TKON – U skromnom i ponekad oskudnom životu na otoku (Pašmanu) do 60-tih godina 20. st. svaki izvor hrane bio je važan.
Trebalo je pažljivo planirati i zasijati ili posaditi kako bi uvijek neki od uroda bio za konzumaciju. Svako je domaćinstvo imalo vrt i u njemu se kroz cijelu godinu moglo ubrati ponešto. Blitva, kupus, kelj, pomidori, salata… Važne su bile mahunarke koje se koriste cijele godine. Vrt je tražio brigu i naravno zalijevanje većim količinama vode.
No činjenica da je u kućnim gusternama vode bilo samo za osnovne životne potrebe, odredila je da se vrtovi ne nalaze uz kuću nego u polju gdje je vlasnik mogao izbušiti bunar. Bunara je u Kunu bilo mnogo a često su bili i kilometar – dva udaljeni od kuće. U većini je bila slankasta voda ali bilo je i pitkih. Organizacija životnog ciklusa bila je savršena no na neke se događaje nije moglo utjecati niti ih predvidjeti. 1928. godina bila je sušna i u zimu se ušlo s polupraznim hambarima. Početak zime bio je blag i mnogi su požurili s ranom sadnjom.
Nitko nije slutio da dolazi “zima stoljeća”. Iz učiteljeva dnevnika: 11.veljače 1929. “Nastala je jaka studen koja je trajala punih 10 dana. Djeca nisu pohađala pouke. Ovu studen koja je vladala malo tko pamti…”
Stariji kunjani pamte zamrznuto more u mulu i u cijelom pojasu Vrulje prema Ugriniću i Pašmanu. Temperature su bile ispod -10 °C, što je za kraj koji nema nasade šuma i ogrijevnog drveta pogubno.
U kontinentalnom dijelu nanosi snijega bili su od 4 pa do 8 metara pa je obala bila odsječena do konca ožujka. Temperature zabilježene u Lici bile su rekordnih – 36.
Za Kunjane vrlo teško vrijeme jer sav urod je pomrznuo kao i tek posađeni krumpir. Mještane je od gladi spasila suha smokva.
Ti su događaji doprinijeli odluci mnogih muškaraca u najboljoj dobi da iz Kuna otputuju u svijet “trbuhom za kruhom”. U dosta obitelji ostali su starci, djeca i žene. Žene koje su na svojim plećima iznijele sav teret obitelji, zemlje, kuće i često ne naklonjene administracije…
Nenad Bojmić
PROČITAJTE JOŠ:
ŽITO U KUNU (TKONU) Nekad se na obali živjelo potpuno drugačije…
Svaka plodna površina morala je biti obrađena i zasijana. Nisu to neke ogromne kvadrature ali bilo je dovoljno koliko je potrebno za prehraniti obitelj. Pšenica se često sijala između maslina. Tako je bilo i u Kunu ili kako ga danas poznajemo, Tkonu, na otoku Pašmanu. Kosili su je kosom i
ISTRAŽILI SMO ZIMU STOLJEĆA Smrzli se Crno more i Temza u Londonu, u Dalmaciji zavladala glad! | | Morski HR
Ni jedna zima nije bila toliko ekstremna kao ona na početku 1929. godine. Pročitali smo novine iz tog vremena i otkrili činjenice od kojih bi se danas mnogima smrzla krv u žilama – što od straha, što
