Ilustracija/Hercegovina.info
Bosna i Hercegovina ulazi u ozbiljnu demografsku i ekonomsku krizu u kojoj broj umirovljenika ubrzano sustiže broj zaposlenih, a stručnjaci upozoravaju da bi bez ozbiljnih reformi mirovinski sustav mogao postati dugoročno neodrživ.
Prema posljednjim podacima, u Federaciji BiH trenutačno dolazi približno 1,19 zaposlenih na jednog umirovljenika, što je daleko ispod razine koju ekonomisti smatraju održivom za sustav međugeneracijske solidarnosti.
Prema dostupnim podacima, u FBiH trenutačno ima gotovo 465.000 umirovljenika i blizu 547.000 zaposlenih. U Republici Srpskoj stanje je još nepovoljnije jer su u pojedinim razdobljima broj zaposlenih i umirovljenika gotovo izjednačeni.
Pritisak na proračune
Kako za Avaz navodi izvršni direktor Vijeća stranih investitora u BiH Nedim Makarević, mirovinski sustav već sada stvara golem pritisak na proračune entiteta.
“Prikupljeni doprinosi više nisu dovoljni za redovite isplate mirovina i razlika se mora pokrivati iz ostalih javnih prihoda. Ako se trend nastavi, vlasti će morati ili povećavati doprinose, dodatno se zaduživati ili smanjivati druga proračunska izdvajanja”, upozorava Makarević.
Dodaje kako visoki doprinosi već sada predstavljaju ozbiljno opterećenje za gospodarstvo.
“Manje radnika znači veći teret po zaposlenom. To dodatno potiče sivu ekonomiju, isplatu dijela plaća ‘na ruke’ i odlazak mladih u inozemstvo. Poslodavci sve teže podnose visoka opterećenja rada, što usporava investicije i rast gospodarstva”, ističe on.
Makarević upozorava da problem više nije samo pitanje mirovinskog fonda, nego ukupne fiskalne stabilnosti države.
“Mirovine čine golem dio proračunskih rashoda i svake godine bit će potrebno izdvajati sve više novca kako bi sustav opstao. Dugoročno, bez ozbiljnog povećanja zaposlenosti i gospodarskog rasta, ovakav model teško može ostati održiv”, navodi on.
Moguće rješenje
Sve češće se kao moguće rješenje za ovaj problem spominje potreba razvoja dodatnih modela štednje za starost, odnosno uvođenje snažnijeg drugog mirovinskog stupa po uzoru na europske zemlje.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da vrijeme za reakciju polako istječe jer BiH iz godine u godinu postaje sve starije društvo sa sve manjim brojem ljudi koji financiraju cijeli sustav.
Poseban problem predstavljaju manji gradovi i ruralna područja koja ostaju bez mladog stanovništva, dok broj starijih kontinuirano raste.
