Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump od 3:10 do 4:57 sati u srijedu (po našem vremenu) održao je govor o stanju nacije pred zajedničkom sazivom Zastupničkog doma i Senata u američkom Kapitolu. Njegov govor održan je nekoliko dana nakon što je Vrhovni sud ukinuo njegove tarife, a njegove ocjene odobravanja najniže su oduvijek tijekom njegovog mandata.
Uoči samog govora Trump se osvrnuo i na situaciju s Iranom istaknuvši kako Teheran želi postići dogovor kako bi izbjegao američki vojni napad, no uz napomenu da iranske vlasti i dalje odbijaju dati jasna jamstva o prekidu nuklearnog programa. Cijela se situacija odvija u jeku novih anketa koje pokazuju da javnost sve više sumnja u predsjednikove prioritete i stvarni doprinos njegove politike dobrobiti države.
5:00 Najdulji govor
Trump je završio govor o stanju nacije nakon 1 sat 47 minuta. Bio je o najdulji takav govor u američkoj povijesti.
4:39 Koliko je ratova zaustavio Trump?
Ne postoji konsenzus o tome koliko je ratova ili potencijalnih ratova Trump okončao ili pomogao okončati. A tamo gdje je prevladao mir, Trumpov utjecaj kao posrednika je predmet rasprave.
Trump je preuzeo zasluge za okončanje sukoba između Izraela i Irana, Egipta i Etiopije, Tajlanda i Kambodže, Srbije i Kosova, Ruande i Demokratske Republike Kongo, Armenije i Azerbajdžana te Indije i Pakistana.
U nekim slučajevima, borbe su se nastavile nakon proglašenja mira ili primirja, uključujući između Tajlanda i Kambodže te Ruande i Demokratske Republike Kongo. A u drugim slučajevima, uopće nije bilo pucnjave, kao s Egiptom i Etiopijom, ali Trumpovi izaslanici nastojali su smiriti napetosti koje bi mogle izazvati sukob oko projekta brane.
Trump je tvrdio da je u njegovom prvom mandatu, uz posredovanje SAD-a, osigurao mir između Srbije i Kosova. Dvije strane nisu bile u oružanom sukobu od 1990-ih, ali duboke političke napetosti i dalje postoje, unatoč sporazumu postignutom tijekom Trumpovog prvog mandata.
Neki od čelnika tih zemalja rekli su da je Trump pomogao u okončanju borbi, uključujući one između Izraela i Irana, Tajlanda i Kambodže, Armenije i Azerbajdžana te Pakistana i Indije. Pakistan je opisao Trumpa kao osobu koja je odigrala ključnu ulogu u okončanju rata s Indijom. No, indijska vlada je negirala da su SAD igrale ulogu u pregovorima o prekidu vatre, rekavši da su borbe završile kao rezultat izravnih razgovora između dviju zemalja.
Izrael i regionalni stručnjaci pripisuju Trumpu zasluge za pomoć u okončanju 12-dnevnog rata između Izraela i Irana nakon što je naredio zračne napade na iranska nuklearna postrojenja. Trump sada prijeti još jednim američkim zračnim napadom na Iran ovisno o ishodu diplomatskih razgovora s iranskim dužnosnicima u četvrtak.
Čak su i Trumpovi kritičari pohvalili njegovu ulogu u posredovanju u postizanju sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, iako je primirje i dalje krhko, analizira NBC.
4:35 Čudna priča o Medicaidu
Iako je predsjednik Donald Trump javno obećao zaštitu Medicaida, prošlogodišnji zakon donio je povijesno smanjenje sredstava od 900 milijardi dolara, što bi prema procjenama Kongresnog ureda za proračun moglo ostaviti 7,5 milijuna Amerikanaca bez osiguranja do 2034. godine.
