Cilj radionice je razmjena iskustava, jačanje međuinstitucionalne suradnje te osnaživanje ustanova u kulturi za pravodobno i učinkovito djelovanje u izvanrednim situacijama poput požara ili potresa. Kroz konkretne primjere i praktične vježbe sudionici će dodatno unaprijediti znanja i protokole koji doprinose zaštiti zajedničke kulturne i prirodne baštine.
Voditeljica Područne službe civilne zaštite Dubrovnik, Ana Miličić ovom je prigodom istaknula kako je iznimno je važno pravodobno prepoznati rizike, planirati i biti spreman, odnosno smanjiti vjerojatnost da se takve situacije uopće dogode. Miličić je predstavila i rezultate EU projekta „Operativne snage sustava civilne zaštite za zaštitu kulturne baštine (CPforHeritage)”, završenog u veljači prošle godine, koji su proveli Ravnateljstvo civilne zaštite i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Podsjetimo, Grad Dubrovnik prvi je donio Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ koji je usvojen u ožujku 2021. godine te predstavlja temelj strateškog i odgovornog upravljanja svjetskim dobrom. Kao jedan od ključnih izazova prepoznata je potreba sustavnog upravljanja rizicima od prirodnih prijetnji poput potresa, požara i poplava do klimatskih promjena i drugih izvanrednih okolnosti.
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske prepoznalo je važnost Plana upravljanja te kroz nacionalne programe služi za primjer svim hrvatskim gradovima.
“Ono što nastojimo učiniti jest da taj dokument višeg reda spustimo na mikro lokacije pojedinih muzeja, knjižnica, dakle ustanova u kulturi tako da svaka ustanova za sebe, sukladno smjernicama donesenim u tom krovnom dokumentu, mora provesti izradu procjene rizika, propisati mjere ublažavanja tog rizika i zatim vježbati kroz simulacije reagiranje u izvanrednim okolnostima“, izjavila je voditeljica Stalne koordinacije Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske za svjetska dobra upisana na Popis svjetske baštine UNESCO-a, Jasna Popović.
U sklopu radionice predstavljeni su rezultati pripreme i razrade Plana pripravnosti i upravljanja rizicima za svjetsko dobro „Stari grad Dubrovnik“, prvog ikad dokumenta u Republici Hrvatskoj koji za cilj ima uspostaviti kontinuirani i koordinirani sustav djelovanja, kako bi se očuvala izvanredna univerzalna vrijednost dubrovačke povijesne jezgre.
„Na temelju radionica, terenskih istraživanja te suradnjom sa svim dionicima Grada, izrađen je akcijski plan koji definira mjere unaprjeđenja i modele postupanja u slučaju velikih nesreća, s ciljem zaštite kulturne baštine i stanovništva te jačanja otpornosti u suvremenim kriznim okolnostima.” – naglasio je Hrvoje Ivanišević, predstavnik Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Grada Dubrovnika.
Plan pripravnosti i upravljanja rizicima za svjetsko dobro „Stari grad Dubrovnik“ bit će predstavljen i upućen Gradskom vijeću Grada Dubrovnika na razmatranje na predstojećoj sjednici u četvrtak, 26. veljače.
Izrada Plana pripravnosti i upravljanja rizicima za svjetsko dobro „Stari grad Dubrovnik“ predstavlja nastavak aktivnosti započetih unutar Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a. Grad Dubrovnik do sada je proveo niz mjera i aktivnosti u okviru Plana upravljanja. Među njima se ističu izrada Studije prihvatnog kapaciteta, prve izrađene prema UNESCO-ovim smjernicama, uspješno uvođenje Zone posebnog prometnog režima, postavljanje mjerača buke i puna primjena Odluke o buci, obnova kulturne baštine, sanacija povijesne kanalizacije kroz projekt Aglomeracije te demografska obnova povijesne jezgre koja obuhvaća obnovu stambenog fonda, kao i obnovu škole unutar zidina.
Ovim radionicama Grad Dubrovnik dodatno potvrđuje svoju opredijeljenost sustavnom, odgovornom i dugoročnom upravljanju kulturnom baštinom uz snažnu suradnju svih nadležnih službi i institucija.
