U fokusu izložbe su ženske uloge, ženska pitanja, u povijesnom, ali i suvremenom kontekstu, a okupljenima su se obratile umjetnička ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Martina Filjak, osnivačica platforme Nomad – Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost, Vanja Žanko i autorica izložbe Ivona Šimunović.
Umjetnička ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Martina Filjak pozdravila je nazočne te uputila zahvalu autorici izložbe Ivoni Šimunović. Istaknula je kako je autorica festivalskoj temi pristupila na iznimno visokoj umjetničkoj razini – promišljeno, nježno i s dubokim razumijevanjem.
“Izuzetno sam joj zahvalna, ne samo na njezinoj umjetnosti, nego upravo na tom dubokom promišljanju o festivalskoj temi koju smo ove godine izabrali,” poručila je Filjak.
Osnivačica platforme Nomad – Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost, Vanja Žanko, izrazila je zadovoljstvo ponovnom suradnjom s Ivonom Šimunović, posebno u njezinu rodnom gradu. Žanko je izdvojila važnost rada izloženog u crkvi sv. Stjepana, opisujući ga kao prostorno i konceptualno promišljen rad, rijedak u domaćoj praksi. Instalacija, posvećena zaboravljenoj hrvatskoj kraljici Margareti, simbolizira žensku snagu, duhovnost i univerzalna pitanja o prolaznosti i tišini. Umjetnost, zaključila je, nije samo nasljeđe prošlosti, već i važan prostor za promišljanje budućnosti – što Dubrovačke ljetne igre jasno potvrđuju.
Kustosica izložbe Jelena Tamindžija Donnart navela je kako autorica na koloristički neutralnoj pozornici crkve sv. Stjepana odvažno smješta monumentalnu instalaciju sastavljenu od pet velikih slika unutar prostora oltara. Simetričan raspored i vertikalnost kompozicije prizivaju arhetipsko i totemsko. Autorica kombinira tkaninu, papir i boju, stvarajući teksturalne površine koje podsjećaju na staru, izboranu kožu – simbol proživljenog iskustva. Središnji motiv polukruga, izveden nesavršeno i sirovo, odražava ljudsku krhkost i enformelistički pristup materijalu. Instalacija je posvećena kraljici Margariti, povijesnoj figuri čiji je doprinos dubrovačkoj baštini često zanemaren. Kroz ovaj rad, Šimunović metaforički i doslovno “briše prašinu” s njezina imena i lokaliteta, ukazujući na zaboravljene povijesne slojeve prostora Pustijerne.
Publici se obratila i autorica Ivona Šimunović, istaknuvši kako joj je velika čast sudjelovati u programu Igara, festivala koji duboko oblikuje identitet ljeta u gradu. Posebno joj je značajno što je ovogodišnje izdanje posvećeno ženama, jer je upravo ta tema dodatno osnažila njezin osobni umjetnički izraz. Naglasila je kako je prostor crkve sv. Stjepana na nju ostavio snažan dojam, noseći tisućljetnu energiju i priču koju nije mogla zaobići – priču o kraljici Margariti. Neovisno o tome je li riječ o povijesnoj ličnosti ili legendi, kroz Margaritu autorica iščitava mnoge živote žena. Instalaciju vidi kao hommage ne samo Margariti, već svim ženama – njihovoj snazi, krhkosti, vidljivosti i nevidljivosti. Na kraju se zahvalila predivnim ženama koje stoje iza ove izložbe, a to su Martina Filjak, Vanja Žanko, Jelena Tamindžija Donnart, Nikolina Putica Perović koja je koordinatorica ovog projekta, Ivana Medo Bogdanović, Marijeta Radić Grabovac te Ivana Putica.
Motiv kružnice snažno je simbolički prisutan u opusu, smješten u prostoru crkve, poprima dodatnu duhovnu dimenziju. Kružnica kao geometrijski oblik bez početka i kraja u kršćanstvu simbolizira beskonačnost, odnosno vječnost te sam prikaz Boga kojemu su ova svojstva pridružena. Simbolika kruga duboko je ukorijenjena u kulturološkom, mitološkom i religijskom pojmu žene jer označava cikličnost života utjelovljujući plodnost kao prirodan ciklus i posebnu majčinsku zaštitu važnu za opstanak svih vrsta zemaljskih bića. Metaforično prikazana u krugu, koji svojom membranom u potpunosti štiti i obuhvaća objekt, figura žene već tisućljećima njeguje svoju posvećenost, privrženost i urođeni osjećaj za brigu o potomcima, ali i materijalnom i nematerijalnom nasljeđu.
Izložba je otvorena do 13. kolovoza.
Ivona Šimunović rođena je u Dubrovniku 1979. godine gdje je završila srednju Umjetničku školu Luke Sorkočevića, smjer slikarski dizajner. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2002. u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2006. godine. Izlaže na samostalnim i grupnim izložbama. Osim slikarskim, bavi se i pedagoškim radom. Od 2020. radi kao kustos pedagog u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik gdje sudjeluje u osmišljavanju, organizaciji i realizaciji edukativnog programa Umjetničke galerije Dubrovnik. Od 2022. članica je Kulturnog vijeća Grada Dubrovnika. Njezini se radovi mogu pronaći u privatnim i javnim muzejskim kolekcijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.
