UPredsjednik Donald Trump inzistira na tome da pregovori s Iranom o okončanju tekućeg rata napreduju “vrlo dobro”, nakon što je preko posrednika poslao “popis radnji u 15 točaka” sa zahtjevima.
Ali Sjedinjene Države bile su neobično stidljive u pogledu sadržaja prijedloga i još nisu rekle s kim navodno pregovaraju, dok Iran osporava da se rasprave uopće vode.
Odbacivši plan ovog tjedna, iranski dužnosnici opisali su uvjete kao “pretjerane”, “maksimalističke” i “nerazumne”. Visoki dužnosnici koji su pregledali prijedlog smatraju da služi samo američkim i izraelskim interesima, rekao je izvor za Reuters, ali je dodao da je diplomacija još uvijek na stolu.
Analitičari su rekli The Independent da unatoč američkom hvalisanju uspjehom, rat neće biti okončan vojnim putem i mjesec dana od početka sukoba Iran osjeća da ima prednost.
Narušeno povjerenje otežat će SAD-u da napravi bilo kakav iskorak u diplomaciji, kažu oni, dok će ohrabreni Iran svaku ponudu primirja shvatiti kao “predaju”.
Što znamo o planu od 15 točaka?
Bijela kuća tek treba potvrditi što je u njenom planu od 15 točaka, a detalji koji su dosad procurili došli su od mješavine iranskih dužnosnika i medijskih izvješća.
Posrednici kažu da prijedlog obuhvaća ograničenja iranskog nuklearnog programa, pojačano praćenje UN-ovog nuklearnog nadzornika, demontažu infrastrukture i predaju postojećeg obogaćenog urana. Od Irana bi tražila trajnu obvezu da nikada neće razviti nuklearno oružje.
Demontaža infrastrukture bi uključivala Iran da se riješi svojih nuklearnih lokacija u Natanzu, Isfahanu i Fordowu, prema izraelskom kanalu 12. Koalicijske snage su prošlog ljeta pogodile sve tri, ali su američki obavještajci procijenili da su napadi samo unazadili operacije za nekoliko mjeseci.
Iran također više ne bi mogao obogaćivati uran u zemlji, a Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) dobila bi jamstva prava nadziranja preostale nuklearne infrastrukture. U izvješćima se kratko spominje kako bi SAD mogao pomoći Iranu u izgradnji civilne industrije nuklearne energije i ukloniti sankcije.
Plan bi, kako je objavljeno, također imao za cilj ukinuti iransku potporu regionalnim opunomoćenicima i obuzdati njegov program balističkih projektila te krenuti u okončanje rata 30-dnevnim prekidom vatre i ponovnim otvaranjem Hormuškog tjesnaca.
Takav bi dogovor bio šireg opsega od razgovora koje su SAD vodile s Iranom ranije ove godine, s ciljem rješavanja američko-izraelskih zabrinutosti oko iranskog nuklearnog programa. Slični razgovori vođeni su i prošle godine, prije nego što je Izrael napao Iran.
Andreas Krieg, viši predavač na Školi sigurnosnih studija na King’s Collegeu u Londonu, rekao je da su zahtjevi navedeni u prijedlogu u skladu s onim što je SAD već iznio u nekoliko navrata tijekom prošle godine.
Razlika je ovaj put u tome što “dolazi u pozadini nultog međusobnog povjerenja i geopolitičkog zastoja u kojem Iran ima bolje karte od SAD-a”.
Rekao je da je rat oslabio pregovaračku poziciju SAD-a, jer je Iran pokazao da ima “mnogo, mnogo viši” prag boli od SAD-a.
“U suštini, SAD nudi dogovor koji je Iran možda mogao prihvatiti kao temelj za pregovore prije rata. Sada kada Iran osjeća da ima prednost, vjerojatno bi tražio više i bio bi manje spreman ponuditi toliko.
“Trump u biti nema alternative diplomatskom rješenju. Za njega nema vojnog izlaza. Iran njegovu ponudu doživljava kao predaju.”
.png)
Kako se novi plan razlikuje od prethodnih ugovora?
Analitičari se slažu da je kasna američka ponuda mnogo šireg opsega od Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana, prethodnog sporazuma koji ograničava iranski nuklearni program u zamjenu za ublažavanje sankcija koji je dogovoren između Irana, SAD-a, UK-a, Francuske, Kine, Rusije i Njemačke 2015. godine.
