Četiri milijuna ljudi u Zaljevu moglo bi biti gurnuto u siromaštvo zbog rata u Iranu, kaže UN, dok sukob ulazi u drugi mjesec.
Izvješće Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) o gospodarskim i društvenim posljedicama rata pokazalo je da bi arapske nacije mogle izgubiti između 120 i 194 milijarde dolara bruto domaćeg proizvoda kao rezultat poremećaja u lancima opskrbe energijom.
“Broj siromašnih povećat će se za oko četiri milijuna ljudi u našoj regiji u jednom mjesecu”, rekao je Abdullah Al-Dardari, pomoćnik glavnog tajnika UN-a i direktor Regionalnog ureda za arapske države.
“Ovo je brojka za koju su obično potrebne godine gospodarskog pada, a ne jedan mjesec.”
rekao je Al-Dardari Asharq Al-Awsat da je rat, koji je počeo 28. veljače, izazvao “oštar i iznenadan gospodarski šok”.
“Ova kriza zvoni na uzbunu za zemlje u regiji da temeljno preispitaju svoje strateške izbore fiskalne, sektorske i socijalne politike.”
Nastavio je: “Postalo je jasno da je utjecaj vrlo velik. Došlo je do zatvaranja Hormuškog tjesnaca, a izvoz nafte je uvelike pogođen. Stoga idemo prema ekstremnom scenariju, koji ima ozbiljan utjecaj na trgovinu energijom.”
Izvješće, objavljeno 31. ožujka, procjenjuje da bi ukupni gubitak za regiju bio bliži 194 milijarde dolara, što bi moglo rezultirati povećanjem regionalne stope nezaposlenosti za čak četiri postotna boda, što bi koštalo oko 3,6 milijuna radnih mjesta – više od ukupnog broja radnih mjesta stvorenih u regiji 2025. godine.
Najgore bi bile pogođene zemlje Zaljevskog vijeća za suradnju i Levant, pri čemu bi svaka regija mogla izgubiti više od 5,2 posto svog BDP-a.
U Levantu se predviđa da će kriza povećati siromaštvo za 5 posto, gurajući dodatnih 2,85 do 3,30 milijuna ljudi u siromaštvo, navodi se u izvješću. To će predstavljati više od 75 posto porasta siromaštva u arapskim državama.
Levant, koji uključuje Irak, Palestinu, Siriju, Jordan i Libanon, već doživljava ozbiljnu krizu siromaštva, osobito u zemljama poput Sirije koja se oporavlja od 14-godišnjeg građanskog rata.
Hormuški tjesnac vitalni je vodeni put za globalnu trgovinu koji povezuje Perzijski zaljev s Indijskim oceanom. Osobito je važno za zaljevske zemlje poput Katara, Kuvajta i Bahreina, koje o njemu gotovo 100 posto ovise kako bi njihov izvoz nafte stigao u ostatak svijeta.
Zaljev proizvodi oko jedne trećine svjetske nafte, plus značajan udio ukapljenog prirodnog plina (LNG). Kroz tjesnac prolazi otprilike 20 posto globalnog LNG-a i oko 25 posto morskih pošiljki nafte.
Neke arapske zemlje traže alternativne rute, poput kopnenog transporta. Al-Dardari je rekao da se Saudijska Arabija “više oslanja na naftovod koji ulazi u Yanbu na Crvenom moru”, dok u međuvremenu postoje “ozbiljni razgovori između Iraka i Sirije o transportu količina sirove nafte i naftnih proizvoda kopnom”.
Izvješće je koristilo analizu prethodnih kriza i izazova oporavka u Gazi, Siriji i Libanonu.
