Donald Trump rekao je da se priprema razgovarati s tajvanskom predsjednicom Lai Ching-te, u prekidu desetljeća diplomatske tradicije koja bi mogla pokrenuti novu krizu u američko-kineskim odnosima.
Razgovor g. Trumpa s tajvanskim čelnikom navodno bi bio dio rasprava oko čekanja na odobrenje nove prodaje oružja vrijedne 14 milijardi dolara samoupravnom otoku.
Američki i tajvanski predsjednici nisu izravno razgovarali od 1979. kada je Washington prebacio diplomatsko priznanje kineske vlade iz Taipeija u Peking.
“Razgovarat ću s njim. Razgovaram sa svima. Dobro držimo tu situaciju”, rekao je Trump novinarima u srijedu u Marylandu na pitanje planira li kontaktirati gospodina Laija prije nego što donese odluku o prodaji oružja.
“Radit ćemo na tome, tajvanskom problemu”, dodao je, ne navodeći detalje.
Trumpova izjava uslijedila je nakon sličnih komentara koje je dao prošlog tjedna nakon sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Predsjednik je tada rekao da namjerava razgovarati s osobom “koja vodi Tajvan”.
Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da bi gospodin Lai pozdravio priliku da razgovara s američkim predsjednikom.
G. Lai je rekao da bi, ako bi dobio priliku razgovarati s g. Trumpom, rekao da Kina potkopava mir i da bi njegova vlada zadržala status quo preko Tajvanskog tjesnaca, prema ministarstvu.
Ipak, poziv tek treba biti zakazan, rekao je novinskoj agenciji Reuters izvor upoznat s tim pitanjem.
Ne bi mu bilo prvi put da ruši desetljeća dugog presedana da se g. Trump odazove pozivu. Kao novoizabrani predsjednik krajem 2016. razgovarao je s tadašnjom predsjednicom Tajvana Tsai Ing-wen, što je izazvalo burnu reakciju Kine.
Kina Tajvan smatra otcijepljenim teritorijem i ne isključuje upotrebu sile da ga vrati. Posljednjih je godina pojačao pritisak vojnim vježbama, poticanjem blokade, diplomatskom izolacijom i ratovanjem u sivoj zoni slanjem ratnih brodova i mlažnjaka blizu otoka.
G. Trump je prestrašio vodstvo u Taipeiju sjedeći na odobrenju za najnoviju prodaju oružja SAD-u, koja je najavljena nakon još jednog paketa oružja vrijednog 11 milijardi dolara u prosincu.
SAD su prema Zakonu o odnosima s Tajvanom iz 1979. obvezne osigurati otoku sredstva za samoobranu. Udvostručila je svoju potporu političkim dokumentom iz 1982. pod nazivom Šest jamstava, koji je jasno stavio do znanja da Kina neće imati utjecaja na prodaju američkog oružja otoku.
Na svom značajnom summitu s g. Trumpom u Kini ranije ovog mjeseca, g. Xi je pokušao redefinirati crvenu liniju Pekinga u odnosu na Tajvan. Naglasio je da je Tajvan “najvažnije pitanje u odnosima Kine i SAD-a” i da bi pogrešno postupanje moglo dovesti do sukoba ili čak sukoba.
G. Trump je kasnije rekao novinarima da je kineski čelnik pokrenuo pitanje američke prodaje oružja Taipeiju.
“Pa što ću učiniti? Reći ‘Ne želim razgovarati s tobom o tome’? Zato što imam sporazum koji je potpisan 1982.? Ne, razgovarali smo o prodaji oružja”, rekao je.
“Znate, cijela stvar s prodajom oružja bila je zapravo vrlo detaljna.”
Financial Times izvijestio je da Kina vrši pritisak na SAD odgađanjem odobrenja za predloženi posjet šefa politike Pentagona Elbridgea Colbyja.
Rečeno je da je Peking dao do znanja da neće odobriti posjet dok g. Trump ne odluči kako nastaviti s prodajom oružja.
