‘Poslovni rezultati su dobri i u nekom trenutku za nekoliko godina u retrospektivi ćemo ovo razdoblje gledati kao Zlatne godine hrvatskog turizma. Sve djelatnosti sada trebaju napraviti snažan zaokret, jer sve što se događa u svijetu nama ni našoj konkurenciji ne ide u prilog. Bez obzira ako smo bili dobri ili nismo, morat ćemo se puno više potruditi kako bi bili kvalitetniji, zadržali rezultate koje imamo i opravdali razinu cijena’, poručio je.
U medijima se često glavnu krivnju za nepristupačne cijene stavlja ne leđa ugostitelja, ali poduzetnica i ugostiteljica Jelena Tabak na primjeru brojeva pojašnjava kako situacija uopće nije onakva kakvom se čini.
‘Marža je fama o ugostiteljstvu iz prošlih vremena. Izvadili smo konkretne podatke i nama je marža u 2024. godini na 11 posto, a pretpostavka je da će ona biti jednoznamenkasta na kraju 2025. godine i to je prije poreza’, istaknula je i dodala da su prihodi rasli, ali manje od rashoda.
‘U lipnju imate jedan cjenik, a od srpnja trgovine, distributeri, dobavljači hrane i pića podižu cijene u trenutku kad već ugostitelji imaju formirane cijene, pa ugostitelji trebaju također podizati, ili na štetu svoje zarade, zadržavaju cijenu koju imaju’, ispričala je.
Ministar je istaknuo i da priču o visokim cijenama potiču i konkurentska ministarstava turizma.
‘Nijemci su nam otvoreno priznali kako im je službena politika zadržati svoje državljane u zemlji za vrijeme turističkih razdoblja. Oni su, uvjetno rečeno, dali signalni nalog svima u sustavu da realno prikažu stanje u drugim zemljama na način da pričaju negativno o Hrvatskoj i drugim turističkim zemljama. Ove godine su državljani drugih zemalja po prvi put ostali ”doma”i to u prosjeku oko 30 posto. Zato vi u stranim medijima čitate o kuglici sladoleda od 50 eura, morskim psima i drugim sličnim temama kroz preuveličavanje. Sve to pratimo, ali naši su budžeti za promociju zanemarivi u usporedbi s drugim većim zemljama’, ispričao je.
Osim rasta cijena, značajna promjena posljednjih nekoliko godina je i rast plaća u turizmu.
‘Prije je prosječna plaća u turizmu bila značajno ispod prosječne Hrvatske plaće, a sada su iznad. Od 2016. godine plaće su narasle preko 90 posto’, podsjetio je ministar Glavina.
Tabak je s jedne strane ponosna na svoje radnike koji imaju dobre plaće, a s druge, ne može ne primijetiti i nerealna očekivanja dijela radnika i ugostitelja koji očekuju da mogu raditi tijekom sezone i ostatak godine živjeti od te zarade.
‘Puno puta se osjećam kao budala, jer radimo cijelu godinu, ali vratimo se na početne postavke – optimiziraj poslovanje, radi akcije i ako treba radi dvokratno. Italija primjerice radi samo ručak i večeru, a vrijeme između zatvori. Mi svi radimo s tri smjene i ne možeš više plaćati kuhara kao neurokirurga, jer to nisu normalne propozicije’, poručila je.
Podsjetila je i na veliki broj ugostiteljskih objekata koji se otvore pa zatvore upravo zato što su maštali o velikoj zaradi pa se na svojoj koži uvjerili da to i nije tako lagan, a ni profitabilan posao.
Ministar Glavina je potvrdio da takav veliki broj objekata čini neodrživu strukturu.
‘Prazne sobe se nisu pojavile ove godine, već su se dogodile i prošle godine. Moramo biti svjesni da kao država koja je ograničena prostorom, resursima, radnom snagom odnosno stanovništvom, vodimo računa da budemo odgovorni prema budućnosti sektora. Moramo odrediti granice nosivosti našeg kapaciteta kako bi stvarali dodanu vrijednost umjesto masovnosti koja danas ima kratkoročne pozitivne učinke, a u nadolazećem razdoblju će imati devastirajuće posljedice nakon kojih sjedi devalvacije destinacije i industrije’, poručio je.
