Što kada bi se jednog dana iz Splita prema Italiji krenulo automobilom, ali ne trajektom, avionom ili dugim cestovnim putem preko Slovenije, nego – ravno ispod Jadranskog mora?
Upravo se tom idejom poigrao profil Tectorae, specijaliziran za arhitektonske i infrastrukturne vizualizacije nastale uz pomoć umjetne inteligencije. Viralni video posljednjih je dana privukao veliku pozornost korisnika iz Hrvatske, Italije i drugih zemalja, a prikazuje futurističku viziju fizičkog povezivanja dviju obala Jadrana.
Odmah treba naglasiti ono najvažnije: nije riječ o najavi stvarnog infrastrukturnog projekta. Autor sadržaja i sam navodi da je video izrađen umjetnom inteligencijom. O istoj je snimci proteklih dana pisala i Slobodna Dalmacija, predstavljajući je upravo kao AI vizualizaciju mogućeg tunela između Splita i Ancone.
No, mašta je očito pogodila živac.
Split – Ancona: oko 237 kilometara mora između dva grada
Na karti Split i Ancona djeluju gotovo kao prirodni partneri na suprotnim obalama istog mora. Zračna udaljenost između njih iznosi približno 237 kilometara, a vrlo slična je i duljina današnje pomorske rute.
Upravo tu počinje problem s pretvaranjem atraktivne AI animacije u stvarnu građevinsku ideju.
Tunel između Splita i Ancone bio bi infrastrukturni pothvat kakav danas ne postoji nigdje na svijetu.
Za usporedbu, slavni tunel ispod La Manchea, koji povezuje Francusku i Veliku Britaniju, dug je 50,45 kilometara, od čega se 37,9 kilometara nalazi ispod mora. Zamišljena izravna veza Splita i Ancone bila bi gotovo pet puta dulja od cijelog Eurotunela.
Još je zanimljivija usporedba s projektom Fehmarnbelt između Danske i Njemačke. Riječ je o jednom od najvećih aktualnih europskih infrastrukturnih zahvata: podmorskom cestovno-željezničkom tunelu dugom 18 kilometara, koji bi trebao postati najdulji uronjeni tunel na svijetu.
Drugim riječima, AI može Jadran prijeći za nekoliko sekundi. Građevinska struka imala bi sasvim drukčiji zadatak.
Ipak, ideja o povezivanju Jadrana nije potpuno nova
Zanimljivo je da razmišljanja o mnogo čvršćem povezivanju dviju obala nisu nastala s umjetnom inteligencijom.
Hrvatski mediji još su prije više od desetljeća izvještavali o prijedlozima splitskog građevinskog inženjera Boženka Jelića za gradnju podmorskih tunelskih mostova kojima bi se zadarski otoci povezivali s kopnom. Za neke od tih projekata izrađivana su idejna rješenja i predstudije.
Slobodna Dalmacija svojedobno je pisala i da je Jelić razmatrao znatno ambiciozniju zamisao povezivanja Zadra i Ancone, dok se uz slične transjadranske koncepte spominjao i talijanski arhitekt Giorgio De Romanis.
Dakle, zamisao o nekoj vrsti čvrste veze preko Jadrana nije potpuno nova. Ono što ne postoji jest konkretan, službeno pokrenut projekt tunela Split – Ancona kakav danas gledamo u viralnoj AI snimci.
Stvarna veza dviju obala danas je – more
Dok umjetna inteligencija zamišlja tunele, Hrvatsku i Italiju svakodnevno povezuju puno tradicionalnija prijevozna sredstva.
Ancona je jedno od najvažnijih talijanskih čvorišta za promet prema istočnoj obali Jadrana. Lučka uprava Ancone objavila je da su tijekom samo vikenda oko Ferragosta kroz luku očekivali više od 18.500 putnika, a među šest trajektnih odredišta bila su i dva hrvatska grada – Split i Zadar.
Ovoga ljeta uvedena je i brza sezonska katamaranska veza Ancona – Zadar, kojom Jadrolinija dvije obale povezuje za približno četiri sata. Talijanski mediji taj su potez opisivali gotovo upravo riječju koja najbolje pristaje ovoj temi – kao novi “most preko mora” između Italije i Dalmacije.
Split i Ancona tradicionalno povezuju trajekti, a plovidba najčešće traje oko deset do jedanaest i pol sati.
Koliko je ta veza stvarna i važna najbolje se pokazalo upravo ovih dana. Talijanski Il Resto del Carlino detaljno je izvještavao o problemima putnika u Anconi nakon kvara Jadrolinijina trajekta Dalmacija, zbog kojeg je dio putnika ostao bez planiranog prijevoza prema Splitu.
Internet je presudio: “Divna ideja!” – “Vidimo se 2345.”
Viralna snimka, očekivano, izazvala je stotine komentara.
Jedan talijanski korisnik napisao je kako bi takva veza predstavljala “veliku priliku za rast obiju zemalja”, dok je drugi jednostavno zaključio: “Wonderful idea!”
Drugi su bili mnogo skeptičniji.
“In 2345“, odnosno otprilike “možda 2345. godine”, našalio se jedan komentator, dok su drugi problematizirali goleme troškove i tehničke izazove pothvata.
Zanimljivo je i da se među komentarima razvila prava mala prometno-geografska rasprava. Dio korisnika smatra da Anconu uopće ne bi trebalo povezivati sa Splitom, nego sa Zadrom, dok bi prirodniji par Splitu bila Pescara. “Pescara je mnogo bliže Splitu, Ancona – Zadar je najbolji par”, stoji u jednom komentaru. Sličnu ideju korisnici su iznosili i ranije: “Zadar > Ancona, Split > Pescara.”
Neki, pak, ne bi mijenjali ništa.
“Nema potrebe za takvim tunelom. Radije trajektom preko Jadrana – pogled je puno ljepši“, poručuje jedna korisnica.
A bilo je i onih kojima sama pomisao na stotine kilometara pod morem nije osobito privlačna. Jedan komentator napisao je kako u tunel dug 130 kilometara ne bi ni ušao, dok su drugi upozoravali na mogući utjecaj golemog infrastrukturnog projekta na Jadran i njegov okoliš.
Maštarija danas, ali dobra tema za razmišljanje
Hoće li se Hrvatska i Italija ikada povezati cestom ili željeznicom ispod Jadrana? S današnjeg gledišta to je prije svega futuristička maštarija.
Razmjeri bi bili bez presedana, tehnički i sigurnosni zahtjevi golemi, a pitanje gospodarske opravdanosti takvog projekta bilo bi jednako važno kao i pitanje može li se uopće izgraditi.
Ipak, viralni video zanimljiv je iz drugog razloga.
Dvije jadranske obale stoljećima su povezane trgovinom, migracijama, kulturom i pomorstvom, a danas Hrvatska i Italija dijele isti europski prostor. Čak i bez tunela, prometna, gospodarska i turistička povezanost raste.
Zaboravite Rim i Napulj! Ovaj dio Italije je preko puta, sve je jeftinije, a Dalmaciju i ovu regiju veže puno toga
Moja reakcija na članak je…