Trump se povukao iz tog sporazuma 2018., jer je tvrdio da nije uspio ograničiti iranski raketni program i regionalni utjecaj.
Dr Burcu Ozcelik, viši znanstveni suradnik za Sigurnost na Bliskom istoku, rekao je da prijavljeni prijedlozi izgledaju šire u ambiciji.
“Posljednja rasprava o diplomatskom putu zapravo je najnoviji zaokret u nečemu što je postalo kvazi-teatralna, kaskaderska saga o tome nudi li Washington Iranu ozbiljno odstupanje od rampe ili jednostavno prepakira starije tvrdokorne zahtjeve koje je Teheran prethodno odbacio.”
“Iz onoga što je objavljeno, plan od 15 točaka odražava stajališta koja je SAD zastupao prije. Ako je istina, onda to nije diplomacija u stilu JCPOA-e koja se toliko preispituje, koliko maksimalistički skup uvjeta koje će Teheran morati odbaciti”, rekla je. The Independent.
“JCPOA je bio usko usmjeren na nuklearni dosje i verifikaciju. Ono što se sada opisuje ide daleko dalje od toga i zadire u vojne i regionalne stupove iranske moći.”
Sporazum potpisan 2015. imao je za cilj osigurati da iranski nuklearni program ostane isključivo miroljubiv. Dao je vremenski okvir za ukidanje sankcija povezanih s nuklearnim oružjem.
Neke sankcije ostale su na snazi, poput višegodišnjeg embarga na oružje i balističke projektile te restriktivnih mjera protiv niza sankcioniranih pojedinaca.
JCPOA je imao za cilj obuzdati sposobnost Irana da obogaćuje uran, smanjujući broj plinskih centrifuga za dvije trećine i zabranjujući mu obogaćivanje iznad 3,67 posto čistoće tijekom 15 godina.
Kao i novi prijedlog, također je imao za cilj osigurati da IAEA ima puni pristup deklariranim lokacijama i mogućnost da istraži sumnjiva neprijavljena mjesta.
Zagovornici su rekli da će sporazum pomoći u sprječavanju oživljavanja iranskog programa naoružanja i smanjiti izglede za sukob. Protivnici su rekli da bi to samo odgodilo Iran u izradi bombe, dok bi mu ublažavanje sankcija omogućilo poticanje terorizma u regiji.
IAEA je 2016. rekla da Iran ispunjava svoja obećanja, prije nego što se Trump povukao 2018., rekavši da sporazum nije riješio iranski raketni program i posredničko ratovanje u regiji. Iran je optužio SAD za kršenje svojih obveza.
Kao takvi, diplomatski napori od tada nisu bili usmjereni samo na rješavanje iranskog nuklearnog programa, već i na njegove balističke projektile i utjecaj na naoružane skupine.
Hoće li Iran prihvatiti novu ponudu?
Rekao je Jason M. Brodsky, direktor politike Ujedinjeni protiv nuklearnog Irana (UANI). The Independent da se čini da Trump gleda na mnogo “ekspanzivniji” dogovor, da Iran prkosi iako vjeruje da ima prednost.
“Plan predsjednika Trumpa u 15 točaka potpuno je drugačiji od JCPOA-e”, rekao je. “JCPOA je bio usko skrojen sporazum o kontroli naoružanja, koji je razmjenjivao privremena ograničenja iranskog nuklearnog programa u zamjenu za trajno ublažavanje sankcija.”
Novi plan “je ekspanzivniji i restriktivniji za iranski režim. Upravo sada, iranski režim javno prkosi planu predsjednika Trumpa jer misli da pobjeđuje – a njegov narativ pobjede pojačavaju mnogi na Zapadu.
“U ovim uvjetima, nastoji stvoriti više odvraćanja za prekid rata, pregovore, primirje i ponovnu dinamiku rata. Ali kako je režim sklon tome, vjerojatno će pretjerati.”
Dr. Ozcelik je upozorio da, iako SAD mogu imati više “moći prisile” nad Iranom nakon mjesec dana sukoba, “ovo je samo jedan dio ukupne procjene”.
“Snaga prisile ne pretvara se automatski u djelotvornu diplomatsku polugu, pogotovo jer je Iran pokazao da su i njegova prijetnja i primjena taktike asimetričnog ratovanja uspješno prestrašili globalna tržišta.
Rekla je da bi pristup još uvijek mogao biti “klasična Trumpova pregovaračka taktika”, koja služi kao gruba polazna točka za razgovore u kojima američki pregovarači kasnije čine ustupke.
