Tim pregovarača Donalda Trumpa – navodno naoružan popisom zahtjeva za pranje rublja – uglavnom je šutio o budućnosti pregovora s Iranom nakon što je izašao iz runde pregovora u četvrtak u Ženevi.
Visoki američki dužnosnik opisao je ishod razgovora u četvrtak kao “pozitivan” za Axios, dok je iransko ministarstvo vanjskih poslova opisalo dvije strane kao “značajan napredak”. Ali nije poznato u kojoj su mjeri timovi uspjeli prevladati stvarnu udaljenost prijavljenu na početku razgovora.
Ali počeli su izvješćem iz The Wall Street Journal ocrtavajući strmoglavi popis zahtjeva koje je postavila Trumpova administracija za diplomatsko rješenje pitanja iranskog programa nuklearnog oružja.
A razgovori dolaze nešto više od dan nakon što je predsjednik, u svom govoru o stanju unije u utorak navečer, optužio Iran za obnovu nuklearnog programa za koji je Trumpova Bijela kuća tvrdila da je potpuno uništen u ljeto prošle godine. Ovaj tjedan, njegov glavni pregovarač, Steve Witkoff, ponovno je ustvrdio da bi iranska vlada mogla biti udaljena samo tjedan dana od razvoja obogaćenog nuklearnog materijala potrebnog za izradu bombe.
Zahtjevi koje navodi Časopis uključivalo je predaju cjelokupnog iranskog obogaćenog urana američkim rukama, nulte mogućnosti obogaćivanja u doglednoj budućnosti i potpuno uništenje triju iranskih nuklearnih razvojnih lokacija: Natanz, Isfahan i Fordow.
U zamjenu, SAD obećava buduće ublažavanje sankcija ako Iran ostane u skladu s dogovorom. Pregovori se odvijaju pod nadolazećim pritiskom SAD-a koji ih naizgled smatra posljednjom prilikom da zaustave američke vojne napade na zemlju.
Unatoč tome što je iranski tim naglasio da će se sljedeći tjedan u Beču održati novi pregovori, postoje neki znakovi da bi pregovori mogli prekinuti prije toga. Konkretno, izvješće o “razočaranju” Witkoffa i Kushnera nakon što im je predstavljena iranska ponuda, te komentar iranskog dužnosnika novinaru Al Jazeere koji je odmah odbacio nekoliko američkih zahtjeva.
Trita Parsi, suosnivačica Quincy Institute for Responsible Statecraft, predvidjela je The Independent da dok je iranski dužnosnik tvrdio da Teheran neće prihvatiti trajna ograničenja obogaćivanja ili odustajanje od obogaćenog urana, središte problema ostaje mogućnost ublažavanja sankcija i nespremnost iranske strane da vjeruje članovima Trumpove administracije koji obećavaju da će do popuštanja sankcija ikada doći ako se ne učine odmah.
“Problem je u tome što administracija ne nudi nikakve stvarne olakšice sankcija, a Iranci trebaju duboke olakšice sankcija. Njihova jedina poluga da to postignu je njihov nuklearni program, pa će se jako teško cjenkati kako bi bili sigurni da će dobiti odgovarajuću razinu olakšica sankcija za sve dijelove programa od kojih odustanu”, rekao je Parsi.
“Ako im ne nudimo gotovo ništa, kažemo da će, znate, puno toga doći mnogo kasnije i da nema povjerenja između dviju strana, onda to jednostavno neće uspjeti. Iranci vjeruju, iskreno, da im je bolji rat nego takav dogovor”, rekao je Parsi. “Zašto bi? Postojao je dogovor prema kojem su trebali dobiti ukidanje sankcija, a sam Trump, ovaj predsjednik, a ne netko drugi, napustio je taj dogovor.”
Trump bi mogao biti sklon dati im taj rat.