Najznačajnija promjena uvodi obvezu od 80 sati mjesečnog rada, volontiranja ili školovanja za radno sposobne korisnike i roditelje starije djece, uz strože provjere statusa i uvođenje participacije do 35 dolara za određene usluge. Zbog smanjenog priljeva saveznog novca, savezne države će vjerojatno biti prisiljene dodatno pooštriti kriterije za upis ili ukinuti dio postojećih zdravstvenih pogodnosti, piše CNN.
4:32 Spomenuo rat u Ukrajini
“Da sam ja bio predsjednik, ne bi bilo rata između Rusije i Ukrajine”, spomenuo je Trump.
4:30 ‘Zasutavio sam ratove’
Trump je ponovio tezu da je spriječio ili zaustavio sedam ratova, među njima i onaj između Srbije i Kosova.
4:27 ‘Dolazi do obnove religije’
Tijekom dijela svog govora o porastu kršćanstva u SAD-u tijekom protekle godine, predsjednik je odao počast pokojnom Charlieju Kirku, za kojeg je rekao da je “mučen” zbog svojih uvjerenja.
“Vrlo sam ponosan što mogu reći da je tijekom mog mandata, i prve četiri godine, a posebno ove prošle godine, došlo do ogromne obnove religije, vjere, kršćanstva i vjerovanja u Boga”, rekao je predsjednik. “To se posebno odnosi na mlade ljude, a veliki dio toga imao je veze s mojim sjajnim prijateljem, Charliejem Kirkom, sjajnim čovjekom.”
Kirk je ubijen tijekom događaja u Utahu u rujnu.
Kirka “je ubio ubojica i… stvarno je mučen zbog svojih uvjerenja. Njegova divna supruga Erika je večeras s nama”, rekao je Trump, obraćajući se izravno Eriki Kirk.
“U Charliejevo sjećanje, moramo se svi ujediniti kako bismo potvrdili da je Amerika jedna nacija pod Bogom i moramo potpuno odbaciti političko nasilje bilo koje vrste”, dodao je predsjednik.
Nakon što je Erika Kirk odana počast, skupina mladića u galeriji iznad počela je skandirati “Charlie! Charlie!”
4:20 Mamdani je dobar dečko, ali ima lošu politiku
Trump je pozvao Kongres da usvoji Zakon o zaštiti prava glasanja u Americi, poznat i kao SAVE Act, koji bi prisilio sve Amerikance da pokažu dokaz o američkom državljanstvu kako bi se registrirali za glasanje.
Većina država već ima zakone koji od birača zahtijevaju da na biralištima pokažu neki oblik osobne iskaznice. Strancima je ilegalno glasati.
“Zašto itko ne bi želio osobnu iskaznicu birača? Jedan razlog – zato što žele varati, postoji samo jedan razlog”, rekao je Trump. “Izmišljaju sve izgovore govoreći ‘to je rasistički’, smišljaju stvari koje gotovo možete reći kakvu su maštu imali.”
Trump je zatim spomenuo gradonačelnika New Yorka Zohrana Mamdanija, kojeg je nazvao “novim komunističkim gradonačelnikom New Yorka”. Ovog tjedna, dužnosnici New Yorka zahtijevali su od ljudi da pokažu osobne iskaznice kako bi bili plaćeni za čišćenje snijega u gradu.
“Mislim da je on dobar dečko”, rekao je Trump o Mamdaniju. “Loša politika, ali dobar dečko.”
3:49 Izmislio da je smanjio inflaciju
Inflacija se obično ne mjeri samo u tromjesečnim razdobljima. Osim toga, temeljna inflacija isključuje troškove hrane i energije. Dok cijene energije padaju, cijene hrane rastu u posljednjoj godini, piše NBC.
Na godišnjoj razini, inflacija je u vrijeme Trumpovog stupanja na dužnost iznosila 2,9%, što nije rekordno visoka razina.
Inflacija je u travnju pala na samo 2,3% prije nego što je ponovno porasla nakon uvođenja njegovih sveobuhvatnih globalnih carina.
Nedavna rekordna inflacija zabilježena je 2022. godine kada je dosegla 8,9%. Najviša inflacija ikad zabilježena dogodila se 1980-ih, kada je dosegla čak oko 14%.
