Trumpove carine uživo: SAD će udariti UK i druge europske zemlje carinama od 10% usred prijetnji Grenlanda

Prijetnja predsjednika Donalda Trumpa carinama za kažnjavanje europskih zemalja zbog Grenlanda znak je europske slabosti i nesposobnosti da djeluje, rekao je u subotu čelnik njemačkog instituta za ekonomska istraživanja DIW.

“Europa je postojano popuštala i pustila Trumpa da radi kako želi, umjesto da se zauzme za svoje interese i promiče multilateralizam na globalnoj razini”, rekao je predsjednik DIW-a Marcel Fratzscher.

“Ova pogreška sada se vraća da nas proganja”, rekao je Fratzscher, dodajući da će Trump “nastaviti ucjenjivati ​​Europu sve dok Europa… ne pokaže kičmu i postupi mudrije”.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron oštro je odgovorio na “neprihvatljive” najave carina Donalda Trumpa.

“Nikakvo zastrašivanje niti prijetnje neće utjecati na nas, ni u Ukrajini, ni na Grenlandu, ni bilo gdje drugdje u svijetu kada se suočimo s takvim situacijama”, rekao je.

“Prijetnje tarifama su neprihvatljive i nemaju mjesta u ovom kontekstu”, dodao je u objavi na X. “Europljani će na njih odgovoriti na ujedinjen i koordiniran način ako budu potvrđene. Znat ćemo kako podržati europski suverenitet.”

Francuski predsjednik je rekao da će vjera u nacionalni suverenitet, koja je definirala njegov odgovor na ruski rat u Ukrajini, također definirati kako će pristupiti pitanju Grenlanda.

Sada smo čuli od predsjednika Europskog vijeća Antonija Costu, koji je rekao da je EU vrlo čvrst u obrani međunarodnog prava, odgovarajući na pitanje o novim carinskim prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Costa je dodao da koordinira odgovor EU-a na to pitanje.

“Ono što možemo reći jest da će Europska unija uvijek biti vrlo čvrsta u obrani međunarodnog prava, gdje god ono bilo, što naravno počinje unutar teritorija država članica Europske unije”, rekao je Costa na tiskovnoj konferenciji nedugo nakon Trumpove objave.

“Za sada koordiniram zajednički odgovor država članica Europske unije po tom pitanju”, nastavio je.

Čelnik Reform UK, Nigel Farage, posljednji je koji je odgovorio na najavu Donalda Trumpa o carinama.

Pišući na društvenim mrežama, rekao je: “Ne slažemo se uvijek s vladom SAD-a, au ovom slučaju sigurno ne. Ove carine će nam naštetiti.

“Ako je Grenland osjetljiv na zloćudne utjecaje, pogledajte još jednom Diega Garciu.”

Čelnik britanskih liberalnih demokrata, Sir Ed Davey, rekao je da Donald Trump “kažnjava” UK.

Pišući na društvenim medijima, rekao je: “Starmerova američka politika je u dronjcima. Trump sada kažnjava Ujedinjeno Kraljevstvo i NATO saveznike samo zato što rade pravu stvar.

“Vrijeme je da se premijer čvrsto suprotstavi nasilniku u Bijeloj kući i surađuje s europskim saveznicima i saveznicima iz Commonwealtha kako bi ga natjerali da odustane od ovog nepromišljenog plana.”

Još uvijek čekamo odgovor premijera Sir Keira Starmera i drugih europskih čelnika zemalja koje su sada suočene s carinama.

Politička dopisnica Independenta Millie Cooke piše:

Plan Donalda Trumpa da uvede carine na Ujedinjeno Kraljevstvo veliki je udarac za Starmera.

Ne samo da je vanjska politika možda jedino područje u kojem se smatralo da vlada ima relativno dobre rezultate, nego se premijer sada suočava s optužbama da je umirio nestabilnog američkog predsjednika, što je pristup za koji će kritičari reći da je samo ohrabrio Trumpa.

Već se oglasio čelnik Lib Dem Ed Davey – glasni kritičar vladine vanjske politike – i upozorio da je Starmerova vanjska politika “laž u dronjcima”, pozivajući premijera da se konačno “čvrsto suprotstavi nasilniku u Bijeloj kući”.

No, neće samo optika biti veliki udarac za premijera. Posrnulo gospodarstvo Ujedinjenog Kraljevstva u izuzetno je krhkom stanju, a podaci objavljeni ovaj tjedan pokazuju da smo u studenom imali rast od samo 0,3 posto.

Postojale su nade da su nesigurne financije zemlje počele pokazivati ​​zelene izdanke oporavka. Ali nema sumnje da će carine od 10 posto u svim segmentima značajno prigušiti nade u gospodarski povratak.

