Ukrajinsko-ruski rat uživo: Rubio upozorava da je ‘stari poredak nestao’ uoči mogućeg sastanka Zelenskog na samitu u Münchenu

Kina bi mogla pomoći u okončanju četverogodišnjeg rata između Ukrajine i Rusije, rekao je kijevski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha.

Pozvao je kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija da posjeti Ukrajinu nakon sastanka na marginama Münchenske sigurnosne konferencije.

“Kina može igrati važnu ulogu u postizanju pravednog mira za Ukrajinu”, rekao je Sybiha za ukrajinski TV kanal Novyny.Uživo.

“Cijenimo potporu Kine teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine i imali smo vrlo sadržajan i pragmatičan razgovor.”

Sljedeći krug trilateralnih pregovora između Rusije, Ukrajine i SAD-a održat će se sljedeći tjedan u Ženevi, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Pomoćnik Kremlja Vladimir Medinski predvodit će rusko izaslanstvo za razgovore u utorak i srijedu, dodao je.

Oni prate dvije runde pregovora u Abu Dhabiju na kojima je ruski tim predvodio Igor Kostjukov, šef vojne obavještajne službe.

Pomoćnik ukrajinskog predsjednika potvrdio je novinarima da se delegacija Kijeva priprema za razgovore u Ženevi.

Povratak Medinskog, koji je vodio ruski tim na ranijim pregovorima u Turskoj 2022. i 2025., mogao bi signalizirati da Rusija očekuje da će se fokus pomaknuti izvan sigurnosnih pitanja na šire točke neslaganja između zaraćenih strana.

Kremlj je najavio da će se sljedeća runda mirovnih pregovora o Ukrajini održati idući tjedan, bez potvrde lokacije.

Novinska agencija Reuters izvijestila je da su američki dužnosnici predložili trilateralni sastanak u ponedjeljak i utorak u Miamiju, nakon što su dva prethodna kruga razgovora održana u Abu Dhabiju.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da Moskva i Washington razgovaraju o bilateralnoj trgovini i gospodarskoj suradnji.

Peskov je rekao da se Moskva nada da će se dijalog nastaviti, ali je rekao da je malo vjerojatno da će takve rasprave ići dalje od razgovora prije nego što se sukob u Ukrajini riješi.

Trumpova administracija pojačava pritisak na Kijev za ustupke Rusiji u nastojanju da okonča rat do početka ljeta, navodi se u izvješću u New York Times koji je citirao ukrajinske dužnosnike.

Dolazi u trenutku kada se Ukrajina priprema za još jednu rundu mirovnih pregovora već sljedećeg tjedna, dok Washington nastoji potaknuti Moskvu i Kijev da dogovore dogovor prije krajnjeg roka za lipanj.

Kijev se drži tanke linije jer nastoji zadovoljiti SAD, a istovremeno izravno odbija uvjete mira koje smatra neprihvatljivima – poput ustupanja zemlje Rusiji u regiji Donbas.

Ukrajina je opetovano izrazila frustraciju jer je SAD jače od Rusije gura prema miru.

Kijev se tjera da održi izbore, nešto što je u skladu sa zahtjevima Rusije. Volodimir Zelenski je rekao da se to ne može dogoditi dok ne počne prekid vatre.

Ukrajina je najavila da će od svojih međunarodnih saveznika 2026. dobiti 38 milijardi dolara vojne pomoći.

Pomoć će se koristiti za financiranje bespilotnih letjelica, sustava protuzračne obrane i projektila Patriot, rekao je ministar obrane Mykhailo Fedorov nakon sastanka Ukrajinske obrambene kontaktne skupine, poznate kao Ramstein skupina, saveza 57 zemalja koje pružaju vojnu potporu Kijevu.

Brojke uključuju “više od 6 milijardi američkih dolara (4,4 milijarde funti) u određenim paketima pomoći, s više od 2,5 milijardi američkih dolara (1,8 milijardi funti) za ukrajinske bespilotne letjelice, preko 500 milijuna američkih dolara (367 milijuna funti) za program Popis prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL) i 2 milijarde američkih dolara (1,5 milijardi funti) za protuzračnu obranu, kao i financiranje za topničko streljivo, obuku, mornaricu sposobnostima i drugim područjima”, rekao je g. Fedorov.