3:45 Izmislio brojku od 18 bilijuna dolara
Predsjednik Donald Trump ponovio je svoju redovitu lažnu tvrdnju da je od povratka na dužnost osigurao 18 bilijuna dolara ulaganja u SAD.
“U 12 mjeseci osigurao sam obveze za više od 18 bilijuna dolara koje pristižu iz cijelog svijeta”, rekao je u svom govoru o stanju nacije.
Brojka od 18 bilijuna dolara je fikcija, tvrdi CNN. U noći Trumpovog govora, web stranice Bijele kuće navodile su da je brojka „velikih investicijskih najava“ tijekom ovog Trumpovog mandata bila “9,7 bilijuna dolara”, a čak je i to veliko pretjerivanje; detaljan pregled CNN-a u listopadu otkrio je da Bijela kuća broji bilijune dolara u nejasnim investicijskim obećanjima, obećanjima koja su se odnosila na “bilateralnu trgovinu” ili “gospodarsku razmjenu” umjesto na ulaganja u SAD i nejasnim izjavama koje se nisu ni uzdigle do razine obećanja.
3:28 ‘Ne vraćamo se’
Trump je hvalio uspjeh svoje prve godine povratka na dužnost rekavši: “Večeras, nakon samo godinu dana, mogu s dostojanstvom i ponosom reći da smo postigli transformaciju kakvu nitko prije nije vidio i preokret za sva vremena.”
“I nikada se nećemo vratiti tamo gdje smo bili prije samo kratkog vremena. Ne vraćamo se. Danas je naša granica sigurna”, nastavio je predsjednik.
Značajno je da je frazu “ne vraćamo se” često koristila bivša potpredsjednica Kamala Harris tijekom svoje predsjedničke kampanje 2024. godine.
3:25 Trump hvali dobitke na burzi
“Burza je postavila tri rekordna maksimuma od izbora”, rekao je. “Zamislite to – jedna godina povećanja mirovina, 401K i mirovinskih računa za milijune i milijune Amerikanaca koji svi dobivaju.”
3:20 Naš duh je obnovljen
“Danas je naša granica sigurna. Naš duh je obnovljen. Inflacija pada. Prihodi brzo rastu. Bučno gospodarstvo buči kao nikada prije, a naši neprijatelji su uplašeni. Naša vojska i policija su na gomili”, rekao je Trump. “I Amerika je ponovno poštovana, možda kao nikada prije.”
2:45 Trump je stigao
Obraćanje se očekuje ubrzo. Kongresnici ulaze u Dvoranu Zastupničkog doma.
1:30 Mnogi demokrati će bojkotirati govor
Deseci demokratskih zastupnika odlučili su bojkotirati Trumpov govor o stanju nacije, a njih tridesetak okupit će se na National Mallu na alternativnom skupu pod nazivom “Stanje nacije po mjeri naroda”. Među prisutnima će biti senatori Chris Murphy i Ruben Gallego te zastupnici poput Pramile Jayapal i Maxwella Frosta, koji sa sobom dovode i posebne goste. Posebno oštre poruke uputit će Gallego, koji planira kritizirati predsjednika zbog politike useljavanja, optužujući ga da je od imigracijske službe stvorio privatnu vojsku te da se ponaša nasilno umjesto da smiruje situaciju.
Ovakav organizirani bojkot rezultat je nastojanja demokratskog vodstva da izbjegne prošlogodišnji scenarij kada su neprimjereni povici tijekom govora zasjenili njihove političke poruke. Zastupnicima je ove godine savjetovano da ili prisustvuju govoru uz strogo poštovanje protokola ili da se prosvjedno uopće ne pojave. Uz zastupnike na National Mallu, govor će bojkotirati i brojni drugi članovi stranke, uključujući i visokopozicioniranu zastupnicu Katherine Clark, čime žele poslati jasnu poruku neslaganja s aktualnom vlasti.
