Sabor danas raspravlja o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti kojim se nastoji smanjiti zlouporaba sustava međunarodne zaštite te unaprijediti standarde prihvata. Zakon je predložen zbog usklađivanja s europskim Paktom o migracijama i azilu koji je stupio na snagu u lipnju 2024. godine. Riječ je o paketu od 10 zakonodavnih akata kojima se reformira europska migracijska politika i politika azila i koji će se u državama članicama Europske unije početi primjenjivati u lipnju ove godine.
Tijekom 2024. u Hrvatskoj je izraženo 26.776 namjera za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, no samo 1.419 tražitelja je podnijelo isti zahtjev, navodi se u prijedlogu zakona. Takav je trend nastavljen i u 2025., kada je od 14.298 izraženih namjera samo 1.236 tražitelja podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu. Prijedlog zakona pridonijet će smanjenju zlouporaba sustava međunarodne zaštite i sekundarnih kretanja uvođenjem bržih procedura te učinkovitijih instrumenata nadzora i upravljanja prihvatom, uključujući mogućnost određivanja obveza i ograničenja kretanja kada je to nužno.
Povećat će se razina koordinacije među tijelima nadležnim za prihvat i integraciju, čime će se osigurati dosljedna provedba prava i obveza tražitelja, ali i veća predvidivost postupanja. Također, izmjene zakona doprinijet će unaprjeđenju standarda prihvata, osobito u pogledu identificiranja i odgovarajuće skrbi za ranjive skupine, pristupa tržištu rada, uvjeta smještaja, zdravstvene i psihološke skrbi, te preventivnih mjera protiv zlostavljanja i nasilja u prihvatnim centrima.
Božinović: Evo tko će preživjeti veće migracijske valove
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović zastupnicima je predstavio izmjene zakona. Kaže, migracije su fenomen prisutan kroz cijelu povijest i sigurno neće stati u skoroj budućnosti. “Ako pogledamo posljednje izvješće Frontexa, nezakoniti prelasci vanjskih granica smanjili su se za 26 posto, a na ruti gdje je Hrvatska zabilježeno je 42 posto smanjenja, možemo potvrditi da učinkovito upravljamo migracijama. No, to ne znači da su temeljni uzroci migracija nestali. Siguran sam da pratite globalne demografske trendove, vidite kolike su pritiske izazvali nemiri na Bliskom istoku, pratite populacijsku eksploziju koja se događa u Africi i dovoljno ste zreli da znate što to može značiti na dugom roku. Ako se dogodi ono što bi se moglo dogoditi, odnosno do većih migracijskih valova, njih će preživjeti samo države sa sustavom, a ne one koje imaju samo megafon”, rekao je na početku.
“Cilj je spriječiti zlouporabe sustava međunarodne zaštite, brže odlučivanje o zahtjevima koji su očito neosnovani i osigurati prava za one kojima je međunarodna zaštita potrebna i kako ih rano integrirati u sustav. Uvodi se granična procedura azila za tražitelje međunarodne zaštite, posebno one koji daju lažne podatke o identitetu, predstavljaju prijetnju nacionalne sigurnosti, te dolaze iz zemalja u kojima je postotak odobravanja međunarodne zaštite manji od 20 posto.
Cilj je brže procesuirati one koji ne ispunjavaju uvjete za ulazak u Hrvatsku bez obzira što su u tom trenutku na teritoriju Hrvatske. Za većinu njih pokazat će se da im zahtjevi nisu utemeljeni i da ih treba vratiti. Taj postupak se provodi na granici i traje najviše 12 tjedana, uključuje sudsku odluku pa će se zapošljavati više sudaca. Nakon završetka postupka pokreće se postupak povratka iz Hrvatske, za svo to vrijeme ljudi koji se nalaze u graničnoj proceduri azila nemaju pravo slobodnog kretanja, mogu se kretati na lokaciji gdje se postupak provodi”, rekao je ministar. “Sigurnost se ne brani seoskim stražama nego sustavom”, zaključio je.
Grmoja: ‘Jedna riječ – deportacija’
No, na početku sjednice, prije no što je ministar stao za govornicu, oporbeni zastupnici su redali zahtjeve za stankama. Nikola Grmoja (Most) rekao je da se njegova stranka snažno protivi migracijskim politikama ove Vlade.”Plenkovićeva vlada je prihvatila pakt o migracijama koji su odbile Poljska, Slovačka i Mađarska. Poslali su poruku da su im građani na prvom mjestu. Ovakvim migracijskim politikama omogućujemo svima onima koji zatraže azil da padnu na grbaču hrvatskih ljudi. Šaljem podršku onima koji su u nedjelju prosvjedovali u Korenici, protiv centra za azilante. Naša politika sažet će se jednom riječju: deportacija. Nama vraćaju migrante koji su se ovdje registrirali. Želimo očuvati nacionalnu homogenost Hrvatske. Neki će to nazvati rasizmom, ali Hrvatska je sigurna zemlja zbog svoje nacionalne homogenosti”. Moglo se vidjeti da su njegove riječi šokirale Marijanu Puljak koja je u trenutku kada je izgovorio ‘deportacija’ raširila oči i zastala.
Zatim se javio Krešimir Čabaj (Dom i nacionalno okupljanje). “Smatramo da je ovo opasna stvar za Hrvatsku, to nisu samo migracije. Čemu učenje hrvatskog jezika za one koji će odavde otići? Hrvatska mora zaštititi svoju suverenost i hrvatsku homogenost. Protuimigracijski apeli da se centri za azilante ne otvaraju su opravdani, razumijemo strah ljudi za živote i imovine. Ovo je loše i treba prestati”.
Ante Babić (HDZ) ne slaže se sa zastupnicima oporbe. “Kada naši građani gledaju ovu raspravu, zanima ih ima li država kontrolu. Ovaj zakon je o tome, a ne o ideologiji. Radi se o tome kako Hrvatska postupa kada netko dođe na granicu i traži međunarodnu zaštitu. Pitanje je samo jedno – hožemo li imati red ili kaos? Mi smo članica EU, moramo uskladiti zakone, to je odgovornost. Hrvatski građani žele red. Zato jasno kažem, ovaj zakon je otvara granice, ne dovodi nikoga u Hrvatsku i ne uvodi nikakve kvote”.
‘Ne smijemo dopustiti da zavlada strah’
Damir Barbir (Centar) poziva da se smire tenzije u raspravi. “Radi se o izmjenama zakona i treba govoriti ozbiljno, ovo nije tema za politizaciju straha. Migracije su dio ljudske povijesti, nakon Drugog svjetskog rata do 10 milijuna Europljana je promijenilo mjesto gdje živi. HDZ radi na tome, 400 tisuća ljudi su otjerali u druge zemlje. Ne želimo da se naši ljudi loše osjećaju u tim zemljama, kao ni strana radna snaga u našoj. Ne smijemo dopustiti da zavlada strah i ksenofobija”.
Nino Raspudić također se protivi trenutnim politikama prema ilegalnim imigrantima. “Još jednom želimo ukazati na opasnost ovakvog pristupa po pitanju tražitelja azila i ilegalnih migranata. Ako pogledate Plenkovićeva izvješća, možete lako uočiti da se europska politika potpuno promijenila. Isti koji su ih vabili sada ne spominju riječ integracija, već govore o izbacivanju. Sada se nalazimo u situaciji da moramo plaćati nečije pogrešne politike, mi ništa ne dugujemo tih ljudima, nismo ih zvali”, rekao je.
