kojim se okolnosti mijenjaju vrlo dinamično, gotovo preko noći. Do prije desetak dana činilo se nemogućim da će se sastati s kontroverznim ruskim čelnikom Vladimirom Putinom, ali je Trump ovih dana pristao na to da se drugi sastanak s Putinom, nakon onog na Aljasci, održi u Budimpešti. Da je razgovarao i s Trumpom i s Putinom, potvrdio je ovih dana i mađarski premijer Viktor Orban, dodajući da su se već ozbiljno počeli pripremati za posjet dvojice najmoćnijih lidera na svijetu.
Izbor Budimpešte za susret Donalda Trumpa i Vladimira Putina za kojim je izdana tjeralica Međunarodnog suda izazvao je veliko zanimanje međunarodne zajednice. Međutim, Mađarska je u procesu povlačenja iz te međunarodne institucije čiju optužnicu Moskva i odbacuje pa prepreke za ovo važno druženje nema. Orban je, kao dugogodišnji Trumpov saveznik blizak i s Putinom, već najavio kako će to biti susret “o miru”, spominjući i mirovni sporazum. Usporedno s tom objavom, i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je posjet Bijeloj kući od koje će zatražiti dodatnu vojnu pomoć za svoju zemlju.
A ako su Trump i Putin uspjeli dogovoriti susret, nije nemoguće da na tom susretu dođe i do sporazuma koji bi se mogao odraziti na situaciju u Ukrajini. U tom bi slučaju i Inicijativa triju mora za naš dio Europske unije mogla dobiti na važnosti u gospodarskom i političkom smislu. Dođe li do toga, Trump će ipak morati izgladiti odnose s hrvatskim premijerom, za kojeg se može reći da ima puno političke sreće i da mu sve ide na ruku. Na ruku je pak bivšoj predsjednici išlo zalaganje za Inicijativu triju mora, a na kraju mandata Grabar Kitarović se u ime Republike Hrvatske obvezala platiti svoj udio za sudjelovanje u toj inicijativi.
Bacanje novca
Riječ je o 20 milijuna dolara koje je naposljetku platio aktualni predsjednik Milanović, točnije rečeno, riječ je o iznosu koji je u njegovu mandatu plaćen iz državnog proračuna. Uspostave li se nakon Trumpova i Putinova susreta na međunarodnoj razini stabilni odnosi, ulaganje od 20 milijuna dolara, na koje se dosad gledalo kao na bacanje novca jer Inicijativa od 2016. do danas nije imala nikakav značaj, niti se oko nje išta odvijalo, moglo bi se pokazati kao vrlo dobra investicija. Na koncu, mogli bismo zaključiti da tvrdnje o pripremama SOA-e i VSOA-e za Trumpov dolazak u Dubrovnik nisu istinite jer su šanse da Trump dođe u Hrvatsku realno veoma male, osim ako se u pregovorima s Putinom ne postignu značajni iskoraci zbog kojih će i Inicijativa triju mora dobiti na važnosti.
Ove godine inače se slavi deseta godišnjica osnivanja i potpisivanja nekadašnje Dubrovačke deklaracije koja je prerasla u Inicijativu triju mora. Ta neformalna politička platforma osnovana je na inicijativu bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i njezina poljskog kolege Andrzeja Dude, koji su okupili 13 država istočne i srednje Europe – članica Europske unije na potezu koji spaja Baltik, Jadran i Crno more. Inicijativa je osnovana u svrhu razvoja prometne, digitalne, energetske i obrambene infrastrukture, a opisivana je i kao zaštita od ruske sfere utjecaja na te zemlje.
Uz Hrvatsku i Poljsku, članice su Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Litva, Latvija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, ali i Mađarska. Kao strateški partner Inicijative označeni su SAD, Njemačka, Japan i Europska komisija, koje sudjeluju na svim sastancima, dok su partnerske zemlje Albanija, Moldavija, Ukrajina i Crna Gora. SAD je dosad podržavao Inicijativu, koja i zbog ruske agresije na Ukrajinu ima značajnu geopolitičku ulogu jer postoji potreba da se zemlje okupljene u Inicijativu riješe ovisnosti o ruskim energentima.
Doza prevrtljivosti
Zbog toga je i značajan najavljeni Trumpov susret s Putinom, a nakon njega će biti jasnije hoće li se američki predsjednik pojaviti u našoj zemlji. Pojavi li se, bit će i jasnije što će biti s velikim trgovinskim sporazumom zahvaljujući kojem bi se zemlje članice Inicijative riješile ovisnosti o ruskim energentima. U svojem prvom mandatu Trump je potporu Inicijativi dao i sudjelovanjem na sastanku u Poljskoj 2017. godine.
No s obzirom na to da je pokazao prevrtljivost, pitanje je hoće li se pojaviti i u Dubrovniku. Program je dogovoren, a pozivnica mu se šalje. Inače je ideja vladajućeg vrha da se, osim sastanka na vrhu šefova država uz iznimku Hrvatske koju će predstavljati Plenković, održi i veliki gospodarski forum koji će okupiti mnoštvo europskih i svjetskih gospodarstvenika.
Uz to bi se Inicijativi, prema ideji hrvatskog državnog vrha, trebala priključiti i Indija, pa bi se na ovom događanju mogao pojaviti premijer Narendri Modi, kojemu se pozivnica također priprema, a Modi je u Hrvatskoj bio i prije nekoliko mjeseci. Na popisu važnih međunarodnih gostiju spominje se i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, čija je uloga također važna jer Inicijativa triju mora ima i obrambenu dimenziju.
