Američko-izraelski rat protiv Irana potpuno je poremetio globalnu opskrbu ključnim energentima – naftom i plinom, s obzirom kako je u samom startu doveo do iranske blokade strateški važnog Hormuškog tjesnaca na ulazu u Perzijski zaljev. Tome potezu Teherana nedavno su se pridružile i Sjedinjene Države svojom blokadom navedenog prolaza, kao i iranskih izvoznih luka.
Kako danas navodi CNN, cijene nafte porasle su u nedjelju nakon što je iranski dužnosnik upozorio da se Hormuški tjesnac “ni pod kojim uvjetima” neće vratiti u prijašnje stanje.
Brent sirova nafta, međunarodna referentna vrijednost, porasla je za oko 2,14% na 107,58 dolara. Američka sirova nafta porasla je za 2,08% na 96,36 dolara.
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian rekao je pakistanskom premijeru Shehbazu Sharifu da tekuće američke akcije potkopavaju povjerenje i kompliciraju puteve dijaloga, prema iranskoj državnoj televiziji. Optužbe dolaze tjedan dana nakon što je Iran optužio Sjedinjene Države za “kršenje povjerenja” i ponovno zatvorio Hormuški tjesnac.
Sve ovo dovodi do ubrzanog pogoršavanja gospodarskog stanja u svijetu, a trenutačno su najviše pogođene regije Azija i Europa. Međutim, navedeni ekonomski šok sve više prijeti i političkoj destabilizaciji Europe, o čemu u ponedjeljak piše medij POLITICO.
SAD razmatra izbacivanje Španjolske iz NATO-a i vraćanje Falklanda Argentini
Nepopularni aktualni dužnosnici suočavaju se s populističkim reakcijama
On navodi kako europski čelnici imaju novi strah: Trumpov sukob s Iranom uskoro će se od ekonomskog šoka pretvoriti u političku krizu za krhko središte bloka.
S porastom cijena energije i usporavanjem rasta, proeuropske vlade pripremaju se za krizu koju nemaju puno moći zaustaviti – a koja bi mogla prodrijeti kroz već oslabljenu političku struju bloka.
Diljem Europe, nepopularni aktualni dužnosnici suočavaju se s populističkim reakcijama koje bi sljedeće godine u Francuskoj mogle biti dovoljno jake da dovedu Nacionalni skup do pobjede, dovodeći krajnju desnicu u Elizejsku palaču i šaljući udarne valove diljem svijeta.
„Troškovi energije prelijevaju se na hranu, prijevoz i stanovanje, najteže pogađajući kućanstva s nižim i srednjim prihodima“, rekao je za POLITICO Seamus Boland, predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, koji okuplja sindikate iz cijele Europe i savjetuje Europsku komisiju o ekonomskoj i radnoj politici. „Politički, to stvara prostor za nepovjerenje – ne samo u nacionalne vlade, već i u sposobnost europskih institucija da zaštite građane od vanjskih šokova. Riskira ubrzanje podrške protekcionističkijim ili introvertnijim pristupima.“
Francuska je najveća nagrada. Ali to nije signal u Europi da se središte raspada.
Bugarska kao primjer
U Bugarskoj je pobjeda Rumena Radeva, bivšeg predsjednika, naklonjenog Kremlju, 20. travnja uznemirila aktualne političare diljem Europe. U Rumunjskoj bi koalicijska kriza uskoro mogla s vlasti srušiti proeuropskog premijera Iliea Bolojana. U Njemačkoj, krajnje desna Alternativa za Njemačku nada se pobjedi na izborima u Saskoj-Anhaltu u rujnu, nakon što je već prodrla u dijelove zapadne Njemačke daleko od svoje tradicionalne istočne baze moći.
Iranski rat bit će u središtu pozornosti u ponedjeljak kada se zamjenici ministara financija 27 vlada EU-a sastaju u Ateni kako bi raspravljali o tome kako ublažiti ekonomske posljedice bloka bez da ga se uvuče u dužničku krizu, prema riječima dvaju diplomata EU-a upoznatih s pripremama. Njihovi šefovi, ministri financija, nastavit će raspravu sljedeći tjedan u Bruxellesu, dok ministarstva financija započinju mukotrpan zadatak izrade nacionalnih proračuna za sljedeću godinu.
Zvona za uzbunu
Kada su europski čelnici prošli tjedan održali dvodnevni summit na Cipru, dok su se čelnici gospodarstva i stručnjaci sastajali u Grčkoj, zajednička nit bila je istaknuta u privatnim sastancima, neformalnim razgovorima i javnim izjavama: europsko gospodarstvo je već slabo, a iranski šok prijeti da ga učini politički eksplozivnim.
