Želite li označiti svoje omiljene članke i priče za kasnije čitanje ili referencu? Započnite svoje nezavisno članstvo danas.
Pridružite se danas
Već ste član? Prijavite se
Adruga runda rusko-ukrajinskih pregovora uz posredovanje SAD-a ovog tjedna ponovno nije uspjela napraviti značajan napredak prema dugoočekivanom mirovnom sporazumu, budući da razlike oko teritorija ometaju napredak.
Nakon što su pregovori u Abu Dhabiju propali, zemlje su nastavile s velikim napadima na međusobnu energetsku i naftnu infrastrukturu te na teretne brodove u Crnom moru.
Osam regija Ukrajine tijekom noći koja počinje u nedjelju, rekao je g. Zelensky u nedjelju, u napadima za koje je rekao da su djelomično mogući zbog ograničenja ukrajinske upotrebe SpaceX-ove usluge Starshield.
No, to dolazi nakon što je iz pregovora izronila potencijalna pozitiva za Kijev. Volodymyr Zelensky rekao je u petak 14. studenog da je američka delegacija predložila ukrajinsko članstvo u NATO-u u zamjenu za ustupanje cijele regije Donbas.
Označava implicitno odbijanje ruskog dugoročnog zahtjeva da se Ukrajina mora obvezati da se neće pridružiti zapadnom vojnom savezu.
Iako je ustupanje zemlje koju trenutačno kontrolira bila crvena linija za Kijev, g. Zelensky je rekao da će održati referendum kako bi Ukrajincima omogućio glasovanje o mirovnom sporazumu ako SAD i NATO podrže prijedloge.
To bi moglo označiti dobrodošlu promjenu u pristupu SAD-a dok je Kijev i dalje pogođen ruskim napadima na energetsku i željezničku infrastrukturu. Ruske snage pogodile su teretni brod u ukrajinskoj luci Chornomorsk, priopćilo je u subotu ministarstvo obrane.
U međuvremenu je u ukrajinskim napadima tijekom noći poginuo jedan, a nekoliko ih je ozlijeđeno u južnoj ruskoj regiji Rostov, rekao je u nedjelju guverner regije.
Ukrajinske snage također su tijekom noći napale petrokemijsku tvornicu Nizhnekamskneftekhim, velikog proizvođača gume i plastike, te postrojenje za rafiniranje nafte u ruskoj regiji Tatarstan, priopćio je u nedjelju Glavni stožer Kijeva.
Nakon razgovora početkom ovog tjedna, glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski rekao je da je postignuto međusobno razumijevanje o nekim pitanjima i da će se još razgovarati, dodajući da su se dvije strane dogovorile o velikoj razmjeni zarobljenika.
Ukrajinski pregovarač David Arakhamia rekao je da postoji “dobar zamah” za postizanje rješenja do kraja ove godine, ali da Europa također treba biti zastupljena u budućim raspravama.
Razgovori su označili ponovno pokretanje diplomacije nekih devet mjeseci nakon što su se delegacije posljednji put sastale u Ženevi kako bi razgovarale o mirovnim uvjetima.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky izrazio je zabrinutost u veljači da se od Kijeva “prečesto” traži da napravi ustupke dok se Moskva drži svojih maksimalističkih zahtjeva za zemljištem na rudama bogatom istoku Ukrajine.
Prošle je godine Ukrajina testirala otpornost Rusije proširenim napadima na velike tvrtke i energetsku infrastrukturu preko granice, stvarajući pritisak na Kremlj da okonča ono što je postalo skup i iscrpljujući sukob.
No, Moskva je uvelike profitirala od ustupaka sve povoljnijih Sjedinjenih Država, koje su privremeno odustale od sankcija u listopadu i prekinule sporazum kako bi olakšale izvoz ruskog dizela.
Američki predsjednik Donald Trump pokušao je organizirati ‘energetsko primirje’ između dviju strana kako bi obuzdao napade na rafinerije nafte i zadržao globalne cijene koje je podigao njegov vlastiti rat s Iranom.
Ali kada je Rusija očito ignorirala primirje prošlog mjeseca, Ukrajina je ponovno započela svoje napade na rusku infrastrukturu i navukla Trumpov bijes.
