Kraj tjedna obilježit će novi, snažan prodor vrućeg afričkog zraka s kojim nam stiže i gomila afričkog pijeska, što se dobro može uočiti na meteorološkim kartama. Osim porasta temperatura zraka, možemo primijetiti kako nebo više nije tako plavo, već je sivkasto, a navečer i za vrijeme zalaska sunca možda tonovi budu i topliji. U stupcu zraka po kvadratnom metru, količina pijeska dosezat će i 2000 mg, a glavnina prodora afrička zračne mase očekuje se u petak.
Ovo zamućenje neba vjerojatno će utjecati i na prizemne temperature zraka, stoga bi maksimalci mogli biti niži u odnosu na predviđanja prijašnjih dana, međutim dojam sparnog i teškog vremena itekako će biti prisutan. Kada nakon kiše na automobilima ostane sloj blata, najčešće govorimo o saharskom pijesku.
Ono što zapravo pada na naše automobile uglavnom je vrlo fina mineralna prašina, a njezino podrijetlo može biti udaljeno tisućama kilometara. Jedno od najvažnijih mjesta nastanka takve prašine nalazi se u samom srcu Sahare, u Bodele depresiji na sjeveru Čada, piše Istramet. Bodele nije obična pješčana pustinja. To je golema depresija koja je u prošlosti bila dio Mega Čada, jednog od velikih afričkih paleojezera. Nakon povlačenja vode ostali su debeli slojevi vrlo finog sedimenta, među kojima se nalazi i dijatomit, sediment nastao od ostataka mikroskopskih algi.
Zanimljiv meteorološki fenomen
Danas je područje izrazito suho i gotovo bez vegetacije, pa je taj materijal vrlo lako erodirati. Sama činjenica da na jednom mjestu postoji toliko finog sedimenta ipak ne bi bila dovoljna za transport te prašine u Europu. Potreban je i snažan vjetar. Tu na scenu stupa jedan od najzanimljivijih meteoroloških fenomena ovog područja, tzv. Bodele Low-Level Jet. Riječ je o snažnom strujanju zraka u najnižim dijelovima atmosfere, čija se glavnina nalazi nekoliko stotina metara iznad tla. Dominantno sjeveroistočno strujanje, poznato kao Harmattan, na području Bodelea snažno je usmjereno i ubrzano zbog okolnog reljefa.
Na sjeveru se nalazi masiv Tibesti, a prema istoku i sjeveroistoku područje Ennedi. Specifična konfiguracija reljefa tako kanalizira strujanje prema depresiji i dodatno ubrzava vjetar. Posebno je zanimljiv njegov dnevni ciklus. Tijekom noći snažnije strujanje može ostati iznad površine u stabilnijem sloju zraka. Nakon izlaska sunca zagrijavanje tla potiče turbulentno miješanje, čime se snažniji vjetar iz viših dijelova prizemnog sloja prenosi prema tlu. Tada se mogu razviti vrlo jaki prizemni vjetrovi sposobni pokrenuti sediment.
A kada brzina vjetra uz tlo prijeđe kritičnu vrijednost, počinje intenzivna erozija. Krupnije čestice počinju poskakivati i udarati o površinu, pri čemu se dijatomitni sediment dodatno usitnjava. Nastale sitne čestice mogu se potom podići u atmosferu i formirati goleme prašinske oluje. Upravo kombinacija vrlo lako erodibilnog sedimenta i snažnog LLJ-a čini Bodele jednim od najvažnijih pojedinačnih izvora mineralne prašine na Zemlji. Jednom kada se prašina podigne dovoljno visoko, može je preuzeti šire atmosfersko strujanje i mlazne struje. Ovisno o sinoptičkoj situaciji, zračne mase mogu je prenijeti preko sjeverne Afrike, Sredozemlja i dalje prema Europi.