1:20 – Trumpovo obraćanje počinje u 3:10
Kongesnici i senatori već se okupljaju
——
U nastavku donosimo rekapitulaciju glavnih politika i poteza koje je Trump poduzeo tijekom svojih 13 mjeseci na dužnosti. Trump će braniti svoje upravljanje gospodarstvom u trenutku kada većina Amerikanaca ne odobrava njegov pristup, i to samo nekoliko dana nakon što je Supreme Court of the United States odbacio njegovu uporabu izvanrednih ovlasti za uvođenje carina saveznicima i drugim državama.
Carine su u središtu Trumpova drugog mandata. Koristio ih je kako bi kaznio zemlje koje se protive njegovim politikama te kako bi ispravio, prema njegovu mišljenju, trgovinske neravnoteže s državama poput Kine. Sada njegov tim ubrzano traži nove pravne mehanizme kako bi te carine zadržao na snazi. U međuvremenu je uveo privremenu carinu od 15 % na uvoz u Sjedinjene Države iz svih zemalja.
Glavni zakonodavni uspjeh
Trump će vjerojatno istaknuti svoj glavni zakonodavni uspjeh kojim su smanjeni pojedini porezi na dohodak građana. Manje je jasno koliki će dio zasluga pripisati nekadašnjem bliskom savezniku Elonu Musku i njegovu Odjelu za učinkovitost vlade za smanjenje broja zaposlenih u saveznoj administraciji. Republikanski stratezi tražit će znakove da bi Trump mogao ublažiti borbeni ton svojih nedavnih gospodarskih govora, u kojima je Amerikancima pogođenima visokim troškovima života ponudio malo ohrabrenja te je inflaciju pripisivao svom demokratskom prethodniku, Joeu Bidenu.
Nezadovoljstvo birača inflacijom pomoglo je Trumpu da ponovno osvoji vlast, no Amerikanci su i dalje nezadovoljni visokim cijenama te sve češće ne odobravaju njegovo upravljanje gospodarstvom. Posljednjih mjeseci Trump je više puta proglasio pobjedu u borbi protiv inflacije, iako vladini podaci pokazuju da su cjenovni pritisci i dalje povišeni. Iako je gospodarstvo nastavilo rasti pod Trumpom, tržište rada usporilo je, a nezaposlenost je blago porasla. Trump je pokrenuo dosad nezabilježenu kampanju pritiska na Federal Reserve kako bi snizio kamatne stope.
Dok Trump bude stajao za govornicom tijekom svog obraćanja, Sjedinjene Države nalazit će se na rubu otvorenog sukoba s Iranom zbog njegova nuklearnog programa. Donald Trump povećao je američku vojnu prisutnost na Middle East i upozorio da će se dogoditi „doista loše stvari“ ako se ne postigne dogovor kojim bi se riješio spor s Iran oko njegova nuklearnog programa.
Mirotvorac
Amerikanci zaziru od dugotrajnog rata na Bliskom istoku, a Trump je u prošlosti preferirao kratkoročne vojne angažmane. Njegove neuobičajene uporabe vojske uključivale su bombardiranje iranskih nuklearnih postrojenja prošlog lipnja, napade na navodne karipske brodove povezane s krijumčarenjem droge u međunarodnim vodama, uhićenje venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura prošlog mjeseca te prijetnju zauzimanjem Grenlanda, što je otvorilo ozbiljna pitanja o budućnosti NATO-a.
Trump se predstavlja kao predsjednik mirotvorac, uključujući napore za postizanje krhkog primirja u ratu u Gaza te osnivanje Odbora za mir usmjerenog na obnovu razorenog palestinskog područja. U nastojanju da osvoji Nobelovu nagradu za mir, više je puta tvrdio da je okončao osam ratova, no takve se tvrdnje široko smatraju pretjeranima i nesukladnima stanju na terenu u pojedinim sukobima. Nakon mjeseci tijekom kojih je naizmjenično vršio pritisak na Kijev, uz istodobno upućivanje — ali rijetko provođenje — prijetnji prema Moskvi, mirovni sporazum kojim bi se okončao ruski rat u Ukrajini i dalje mu izmiče.