Starmer će sada pokušati spasiti olupinu, u nadi da će se dobar odnos koji je izgradio s Trumpom moći iskoristiti za pregovore o izdvajanju za Britaniju.

Ali kao što je Trump uvijek iznova pokazao, razmjena toplih riječi s američkim predsjednikom znači vrlo malo kada je u pitanju njegova vanjska politika.

I dalje postoji “temeljno neslaganje”. Bio je to jedini konkretan ishod sastanka u Bijeloj kući između američkih, danskih i grenlandskih dužnosnika 14. siječnja, budući da je svaka strana zadržala svoj izvorni stav o suverenitetu Grenlanda. Trumpova administracija tvrdila je da SAD mora preuzeti izravnu kontrolu nad otokom, dok su danski i grenlandski dužnosnici odlučno odbacili tu ideju.

Ovo je možda bilo i za očekivati. Nedavno objavljena Nacionalna sigurnosna strategija SAD-a jasno je pokazala jednu stvar: američka vanjska politika sada je definirana asertivnim pristupom prema cijeloj zapadnoj hemisferi.

Washington tvrdi da ima pravo intervenirati u unutarnje poslove drugih zemalja – čak i vojno, ako je potrebno – kako bi zajamčio strateške i korporativne interese SAD-a.

Profesorica međunarodnih odnosa Michele Testoni piše, prije Trumpove objave carina:

U svojoj objavi Truth Social, Donald Trump je svoje carine uokvirio kao nastojanje da se zajamči mir u svijetu.

Kina i Rusija, kaže, obje žele Grenland – za koji kaže da se ne može zaštititi.

“Samo Sjedinjene Američke Države, pod PREDSJEDNIKOM DONALDOM J. TRUMPOM, mogu igrati u ovoj igri, i to vrlo uspješno! Nitko neće dirati ovaj sveti komad zemlje, pogotovo jer je nacionalna sigurnost Sjedinjenih Država, ali i svijeta u cjelini, u pitanju.

Također je istaknuo posjete Grenlandu od strane europskih dužnosnika, za koje je rekao da su se dogodili u “nepoznate svrhe”.

Velika Britanija objavila je da je poslala vojnog časnika na Grenland dok je Danska pojačala svoju vojnu prisutnost na Arktiku i dalekom sjeveru.

“Ovo je vrlo opasna situacija za sigurnost, sigurnost i opstanak našeg planeta. Ove zemlje, koje igraju ovu vrlo opasnu igru, stavile su u igru ​​razinu rizika koja nije održiva ili održiva”, dodao je američki predsjednik.

“Stoga je imperativ da se, u cilju zaštite globalnog mira i sigurnosti, poduzmu snažne mjere kako bi se ova potencijalno opasna situacija završila brzo i bez pitanja.”

Donald Trump je prvi put predložio američku kontrolu nad Grenlandom 2019., pred kraj svog prvog mandata kao predsjednika.

Tada je danska premijerka Mette Frederiksen tu ideju odbacila i opisala je kao “apsurdnu”.

Ali zašto američki predsjednik toliko ustraje u tome da Washington kupi poluautonomni danski teritorij?

Arktički položaj Grenlanda je ključan: Grenland se nalazi uz sjeveroistočnu obalu Kanade, a više od dvije trećine njegovog teritorija leži unutar Arktičkog kruga. To ga je učinilo ključnim za obranu Sjeverne Amerike od Drugog svjetskog rata.

Minerali rijetkih zemalja: Grenland je bogat izvor takozvanih minerala rijetkih zemalja koji su ključna komponenta mobilnih telefona, računala, baterija i drugih visokotehnoloških naprava za koje se očekuje da će pokretati svjetsko gospodarstvo u narednim desetljećima.

Američka vojna prisutnost na Grenlandu: Ministarstvo obrane SAD-a upravlja udaljenom svemirskom bazom Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda, kojom su upravljale SAD nakon što su oni i Danska potpisali Grenlandski obrambeni sporazum 1951. Podržava upozoravanje na projektile, obranu od projektila i operacije nadzora svemira za SAD i NATO.

Sigurnosne prijetnje Arktiku: U 2018. Kina se proglasila “državom blizu Arktika” u nastojanju da stekne veći utjecaj u regiji. Kina je također najavila planove za izgradnju “Polarnog puta svile” kao dio svoje globalne inicijative Pojas i put. U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je Rusija zabrinuta zbog aktivnosti NATO-a na Arktiku i da će odgovoriti jačanjem svojih vojnih sposobnosti u polarnoj regiji.