Internet je zadnjih par mjeseci prepun gotovo identičnih fotografija, videa i tekstova te niza naoko prepoznatljivog generičnog sadržaja napravljenog uz pomoć alata umjetne inteligencije, napravljenog za samo par minuta.
Tih “samo” par minuta košta mnoge grafičke dizajnere i kreatore sadržaja jer svi neupućeni u takvu vrstu posla vrlo naivno, pa možemo reći i blesavo, zamjenjuju njihov rad jeftinim i kičastim sadržajem, sve nalik jednog na drugog, poput brojnih flyera koji preplavljaju internet, uključujući razne ponude restorana, kozmetičkih usluga, teretana…
Taj je fenomen dobio i svoje ime – AI slop, odnosno poplava nekvalitetnog i masovno proizvedenog sadržaja nastalog uz pomoć umjetne inteligencije. Problem je što takav sadržaj više nije samo iritantna pojava na internetu pa su ga velike platforme počele ga aktivno uklanjati, a pojedini korisnici već ostaju bez kanala, profila i mogućnosti zarade.
@jaredmuroshow many ai flyers can I find at the OC Fair?♬ original sound – jared muros
Internet se puni sadržajem koji izgleda gotovo isto
Umjetna inteligencija posljednjih je godina drastično olakšala stvaranje sadržaja. Za izradu slike, videa, glazbe ili cijelog teksta više nisu potrebni posebno znanje, skupa oprema ni veliki timovi ljudi. Dovoljno je napisati nekoliko rečenica u alat koji će ostatak napraviti umjesto vas.
U tome, naravno, nema nužno ničeg lošeg. AI alati omogućili su velikom broju ljudi da stvaraju sadržaj koji prije možda ne bi mogli napraviti. No problem nastaje kada se internet počne zatrpavati ogromnim količinama gotovo identičnog, generičnog sadržaja čija je jedina svrha privući klik, pregled ili zaradu. Upravo se takav sadržaj sve češće naziva „AI slop“.
I zato velike tehnološke platforme sada pokušavaju pronaći način kako razlikovati kreativnu upotrebu umjetne inteligencije od masovne proizvodnje sadržaja koji korisnicima zapravo ne donosi nikakvu vrijednost.
@ddp8792 #relatable #relationships #friends #family #girl ♬ original sound – Davi
Krenulo je masovno brisanje
YouTube je, prema podacima koje navodi britanski Observer, u posljednjih šest mjeseci uklonio 130.000 kanala povezanih s AI slopom. LinkedIn je uveo mogućnost prijavljivanja takvog sadržaja, dok je Spotify objavio da je tijekom prošle godine uklonio čak 75 milijuna spam uploadova.
Pojedine platforme pritom ne pokušavaju nužno zabraniti svaki sadržaj koji je napravljen uz pomoć umjetne inteligencije. Fokus je sve više na sadržaju koji je masovno proizveden, obmanjujući ili napravljen isključivo kako bi algoritmu poslužio kao mamac za klikove i preglede.
To otvara i prilično neugodno pitanje: gdje završava kreativna upotreba AI-ja, a počinje digitalni otpad?, piše Observer. Oko toga se već vode ozbiljne rasprave. Jedan od problema je što umjetna inteligencija može biti samo alat u rukama autora, jednako kao kamera, program za montažu ili grafički softver. Postoje autori koji AI koriste kako bi napravili nešto novo, neobično i osobno. Takav sadržaj može imati jasnu ideju, stil i kreativnu vrijednost, čak i ako je u njegovu nastanku umjetna inteligencija odigrala veliku ulogu. No opet, društvene mreže svakodnevno preplavljuju slike, tekstovi i videi koji izgledaju kao da su nastali po istoj šabloni. Njihova je glavna karakteristika upravo količina, napravi ih se što više, objavi ih se što više i računa na to da će barem dio završiti pred velikim brojem korisnika.
@jadablue.designs Call it what you want, but YouTube says otherwise👩🏽💻🤷🏽♀️ #aitutorial #highincomeskills #aianimation #videogenerator #picsartplayground ♬ OK – Joey Valence & Brae
Rat protiv AI slopa tek počinje
Platformama će biti sve teže pronaći granicu između legitimne upotrebe umjetne inteligencije i sadržaja koji nazivamo „slopom“, ali jedno je sigurno internet kakav smo poznavali prije nekoliko godina više ne postoji.
Sadržaj koji gledamo sve češće nije nastao pred kamerom, za računalom ili u nečijoj radnoj sobi, nego iz nekoliko naredbi upisanih u AI alat.
A dokplatforme počinju čistiti takav sadržaj, korisnicima ostaje možda najvažniji zadatak: naučiti prepoznati razliku između AI-ja kao kreativnog alata i AI-ja koji samo proizvodi još jedan komad digitalnog otpada (iako je ovo drugo trenutno toliko zastupljeno i očigledno, da je pravo čudo kako “prolazi”).