Donald Trump bi u govoru mogao pokušati obnoviti javnu potporu svojoj restriktivnoj imigracijskoj politici, u trenutku kada potpora njegovu obračunu s ilegalnim useljavanjem slabi. Malo je pitanja toliko usko povezanih s Trumpom kao što je imigracija, no ono je postalo politički teret nakon što su maskirani savezni imigracijski agenti nasilno sukobljavali s prosvjednicima i aktivistima te usmrtili dvojicu američkih državljana u Minneapolisu.
Val deportacija
Trump je u kampanji obećao pokrenuti najveći val deportacija u posljednjih nekoliko desetljeća te je odmah po povratku na dužnost u siječnju 2025. naložio opsežne imigracijske racije. Dio deportiranih nije vraćen u matične zemlje, nego je upućen u treće države poznate po kršenjima ljudskih prava. Njegove su mjere, međutim, uvelike smanjile priljev migranata preko južne granice SAD-a s Meksikom, piše Reuters.
Trumpova administracija te je ciljeve uglavnom provodila jednostrano, dominirajući saveznim agencijama, povlačeći se iz međunarodnih foruma i zanemarujući dotadašnje političke norme. Na meti su se našle organizacije civilnog društva, aktivisti, lokalni dužnosnici, suci i novinari koje se smatralo preprekom. Većina Trumpovih političkih poteza provedena je izvršnim uredbama – oblikom vladanja dekretom koji su američki predsjednici nekoć izbjegavali jer zaobilazi Kongres. Trump je također dodijelio stotine pomilovanja, uključujući i svima optuženima za kaznena djela povezana s napadom na Capitol 6. siječnja 2021.
Samo ove godine izvršnim uredbama i sličnim memorandumima uveo je carine, promicao uporabu herbicida na bazi glifosata, poticao proizvodnju ugljena, obeshrabrivao privatne investicijske fondove u kupnji obiteljskih kuća te usmjeravao prihode od venezuelanske nafte. Ukupno je od preuzimanja dužnosti potpisao 240 izvršnih uredbi – najviše u prvih 13 mjeseci mandata još od razdoblja predsjedništva Franklina D. Roosevelta tijekom Drugoga svjetskog rata.
Klimatska politika i zdravstvo
Trumpova administracija poduzela je korake kako bi poništila klimatske propise iz razdoblja Joea Bidena, uključujući porezne poticaje za čistu energiju i električna vozila. Istodobno je nastojala oslabiti pravne temelje tih politika kako bi budućim administracijama otežala donošenje novih pravila bez potpore Kongresa. Trump je prošle godine povukao Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma, kao i iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, čime su se SAD svrstale uz Iran, Libiju i Jemen kao iznimke.
Administracija je također agresivno radila na blokiranju projekata vjetroelektrana i solarnih elektrana, uključujući i one pred dovršetkom, izdavanjem naloga o obustavi radova ili usporavanjem postupaka izdavanja dozvola. Istodobno su ublaženi propisi o zaštiti zraka i voda, a pojedine elektrane na ugljen te naftna i plinska infrastruktura izuzete su od primjene određenih pravila.
Što se tiče zdravstva, šesnaest najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija sklopilo je s Trumpovom administracijom sporazume po načelu „najpovlaštenije nacije“, kojima su pristale sniziti cijene lijekova za Amerikance u zamjenu za izuzeća od američkih carina. Prema tim dogovorima, snizit će cijene za državni program Medicaid te, putem državne internetske stranice TrumpRx, za građane koji lijekove plaćaju gotovinom. Unatoč tome, milijuni Amerikanaca suočavaju se s višim troškovima zdravstvene skrbi u 2026. godini, nakon što Kongres nije postigao dogovor o obnovi izdašnih poreznih olakšica iz razdoblja pandemije bolesti COVID-19. Trump nije podupro nastojanja u Kongresu da se spriječi njihovo ukidanje.
