Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stigla je u nedjelju na Grenland u dvodnevni posjet, dok blok signalizira svoju kontinuiranu podršku otoku usred ponovljenih poziva američkog predsjednika Donalda Trumpa Sjedinjenim Državama da ga pripoje. O tome u nedjelju piše Euro news.
U sklopu posjeta, očekuje se da će von der Leyen u ponedjeljak potpisati zajedničku deklaraciju između EU i danskog autonomnog teritorija.
Od povratka u Bijelu kuću u siječnju prošle godine, Trump je tvrdio da SAD moraju preuzeti kontrolu nad Grenlandom radi svoje “nacionalne sigurnosti”, tvrdeći da bi Kina ili Rusija u suprotnom zauzele otok.
Važnost teritorijalnog integriteta
Von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa izdali su u siječnju zajedničku izjavu u kojoj su istaknuli važnost “teritorijalnog integriteta i suvereniteta” te rekli da je EU “u potpunosti solidarna s Danskom i narodom Grenlanda”.
Govoreći na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ove godine, von der Leyen je rekla da EU također radi na “velikom porastu europskih ulaganja” u Grenlandu u nastojanju da pojača sigurnost Arktika.
Komisija je predložila dodjelu 530 milijuna eura Grenlandu u okviru svog proračuna za razdoblje 2028. – 2034., što, kako je rekla, odražava njegovu “rastuću geostratešku važnost na Arktiku”.
Financial Times je izvijestio da će von der Leyen tijekom svog posjeta najaviti dodatnih 200 milijuna eura financiranja za otok.
EU obećaje 200 milijuna eura za Grenland dok Trump nastavlja prijetiti aneksijom
Američke pretenzije
U svibnju je Trumpov posebni izaslanik za Grenland, Jeff Landry, rekao da je vrijeme da SAD “vrate svoj trag” na taj teritorij.
Landry, koji je ujedno i guverner Louisiane, dao je te komentare tijekom posjeta tom teritoriju, svog prvog od imenovanja na dužnost posebnog izaslanika u prosincu 2025.
Govoreći iz glavnog grada Grenlanda, Nuuka, Landry je za Agence France-Presse rekao: “Mislim da vidite predsjednika kako govori o povećanju operacija nacionalne sigurnosti i ponovnom naseljavanju određenih baza na Grenlandu.”
„Svi s kojima sam razgovarao na Grenlandu voljeli bi vidjeti da SAD ponovno naseljava te baze“, nastavio je, dodajući da teritorij „treba SAD“.
U siječnju su čelnici pet političkih stranaka u grenlandskom parlamentu objavili zajedničku izjavu s jasnom porukom SAD-u. „Ne želimo biti Amerikanci, ne želimo biti Danci; želimo biti Grenlanđani“, pisalo je.
Izvještava se da su SAD na vrhuncu Hladnog rata imale 17 vojnih objekata i više od 10.000 vojnika na Grenlandu. Trenutno na otoku upravljaju samo jednom bazom, svemirskom bazom Pituffik – najsjevernijom bazom američkog Ministarstva obrane.
Pituffik se koristi za upozoravanje na rakete, raketnu obranu i misije nadzora svemira, prema američkim svemirskim snagama.
