U Hrvatskoj je potvrđen jedan izolirani slučaj gube (lepre), prvi nakon više od 30 godina. Riječ je o stranom radniku kod kojeg je bolest dijagnosticirana u Splitu prije desetak dana. Slični slučajevi ovih su dana potvrđeni i u Rumunjskoj, gdje su zaražene dvije osobe.
Iako se radi o bolesti koja je u prošlosti imala visoku smrtnost, liječnici ističu da je danas riječ o izlječivoj infekciji i da nema razloga za zabrinutost građana. O slučaju gube i mogućem riziku za širu populaciju Danas.hr razgovarao je s dr. Ivanom Puljizom, predstojnikom Klinike za infektivne bolesti „dr. Fran Mihaljević“.
Prema riječima dr. Puljiza, posljednji zabilježeni slučaj gube u Hrvatskoj bio je 1993. godine. Tijekom 20. stoljeća u Hrvatskoj je evidentirano oko dvadesetak slučajeva, a posljednji slučajevi prije toga zabilježeni su sredinom prošlog stoljeća, uključujući 1956. godinu na području okolice Trogira.
Duga inkubacija i uvoz bolesti
Guba je bolest s vrlo dugom inkubacijom. Razdoblje od zaraze do pojave simptoma može trajati od šest mjeseci do deset godina, a ponekad i dulje. Upravo zbog toga bolest se ne može otkriti rutinskim pregledima kod osoba koje dolaze iz zemalja u kojima je guba endemska.
Danas se najčešće pojavljuje u pojedinim dijelovima Brazila, Indije, Indonezije, Demokratske Republike Kongo, Bangladeša i okolnih zemalja. U Europi, kao ni u SAD-u ili Australiji, guba nije endemska bolest, pa je u ovom slučaju najvjerojatnije da je oboljela osoba u Hrvatsku došla već zaražena, a da su se simptomi razvili naknadno.
Nema straha od širenja među građanima
Epidemiolozi i Hrvatski zavod za javno zdravstvo ističu da nema razloga za zabrinutost. Guba se ne prenosi lako, istaknuli su, već je potreban dugotrajan i blizak kontakt s oboljelom osobom, najčešće višemjesečni ili višegodišnji suživot u istom kućanstvu. Bolest se prenosi kapljičnim putem, ali znatno rjeđe u odnosu na druge zarazne bolesti.
Zdravstveni sustav, naglašava dr. Puljiz, ima na raspolaganju jasne epidemiološke protokole, pouzdanu dijagnostiku i učinkovite antimikrobne lijekove. Zbog niske zaraznosti nije potrebna posebna izolacija pacijenata.
Koji su prvi simptomi gube?
Prvi simptomi najčešće se pojavljuju na koži. Riječ je o svjetlijim mrljama ili promjenama boje kože u odnosu na okolno tkivo. S vremenom može doći do gubitka osjeta na zahvaćenim dijelovima, a u težim oblicima bolesti javljaju se čvorići i infiltrati na koži. Kod uznapredovalih slučajeva mogu se pojaviti opadanje kose, obrva i trepavica te deformacije lica, poznate u endemskim područjima pod nazivom „facies leonina“. Klinička slika može biti vrlo raznolika i ovisi o imunološkom statusu oboljele osobe.
Iako guba danas nije smrtonosna, neliječena može dovesti do ozbiljnih posljedica poput gubitka osjeta, atrofije mišića, oštećenja kože i trajnog invaliditeta. Pravodobna dijagnoza i liječenje u pravilu sprječavaju razvoj težih komplikacija. Na globalnoj razini godišnje se bilježi oko 200.000 novih slučajeva. Svjetska zdravstvena organizacija osigurava besplatne lijekove za liječenje gube, čime se bolest uspješno kontrolira.
