Sezona u Crnoj Gori doživjela je potpuni krah, popunjenost smještaja u Budvi ne prelazi 50 posto, a u Grčkoj su se u problemima našle glasovite destinacije poput Santorinija, otoka koji bilježi pad dolazaka od 11,5 posto. Lokalni hotelijeri pripisali su to visokim operativnim troškovima poput rastućih cijena energije, ali i uvođenju digitalnih radnih kartica.
Jesu li mediteranske zemlje preskupe i što možemo naučiti iz primjera drugih?
“Gosti više ne znaju što će ih dočekati – cijena koja predstavlja odličnu vrijednost za novac, ili nešto jako skupo, a zapravo bez prave vrijednosti. Testiramo granice strpljivosti turističkog tržišta. Mislim da ih još nismo prekoračili, ali… Ne urazumimo li se, mislim da smo na dobrom putu da se to dogodi”, upozorava ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić za Poslovni dnevnik.
Iz resornog ministarstva poručuju kako je “cjenovna konkurentnost iznimno važna za ostvarivanje pozitivnih turističkih rezultata”.
“Vlada RH i Ministarstvo turizma i sporta otpočetka godine apeliraju na sve dionike u turizmu i povezanim djelatnostima da o tome vode računa. Važno je naglasiti kako su cijene rasle i kod konkurencije te usporedive destinacije poput Španjolske, Italije, Grčke i Crne Gore bilježe slične ili više cjenovne korekcije, ali u mnogim slučajevima bez ulaganja u kvalitetu”, poručili su iz ministarstva.
Nema snižavanja cijena
U Grčkoj tvrde da zbog silnih rastućih troškova gotovo da nema prostora za snižavanje cijena, što je vjerojatno odvratilo putnike s ograničenim budžetom od posjeta Santoriniju.
Za napise o lošoj situaciji u susjednoj Crnoj Gori, Krešić kaže kako su se susjedi godinama ‘pretvarali’ da su destinacija elitnog turizma, dok su zapravo bili destinacija masovnog turizma s nekoliko svjetskih projekata poput Porto Montenegra i Svetog Stefana kojima se pokrivao amaterski pristup i razvoj masovnog turizma.
“Da ne govorimo o građevinskom neredu uz cijelu obalu. Puno su toga napravili pogrešno, a smatram da u Hrvatskoj postoji relativno visoka razina javne svijesti da tako ne treba. Ne treba se zluradovati navodnoj propasti crnogorske sezone, štoviše. Stranci i ne poznaju granice, puno ih obilazi našu i zemlje u regiji u kružnim turama, ništa nam ne znači ako je njima loše”, istaknuo je Krešić, dodajući da dobar broj gostiju u istom putovanju posjeti Sloveniju, Hrvatsku i Crnu Goru.
“Ako u Crnoj Gori nešto ne valja, svima nama će biti lošije. Ipak, vjerujem da smo kroz aktivnosti ministarstva i upozorenjem HTZ-a da se ne igramo s cijenama ipak dovoljno informirali da cijene više ne bi trebalo dizati. Sumnjam da se može dogoditi da iz neznanja ponovimo crnogorski scenarij, ali uvijek treba računati i na nemir ili bezobrazluka pojedinih”, rekao je Krešić.
“Ugostiteljstvo je cijenama polako zagazilo u crveno, kao i neke druge usluge koje se vežu uz turistički proizvod poput taksija, dok je smještaj na granici. Ipak, ne smije se zaboraviti da turisti sve to zajedno gledaju, ako je samo jedno preskupo, neće biti zadovoljni”, smatra Krešić.
