U Federaciji Bosne i Hercegovine tijekom 2025. godine putem pasivnog nadzora prijavljene su 873 bolničke infekcije, dok je kroz elektronički sustav RegiZ evidentirano 448 slučajeva. Međutim, podaci nisu pristigli iz svih županija, zbog čega nije poznat stvarni opseg ovog problema, piše Akta.ba.
Prema godišnjem izvješću Zavoda za javno zdravstvo FBiH, najviše bolničkih infekcija u sustavu pasivnog nadzora prijavljeno je u Sarajevskoj županiji, ukupno 616. Slijede Tuzlanska županija sa 132 i Zeničko-dobojska sa 120 slučajeva, dok je iz Srednjobosanske županije prijavljeno pet infekcija.
Podaci iz elektroničkog sustava RegiZ pokazuju da su među evidentiranim slučajevima najčešće bile infekcije dišnog i mokraćnog sustava te bakterijemije i sepse.
Kada bolnica odgovara za infekciju?
Stručnjak za zdravstveno pravo Ervin Mujkić za Akta.ba pojasnio je kako sama činjenica da je pacijent tijekom bolničkog liječenja dobio infekciju ne znači automatski da postoji pravna odgovornost zdravstvene ustanove.
Odgovornost može postojati ako se nastanak infekcije ili njezine posljedice mogu povezati s propustima zdravstvenih radnika ili nedostacima u organizaciji rada bolnice.
Takvi propusti mogu uključivati nepravilnu sterilizaciju instrumenata, neodgovarajuće higijenske uvjete, nedovoljnu kontrolu infekcija ili zakašnjelo prepoznavanje zdravstvenih komplikacija.
„Zdravstvena ustanova ne jamči da pacijent tijekom liječenja neće dobiti infekciju, ali ima obvezu organizirati i provoditi zdravstvenu zaštitu tako da se rizik od nastanka i širenja bolničkih infekcija svede na najmanju razumno moguću mjeru“, pojasnio je Mujkić.
Pacijentima najveći problem dokazivanje odgovornosti
Jedna od najvećih prepreka u ostvarivanju prava na naknadu štete jest dokazivanje da je infekcija nastala tijekom boravka u bolnici i da je povezana s propustima u liječenju ili provedbi preventivnih mjera.
U takvim postupcima analiziraju se medicinska dokumentacija, laboratorijski nalazi, epidemiološki podaci i mišljenja medicinskih vještaka.
Pacijent u pravilu mora dokazati postojanje štete i uzročno-posljedičnu vezu, dok zdravstvena ustanova, nakon što se utvrde relevantne činjenice, mora dokazivati da je postupala u skladu s pravilima medicinske struke i da šteta nije nastala njezinom krivnjom.
Problem predstavlja i činjenica da pacijenti često nemaju pristup internim bolničkim dokumentima, dok određeni dokazi s vremenom mogu postati nedostupni.
Neki sudski postupci traju dulje od deset godina
Koliko takvi postupci mogu biti složeni pokazuje i sudska praksa koju je analizirao Mujkić.
U jednom predmetu pravomoćno je odbijen zahtjev za naknadu nematerijalne štete zbog stafilokokne sepse i posljedičnog septičkog artritisa kuka kod maloljetne pacijentice.
Drugi slučaj odnosi se na prijevremeno rođeno dijete koje je, prema navodima tužbe, nakon medicinske intervencije razvilo sepsu s iznimno teškim posljedicama, uključujući gangrenu, odumiranje dijelova tkiva i potpuni invaliditet.
Taj sudski postupak traje dulje od deset godina i još nije pravomoćno okončan. Vrhovni sud FBiH tijekom 2025. godine ukinuo je drugostupanjsku presudu i upozorio na važnost pravilnog utvrđivanja tereta dokazivanja te ocjene medicinskog vještačenja.
Pacijent mora biti obaviješten o infekciji
Mujkić ističe kako pacijenti imaju pravo na točne i potpune informacije o vlastitom zdravstvenom stanju, uključujući bolničke infekcije.
Iako propisi ne sadržavaju posebnu odredbu koja izričito nalaže obavještavanje pacijenata o bolničkoj infekciji, Zakon o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata jamči im pravo na informacije o dijagnozi, liječenju i mogućim posljedicama.
„Infekcija je svakako dio zdravstvenog stanja pacijenta i ne bi smjela biti prešućena“, naglasio je Mujkić.
Prema njegovoj ocjeni, propisi u Federaciji BiH relativno dobro uređuju prevenciju bolničkih infekcija, ali je ostvarivanje prava na naknadu štete znatno složenije.
Zbog toga smatra potrebnim jasnije definirati odgovornost zdravstvenih ustanova, unaprijediti pravila dokazivanja i zakonski precizirati obvezu informiranja pacijenata o infekcijama nastalima tijekom liječenja.
