U hrvatske morske luke u prvom ovogodišnjem polugodištu, pokazuje DZS-ova statistika, prispjelo je 149,5 tisuća brodova, 0,4 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, od čega njih oko 100 tisuća u drugom tromjesečju, što je za 1,4 posto više nego u istom tromjesečju lani.
Najviše putnika u drugom tromjesečju ove godine prošlo je kroz morske luke Split i Dubrovnik, 1,48 milijuna i 1,06 milijuna, čime su te luke u plusu u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 3,2 i pet posto.
Osim tih, i u gotovo svim drugim morskim lukama na hrvatskom Jadranu je, kako pokazuju podaci DZS-a, na trajekte i druge brodove ukrcano i iskrcano više putnika nego lani.
IZ DZS-a navode i da je u drugom tromjesečju ove godine od ukupnih 9,95 milijuna putnika, njih 466 tisuća iskrcano s brodova za kružna putovanja, što je porast od 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ukupno je u svim morskim lukama na Jadranu u drugom tromjesečju ukrcano i iskrcano 1,86 milijuna osobnih vozila i motocikala, što je 6,2 posto više nego u isto vrijeme lani, dok je autobusa bilo 1,7 posto više ili oko 11,5 tisuća.
Po broju osobnih vozila na brodovima, Lučka kapetanija Split zabilježila ih je najviše, 498,4 tisuće, što je porast od šest posto u odnosu na lanjsko drugo tromjesečje. Autobusa je u toj luci bilo oko 2.500 ili tri posto manje.
Druga po broju vozila je Lučka kapetanija Rijeka, koja je u drugom tromjesečju ove godine registrirala ukrcaj i iskrcaj 459 tisuća osobnih vozila ili devet posto više nego lani, ali je s brojem autobusa na prvom mjestu jer ih je tu ukrcano i iskrcano više od 4.000 ili 2,3 posto više.
Slijedi Lučka kapetanija Zadar, s 356,1 tisućom osobnih vozila ili 6,1 posto više, dok je autobusa bilo 14 posto manje ili 246.
S prometom robe, morske luke u Hrvatskoj su na razini drugog tromjesečja ukupno zabilježile minus od četiri posto, s oko 5,4 milijuna tona, ali su unatoč tome na razini prvog polugodišta u plusu, od 1,3 posto, s 10,26 milijuna tona. To iz DZS-a objašnjavaju padom prometa suhe rasute robe za 41 posto, koji u ukupnom prometu robe ima udjel oko 17 posto.
Napominju i da je s druge strane, promet tekućeg tereta, koji ima i najveći udjel od 51 posto u ukupnom prometu robe u morskim lukama, porastao za 9,4 posto, a za 15,3 posto bio je veći i promet robe u kontejnerima (čiji je udjel u ukupnom prometu robe 24 posto).
Morske luke s najviše prometa robe, ujedno i na prva dva mjesta, su u odnosu na lani zabilježile i poraste u drugom tromjesečju ove godine – Omišalj od 11,4 posto, s 1,7 milijuna tona robe, te Rijeka od 11,2 posto, s 1,3 milijuna tona.
U prvih pet morskih luka za promet robe su još Ploče, Bakar i Split, ali su sve tri zabilježile pad tog prometa u odnosu na lanjsko drugo tromjesečje.
Najveći pad je u Pločama, od 30,1 posto, s 838,7 tisuća tona robe, te u Splitu od 27,6 posto, s 456,7 tisuća tona, dok je u ‘sredini’ morska luka Bakar s 583,1 tisućom tona robe ili 12 posto manje.
