Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da odluka kojom je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH pokušao urediti osnivanje ureda i proceduru imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH za pregovore s Europskom unijom nije u skladu s Ustavom BiH.
Riječ je o odluci u predmetu broj U-37/25, koju je Ustavni sud BiH donio na sjednici održanoj 26. ožujka 2026. godine, odlučujući o zahtjevu 31 zastupnika Narodne skupštine Republike Srpske.
Sud je utvrdio da osporena odluka nije u skladu s člancima I/2. i IV/3.c) Ustava BiH, odnosno s načelom vladavine prava i ustavnim pravilom prema kojem sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Odluka ništavna od početka
Ustavni sud je odlučio da je odluka Predstavničkog doma ništavna i da prestaje važiti od dana njezine objave u “Službenom glasniku BiH”, broj 68/25.
Drugim riječima, Sud je zaključio da odluka nije mogla proizvoditi pravne učinke jer nije prošla ustavom propisanu proceduru.
Osporena odluka odnosila se na osnivanje ureda glavnog pregovarača BiH za pregovore o pristupanju Europskoj uniji, kao i na proceduru imenovanja glavnog pregovarača i njegovih zamjenika.
Prema toj odluci, glavnog pregovarača i zamjenike trebao je imenovati Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a kandidate su trebali predlagati klubovi zastupnika u tom domu.
Odlukom su bili propisani i uvjeti koje kandidati trebaju ispunjavati, mandat u trajanju od pet godina, mogućnost obnove mandata, način razrješenja, ovlasti glavnog pregovarača te zaduženja Vijeću ministara BiH u vezi s uspostavom ureda.
Zašto je odluka pala?
Ključno pitanje za Ustavni sud bilo je je li Predstavnički dom mogao samostalno donijeti takvu odluku.
Sud je zaključio da nije riječ o pojedinačnom aktu imenovanja, nego o aktu kojim se prvi put na državnoj razini uređuje nova materija. Odluka je, prema ocjeni Suda, sadržavala opće i trajne norme o načinu imenovanja glavnog pregovarača, njegovih zamjenika, njihovim ovlastima, mandatu, razrješenju i osnivanju novog tijela.
Zbog toga je Sud zaključio da takav akt ima zakonodavni karakter i da ga nije mogao donijeti samo jedan dom Parlamentarne skupštine BiH.
U obrazloženju se navodi da odluka koju donese samo jedan dom zakonodavnog tijela ne predstavlja odluku Parlamentarne skupštine BiH ako je riječ o materiji koja mora proći proceduru u oba doma.
Ustavni sud je podsjetio da Ustav BiH propisuje kako sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Parlament mora reagirati u roku od šest mjeseci
Ustavni sud nije se zaustavio samo na poništavanju odluke. Parlamentarnoj skupštini BiH naloženo je da u roku od šest mjeseci od dostavljanja odluke normira proceduru imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH za vođenje pregovora o pristupanju Europskoj uniji.
Parlament mora urediti i pitanje osnivanja ureda glavnog pregovarača i njegovih zamjenika.
Također, Parlamentarna skupština BiH dužna je u istom roku obavijestiti Ustavni sud BiH o mjerama poduzetima radi izvršenja odluke.
EU pregovori ostaju bez pravno uređene procedure
Odluka dolazi u osjetljivom trenutku za europski put Bosne i Hercegovine, jer je imenovanje glavnog pregovarača jedno od ključnih pitanja za nastavak procesa približavanja Europskoj uniji.
Ustavni sud je u obrazloženju naveo da je imenovanje glavnog pregovarača jedan od važnih uvjeta za početak pristupnih pregovora, kao i kontaktna točka između BiH i Europske unije.
Sud je pritom podsjetio da institucije BiH tu obvezu nisu ispunile, zbog čega je Predstavnički dom u listopadu 2025. godine pokušao samostalno donijeti odluku.
Međutim, iako je Sud potvrdio da Parlamentarna skupština BiH ima ovlasti urediti to pitanje, jasno je zaključio da to mora biti učinjeno u proceduri propisanoj Ustavom BiH, što znači uz sudjelovanje oba doma.
Nije osporena nadležnost Parlamenta, nego način donošenja odluke
Važno je naglasiti da Ustavni sud nije zaključio kako Parlamentarna skupština BiH ne može urediti pitanje glavnog pregovarača.
Naprotiv, Sud je naveo da je Parlamentarna skupština ovlaštena normirati ovu materiju jer se radi o pitanju povezanim s europskim integracijama i vanjskom politikom BiH.
Problem je, međutim, bio u tome što je odluku donio samo Predstavnički dom, bez potvrde Doma naroda.
Sud je tako odbacio argumentaciju prema kojoj bi za normiranje ovog pitanja bili isključivo nadležni Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH ili Direkcija za europske integracije. Ustavni sud je naglasio da je riječ o materiji koja se prvi put izvorno uređuje na državnoj razini i da zato mora proći parlamentarnu, odnosno zakonodavnu proceduru.
Politička blokada sada dobiva ustavni rok
Odlukom Ustavnog suda BiH pitanje glavnog pregovarača vraćeno je u Parlamentarnu skupštinu BiH, ali sada uz jasan rok od šest mjeseci.
To znači da državni parlament mora pronaći ustavno prihvatljiv model za imenovanje glavnog pregovarača i njegovih zamjenika, kao i za osnivanje ureda koji bi trebao pratiti pregovarački proces s Europskom unijom.
Ako Parlamentarna skupština BiH u tom roku ne postupi po odluci, pitanje glavnog pregovarača moglo bi postati još jedna institucionalna prepreka na europskom putu BiH.
Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obvezujuće.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