Odvojeno u četvrtak, The New York Times izvijestio je da administracija privatno promatra dvije strategije za oružani sukob s Iranom, u slučaju da pregovori ne uspiju zadovoljiti želju Bijele kuće da trajno zakoči nuklearne ambicije Teherana. Jedan uključuje ograničene napade, u duhu napada prošlog ljeta, s ciljem daljnjeg ometanja iranskih nuklearnih postrojenja. Druga je mnogo šira operacija usmjerena na ključne objekte i dužnosnike s namjerom da se ajatolah Khamenei potpuno svrgne s vlasti.
Ali američki dužnosnici koji su razgovarali s medijima o pozadini rekli su da unatoč velikom američkom vojnom nagomilavanju u Sredozemnom i Arapskom moru, američke snage trenutačno nisu spremne za bilo kakve dugotrajne operacije koje traju dulje od otprilike 10 dana.
Javna potpora američkoj vojnoj intervenciji u Iranu vrlo je niska, što administracija priznaje. Iako je gotovo 50 posto Amerikanaca u anketi AP-NORC-a objavljenoj u četvrtak smatralo iranski program nuklearnog oružja ozbiljnom prijetnjom, veći postotak smatrao je malo vjerojatnim da će predsjednik “donijeti pravu odluku” o Iranu u danima koji dolaze. 49% Amerikanaca protivilo se pokretanju napada na Iran u drugoj nedavnoj anketi.
Od početka svog drugog mandata predsjednik je bio rastrgan između dviju prevladavajućih škola vanjskopolitičke misli u GOP-u – izolacionizma i neintervencionizma Stevea Bannona i konzervativaca “Amerika na prvom mjestu” i tradicionalnijeg neokonzervativnog stajališta da moć Amerike treba zastupati u svakom trenutku.
Što se tiče Hilla, potonje gledište još uvijek ima mnogo mišljenja i među republikancima iz establišmenta i među nekim centrističkim demokratima. Što se tiče pitanja potpore iranskim prosvjednicima, ciljanja na razvoj iranskog nuklearnog oružja, pa čak i potencijalnog svrgavanja vlade, Trump je naišao na potporu centrističkih članova oporbene stranke.
Potpora Irancima koji prosvjeduju protiv vlade i zauzvrat se suočavaju s brutalnim represijama i dalje je široko popularna u Kongresu. Grupa iranskih Amerikanaca pod nazivom Koalicija mladih Iranaca također je ovog tjedna pisala Bijeloj kući i pozvala predsjednika da nametne daljnje posljedice Teheranu za najnovije gušenje, za koje kažu da su uključivale sigurnosne snage koje su upadale u bolnice i klinike kako bi zadržale ranjene prosvjednike i sprječavale druge klinike da liječe ozlijeđene, ponekad i teško, u smrtonosnim sukobima između policije i prosvjednika.
Ta se podrška nastavila ovaj tjedan kada je nekolicina demokrata najavila protivljenje rezolucijama o ratnim ovlastima koje su sponzorirali senator Tim Kaine u Senatu i predstavnici Thomas Massie i Ro Khanna u Zastupničkom domu, a koje imaju za cilj ograničiti predsjednikovu mogućnost pokretanja napada na Iran.
Bijela kuća u četvrtak nije odgovorila na zahtjev za komentar o tome vjeruje li predsjednik da ima zakonske ovlasti izvesti takav udar.
Parsi je u svom intervjuu primijetio da je jedna stvar bila jasna jer je Bijela kuća uništenje Fordowa, Natanza i Isfahana postavila kao glavni prioritet na popisu zahtjeva: tvrdnja Bijele kuće da je “izbrisala” iranski program nuklearnog oružja i vratila ga godinama unazad došla je u izravnu suprotnost s njegovom važnošću.
“Priznanje je da je na kraju dana 60% [enriched] uran koji se tamo nalazi nije potvrđeno da je uništen. Ali ako uništite mjesta, zapravo ćete uništiti ili ukloniti 60% obogaćeni uran. I to je nešto što je otvoreno pitanje. To očito opovrgava ideju brisanja”, rekao je.
“Ali oni to rade na način da to ne moraju priznati.”
