Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske ocijenilo je da dopunama Kaznenog zakonika RS-a, kojima se kažnjava javno promoviranje i isticanje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda. Istodobno je utvrđeno da je dio dopuna Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti protivan načelu ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Odluke su donesene u srijedu, 19. kolovoza, na sjednici Vijeća za zaštitu vitalnog interesa održanoj u Banjoj Luci.
Klub izaslanika bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a tvrdio je da je stvarni cilj spornih dopuna Kaznenog zakonika kažnjavanje isticanja službenih obilježja Republike Bosne i Hercegovine na području Republike Srpske te da se njima diskriminira bošnjački narod.
Vijeće je, međutim, zaključilo da ti navodi nisu osnovani jer se osporeni zakon, prema njegovoj ocjeni, ne odnosi na zastavu Republike Bosne i Hercegovine niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine.
„Vijeće je, između ostaloga, ocijenilo da su navodi Kluba izaslanika bošnjačkog naroda prema kojima je cilj osporenih zakonskih odredbi sankcioniranje isticanja službenih obilježja Republike Bosne i Hercegovine na području Republike Srpske irelevantni“, navedeno je u priopćenju Ustavnog suda RS-a.
Vijeće nije prihvatilo ni tvrdnju da Armija Republike Bosne i Hercegovine predstavlja važan dio kolektivnog identiteta bošnjačkog naroda na način koji bi bio obuhvaćen ustavnom zaštitom vitalnog nacionalnog interesa.
Prema obrazloženju, simboli te vojne formacije ne mogu se u ovom postupku dovesti u vezu s obrazovanjem, vjerom, jezikom, njegovanjem kulture, tradicijom i kulturnim nasljeđem bošnjačkog naroda.
Zatvorske kazne zbog isticanja simbola
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 9. srpnja dopune Kaznenog zakonika kojima se uvode kazne za javno promoviranje i veličanje ustaštva i ideologije Nezavisne Države Hrvatske, kao i za javno isticanje i promoviranje zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Za osnovni oblik tog kaznenog djela predviđena je kazna zatvora do tri godine, dok je za teže oblike, ako izazovu nerede, nasilje ili uznemiravanje javnosti, propisana kazna od dvije do pet godina.
Zastupnik Pokreta za državu Ramiz Salkić nakon usvajanja zakona ustvrdio je da se njime Bošnjake pokušava svesti na građane trećeg reda u Republici Srpskoj te je najavio pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
„Bošnjaci neće prestati suosjećati s onim što je dio njihove tradicije i zastava s ljiljanima neće biti zabranjena, uz potpuno poštivanje onoga što je danas zakon i ustav“, rekao je tada Salkić.
Dio Zakona o grobljima povrijedio vitalni interes Bošnjaka
Za razliku od odluke o Kaznenom zakoniku, Vijeće je utvrdilo da je dijelom dopuna Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Riječ je o odredbi novog članka 21.a, u kojoj se koristi formulacija „osjećaje srpskog naroda“. Vijeće je ocijenilo da se takvom odredbom narušavaju načela konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.
„Legitimno je pravo svakog konstitutivnog naroda da kroz zakonodavne mehanizme očuva svoj nacionalni identitet, pri čemu nijedan konstitutivni narod ne može imati dominantan položaj u odnosu na drugi konstitutivni narod“, navedeno je u obrazloženju.
Vijeće je, s druge strane, zaključilo da nije sporna odredba prema kojoj Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih osoba daje mišljenje tijekom provjere izgleda grobova, grobnica, nadgrobnih spomenika, spomen-obilježja i drugih objekata unutar grobalja.
Prema ocjeni Vijeća, takva ovlast sama po sebi ne predstavlja osnovu za ograničavanje ili povredu ustavom zajamčenih prava i sloboda građana.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