Prije nekoliko mjeseci Kijev je naknadno izvijestio o poteškoćama sa svojom komunikacijskom uslugom Starlink i dužnosnici su rekli da više ne primaju pouzdana upozorenja SAD-a o nadolazećim ruskim napadima.
Bijela kuća priopćila je da nije bilo promjena u razmjeni obavještajnih podataka s Ukrajinom, no gospodin Zelensky kaže da ograničenja operativnih brzina još uvijek utječu na obrambene sposobnosti.
“Rusi gađaju trafostanice ‘šahidima'”, rekao je Zelenski na X u nedjelju.
“Mnogi od ovih štrajkova prolaze jer ograničenja na radnu brzinu Starshield terminala duž prve crte i na privremeno okupiranim teritorijima još uvijek postoje.”
U komentarima za NBC-jev Meet the Press, Zelensky je priznao da Ukrajina neće moći “prevladati” ako Sjedinjene Države “službeno” stanu na stranu Rusije u sukobu.
Predsjednik Trump pozicionirao se kao ključni posrednik u sukobu otkako se vratio na dužnost prošle godine. Ali on je prilično dosljedno tvrdio da će se Ukrajina morati odreći zemlje kako bi okončala gotovo petogodišnji rat.
U intervjuu za 60 Minutes samo 9. studenog, Trump je rekao da očekuje mirovni sporazum, ali da će Ukrajina “završiti s malo [of a] drugačiji oblik”.
“Vjerujem da će taj rat završiti i da će uskoro završiti. A jedini razlog zašto će završiti je zbog mene”, rekao je, ocijenivši da je najveća prepreka miru “mržnja između Zelenskog i [Russian president, Vladimir] Putin”.
Ali kada su se pregovarači sastali u Ženevi, teritorij je bio taj koji se pokazao kao glavna točka spora. Rusija je ostala pri svom zahtjevu da Ukrajina ustupi preostalih 20 posto istočne regije Donjecka.
Linije bojišnice su se pomaknule od tih razgovora u veljači. Rusija je tada polagala pravo na 43.585 kvadratnih milja zemlje, prema analizi Instituta za proučavanje rata. Danas se ta brojka neznatno smanjila na 43 527 kvadratnih milja.
Procijenjeno rusko napredovanje – zemlja na kojoj su ruske snage djelovale ili su izvodile napade, ali je ne kontroliraju – iznosila je 1465 kvadratnih milja u veljači, a sada je pala na 1448 kvadratnih milja.
A procijenjena ukrajinska protuofenziva – “teritorij za koji ukrajinske snage navodno ili se procjenjuje da provode protuofenzivu ili protunapade” – narasla je s 23.089 kvadratnih milja u veljači na 27.113 kvadratnih milja u studenom, prema istom izvoru.
Promjene na bojnom polju odražavaju se u promjenama u tehnologiji i taktici iza kulisa. Rusija je ušla u rat s prednošću u dometu, imajući zalihe balističkih projektila i pristup bespilotnim letjelicama dugog dometa Shahed već u ljeto 2022.
Te bespilotne letjelice iranske proizvodnje mogu prijeći do 2000 km s bojnom glavom od 50 kg.
Ta prednost je Moskvi dala mogućnost da sruši moral u velikim gradovima Ukrajine, uništi skladišta puna streljiva i uništi energetsku infrastrukturu duboko iza neprijateljskih linija.
Ali Ukrajina danas kaže da njezino oružje uništava mete udaljene oko 1.750 km – u odnosu na 630 km 2022.
Kijev kaže da je njegova strategija ciljanja ruskih energetskih postrojenja usmjerena na iscrpljivanje ključnog izvora ruskih ratnih sredstava i pokazivanje Rusima da je sukob koji je započela Moskva bliži kući nego ikad. U ovim je ciljevima bio učinkovit.
Od 10. studenog analitičari procjenjuju da je oko 30 posto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte prekinuto s radom ili u prekidu. Ta je brojka skok u odnosu na petinu – 20 posto – zabilježenu samo u lipnju.
“Ova razina poremećaja je bez presedana u povijesti rusko-ukrajinskog sukoba”, rekla je IEA tijekom ljeta.