„Kako blokada Hormuškog tjesnaca i dalje traje, jasno je da njezini utjecaji postaju sve izraženiji i, kako neki kažu, šire se na šire gospodarstvo“, rekao je europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis za POLITICO na marginama Delphijskog gospodarskog foruma u Grčkoj. „Naš je savjet da se ostane pri privremenim i ciljanim mjerama kako bi se ograničio i njihov fiskalni utjecaj, jer je fiskalni prostor sada ograničeniji već od Covida-19 i od prve energetske krize [izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu] 2022. godine.“
Zastoj između Washingtona i Teherana se odugovlači nakon što su nedavni razgovori otkazani u zadnji čas. Hormuški tjesnac ostaje zatvoren za većinu komercijalnog brodskog prometa, što cijenu nafte drži iznad 100 dolara po barelu.
Agonija Europe u kontekstu Trumpovog ‘ovladavanja svijetom’
Europa u opasnosti od „spore agonije“
Napadi koje su predvodile SAD i Izrael najnoviji su – i najakutniji – okidač za europsku ekonomsku crvenu uzbunu. Ali zvona za uzbunu zvone već godinama.
Europa je u opasnosti od „spore agonije“ osim ako čelnici ne poduzmu dalekosežne reforme kako bi sustigli brže rastuću Kinu i SAD, upozorio je 2024. bivši čelnik Europske središnje banke Mario Draghi.
„Ne bismo smjeli podcijeniti da je ovo jedinstven trenutak u kojem su američki predsjednik, ruski predsjednik i kineski predsjednik oštro protiv Europljana“, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u petak u Ateni gdje je razgovarao s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom nakon summita EU. „Dakle, ovo je pravi trenutak da se probudimo.“
Ekonomska tromost koja godinama proganja Europu pretvara se u nešto hitnije: stagflaciju. Rastuće cijene uzrokovane ratom i blokadom sudaraju se sa slabim rastom diljem bloka.
Nekada smatrana privremenom, sada se očekuje da će kriza imati dugotrajnije učinke i širi se kroz šire gospodarstvo, rekao je Dombrovskis.
„Suočavamo se sa stagflacijom – usporavanjem gospodarstva i istovremeno povećanom inflacijom“, rekao je za POLITICO. „Gotovo je sigurno da ćemo morati revidirati našu [cijelu godinu] ekonomsku prognozu prema dolje u našoj proljetnoj prognozi u drugoj polovici svibnja.“
Iran SAD-u dao prijedlog za završetak rata; šef iranske diplomacije stigao Putinu u Sankt Peterburg
Pad u Njemačkoj i Italiji
Njemačka i Italija – koje zajedno predstavljaju više od trećine ukupnog BDP-a EU – posljednjih su dana snizile svoje godišnje ekonomske prognoze.
Na prošlotjednom summitu, čelnici EU-a pregledali su prijedloge Komisije za ublažavanje udara energetske krize, uključujući smanjenje poreza na električnu energiju, socijalne programe za ranjiva kućanstva, smanjenje PDV-a, ciljane subvencije za čiste tehnologije, ulaganja u energetske mreže i koordinirano punjenje skladišta plina.
Ali Bruxelles – ili nacionalne vlade u financijskim problemima – mogu učiniti samo toliko.
Mnoge zemlje EU-a još uvijek se bore s visokim dugovima i deficitima koji su ostali od programa ekonomske potpore iz doba pandemije. To ostavlja malo prostora za vrstu sveobuhvatne intervencije kakvu je Europa poduzela tijekom uzimanja Covida ili nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu.
Dombrovskis je rekao da Komisija odgađa mjere u stilu bazuke i poziva vlade da se drže „ciljane, privremene“ podrške – drugim riječima, da interveniraju samo tamo gdje je bol najakutnija.
‘Idiotski’
Ekonomska kriza također ponovno otvara jednu od najstarijih linija rasjeda EU: borbu između štedljivih sjevernih zemalja i južnih država koje zahtijevaju veću podršku od Bruxellesa.
Pregovori o proračunu EU-a od 1,8 bilijuna eura za razdoblje 2028. – 2034. postali su bojno polje. Sjeverne zemlje žele obuzdati potrošnju i preusmjeriti više novca na obranu. Južne zemlje tvrde da im je potrebna ekonomska potpora. Iznad pregovora nazire se još jedan zakon: Od 2028. EU bi trebala početi otplaćivati 25 milijardi eura godišnje zajedničkog duga koji je izdala kako bi se uhvatila u koštac s ekonomskim posljedicama pandemije Covida.
„Zadužili smo se tijekom Covida. Danas nam neki govore da moramo brzo vratiti dug“, rekao je Macron u petak. „To je idiotski.“
Francuska raspoređuje Rafale s nuklearnim oružjem u Poljsku kako bi simulirali napade na Rusiju