UK će izdvojiti 500 milijuna funti za protuzračnu obranu i 150 milijuna funti za inicijativu PURL, u ukupnom paketu od tri milijarde funti vojne pomoći koja će biti pružena Ukrajini.

Njemačka je objavila proračun od 11,5 milijardi eura (10 milijardi funti) za pomoć, koji će uključivati ​​milijardu eura (871 milijun funti) za nabavu bespilotnih letjelica, te će pomoći u financiranju projekta ‘kupole’ protuzračne obrane nad ukrajinskim gradovima.

Norveška, Nizozemska, Belgija, Švedska, Danska, Španjolska, Kanada, Island, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija, Australija, Portugal i Turska sve su među zemljama koje će pružiti vojnu pomoć 2026.

Bivši najviši diplomati i viši vojni zapovjednici u SAD-u izjavili su da vojni savez NATO-a nije “dobrotvorna organizacija” ili “čin velikodušnosti”, već je kritičan za sigurnost SAD-a.

U snažnom ukoru ponovljenom kritiziranju saveza Donalda Trumpa, gotovo svi živući bivši američki veleposlanici u NATO-u i bivši vrhovni zapovjednik savezničkih snaga upozorili su američkog predsjednika da se ne povuče iz saveza.

“NATO nije čin američke velikodušnosti”, rekla je skupina od 16 članova u izjavi uoči Münchenske sigurnosne konferencije.

“To je strateška pogodba koja osigurava da Sjedinjene Države ostanu najmoćnija i ekonomski najsigurnija nacija na svijetu uz samo djelić cijene.”

Izjavu je koordinirala Iva Daalder, a potpisali Alexander Vershbow, Nicholas Burns, Victoria Nuland, Kurt Volker, Douglas Lute, Kay Bailey Hutchison, Julianne Smith. Bivši vrhovni zapovjednici NATO-a su Wesley Clark, Joseph Ralston, James Jones, John Craddock, Philip Breedlove, Curtis Scaparrotti, Tod Wolters i Christopher Cavoli, prema The Times.

Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da se svijet nalazi u “odlučujućem trenutku” prije nego što je napustio Sjedinjene Države na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji (MSC).

“Svijet se vrlo brzo mijenja pred nama”, rekao je.

“Stari svijet je nestao, iskreno, svijet u kojem sam odrastao, a mi živimo u novoj eri geopolitike, i to će od svih nas zahtijevati da preispitamo kako to izgleda i koja će biti naša uloga.”

Gospodina Rubia će intervjuirati predsjednik MSC-a Wolfgang Ischinger u subotu ujutro u razgovoru pod nazivom “SAD u svijetu”. U petak se očekuje susret s danskom premijerkom Mette Frederiksen gdje će razgovarati o budućnosti Grenlanda.

“(SAD je) duboko vezan za Europu, a naše su budućnosti uvijek bile povezane i nastavit će biti”, dodao je.

“Dakle, samo moramo razgovarati o tome kako ta budućnost izgleda.”

Danska premijerka Mette Frederiksen sastat će se s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu u petak.

Par će vjerojatno razgovarati o budućnosti Grenlanda, koji je posljednjih mjeseci izazvao značajne napetosti između Washingtona i Europe.

Očekuje se da će sastanak biti održan u zatvorenom prostoru.

Danski ministar obrane, Troels Lund Poulsen, rekao je u petak da će Kopenhagen osigurati četiri borbena zrakoplova F-35 NATO-ovoj misiji Arctic Sentry.

Ranije ovog tjedna, NATO je priopćio da je pokrenuo misiju jačanja svoje prisutnosti na Arktiku, dio napora da se ublaže napetosti unutar saveza potaknute naporima američkog predsjednika da preuzme Grenland od Danske.

“Naš doprinos F-35 jača ukupnu prisutnost u regiji i naglašava ulogu Danske kao aktivnog saveznika na Arktiku i Sjevernom Atlantiku”, rekao je g. Poulsen u izjavi.

Obraćajući se novinarima uoči Münchenske sigurnosne konferencije, g. Poulsen je rekao kako očekuje da će SAD doprinijeti misiji NATO-a.