Donald Trump je zaprijetio da će poslati Iran “natrag u kameno doba” s baražnim napadima na civilne mete ako se ne ispoštuje njegov krajnji rok za postizanje dogovora o otvaranju Hormuškog tjesnaca.
Govoreći na tiskovnoj konferenciji u Bijeloj kući u ponedjeljak, američki predsjednik ponovno je potvrdio svoj navodni konačni ultimatum od utorka 2000 po istočnom vremenu [0100 GMT] da Iran sklopi dogovor.
Rekao je da SAD planira “desetkovati” svaki most u Iranu do ponoći, “gdje će svaka elektrana u Iranu biti van posla, gorjeti, eksplodirati i više se nikada neće koristiti”.
Na pitanje o zabrinutosti zbog optužbi za ratne zločine ako SAD proširi svoje napade na ovaj način, gospodin Trump je odgovorio: “Ne, uopće ne.” Upitan zašto bi Iranci htjeli da on izvrši prijetnju, rekao je da su građani “spremni trpjeti… kako bi imali slobodu”. “Nadam se da to neću morati učiniti”, dodao je.
Čak se činilo da je svoju prijetnju od civilnih ciljeva proširio na cijelu Islamsku Republiku kako se njegov ultimatum približavao. “Cijela se zemlja može uništiti u jednoj noći, a ta bi noć mogla biti sutra navečer”, rekao je Trump.
“Danas će biti najveći broj napada od prvog dana”, dodao je američki ministar obrane Pete Hegseth. “Sutra, čak i više nego danas.”
G. Trump je također kritizirao NATO što nije pomogao SAD-u u njegovom ratu protiv Irana, rekavši da je “jako razočaran” u savez, dok je nastavio još jednom pucati na UK.
U međuvremenu, Izrael je pojačao pritisak napadom na veliko plinsko polje koje je najveći iranski domaći izvor energije.
Upozorenja dolaze nakon što je Iran odbio prijedlog o 45-dnevnom prekidu vatre i rekao da želi trajni kraj rata.
Teheran je prenio svoj odgovor u 10 točaka preko Pakistana, ključnog posrednika, uključujući prijedloge o obnovi i ukidanju sankcija, izvijestila je iranska državna novinska agencija IRNA.
“Prihvaćamo kraj rata samo uz jamstvo da nećemo biti ponovno napadnuti”, rekao je Mojtaba Ferdousi Pour, šef iranske diplomatske misije u Kairu, za Associated Press, dodajući da Iran više ne vjeruje Trumpovoj administraciji nakon što su SAD dvaput bombardirale Islamsku Republiku tijekom prethodnih rundi pregovora.
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei ranije je rekao novinarima da se razmjenjuju poruke s posrednicima, ali “pregovori su potpuno nekompatibilni s ultimatumima, zločinima i prijetnjama ratnim zločinima”.
Iranski vrhovni vođa Mojtaba Khamenei upozorio je da “atentati i zločini” neće poremetiti iranske oružane snage u objavi na Telegramu.
Egipatski, pakistanski i turski posrednici poslali su iranskom ministru vanjskih poslova Abbasu Araghchiju i američkom izaslaniku za Bliski istok Steveu Witkoffu prijedlog pozivajući na 45-dnevni prekid vatre i ponovno otvaranje tjesnaca, izjavila su dva bliskoistočna dužnosnika za Associated Press.
Iranski stisak nad tjesnacem, kroz koji se isporučuje petina svjetske nafte u mirnodopskim uvjetima, uzdrmao je svjetsko gospodarstvo, a Teheran je odbio pustiti američke i izraelske brodove nakon što su započeli rat 28. veljače.
Ranije u ponedjeljak, gospodin Trump obratio se na uskršnjem događaju na travnjaku Bijele kuće i sugerirao da bi budući napadi mogli ići dalje.
“Da sam mogao birati, što bih želio učiniti? Uzeti naftu”, dodao je. Također je ustvrdio da Iranci “žele čuti bombe jer žele biti slobodni”.
Izrael je rekao da je u ponedjeljak pogodio ključnu petrokemijsku tvornicu u polju prirodnog plina South Pars i ubio dvojicu paravojnih zapovjednika Revolucionarne garde, uključujući šefa njezine obavještajne službe, s ciljem eliminiranja glavnog izvora prihoda za Iran. Polje, najveće na svijetu, dijeli se s Katarom i ključno je za proizvodnju električne energije za 93 milijuna stanovnika Irana, no čini se da je napad bio odvojen od Trumpovih prijetnji.
Prethodni izraelski napad na teren u ožujku potaknuo je Iran da cilja na energetsku infrastrukturu u drugim zemljama Bliskog istoka, što je bila velika eskalacija.
U međuvremenu su Teheranom odjeknule eksplozije, a niski leteći zrakoplovi mogli su se čuti satima.
Među ubijenima je i šef obavještajne službe iranske paravojne Revolucionarne garde, general bojnik Majid Khademi, prema iranskim državnim medijima i izraelskom ministru obrane.
Od početka rata u Iranu je ubijeno više od 1900 ljudi, ali vlada danima nije ažurirala bilans.
U Izraelu su iranske rakete pogodile sjeverni grad Haifu, gdje su četiri osobe iz jedne obitelji pronađene mrtve u ruševinama stambene zgrade.
U Libanonu, gdje je Izrael pokrenuo zračne napade i kopnenu invaziju za koju kaže da cilja miliciju Hezbollah povezanu s Iranom, zračni napad pogodio je stan u Ain Saadehu, većinski kršćanskom gradu istočno od Beiruta. U Libanonu je ubijeno više od 1400 ljudi, a više od milijun ljudi je raseljeno.
Odvojeno, Kuvajt, UAE i Saudijska Arabija aktivirali su protuzračnu obranu kako bi presreli iranske projektile i bespilotne letjelice. U arapskim državama Zaljeva i na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, više od dva tuceta ljudi je umrlo, dok je najmanje 23 ubijeno u Izraelu, a 13 američkih vojnika je ubijeno.
