Glavni američki pregovarač za Ukrajinu upozorio je europske diplomate da Rusija sada proizvodi projektile brže nego što ih ispaljuje, stvarajući sve veću zalihu dalekometnog oružja koje bi moglo „zadati nokaut-udarac“ Ukrajini. Prema pisanju The New York Timesa (NYT), koji se poziva na dvojicu zapadnih dužnosnika, Daniel Driscoll, američki ministar Kopnene vojske i ključna osoba u mirovnoj inicijativi administracije Donalda Trumpa, iznio je upozorenje na sastanku zapadnih diplomata u Kijevu prošlog tjedna.
Dužnosnici, koji su razgovarali s NYT-om, rekli su da je njegova poruka bila jasna: gomilanje projektila povećava hitnost postizanja pregovaračkog rješenja. Ruska proizvodnja projektila naglo se proširila. Prema ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi, Moskva sada godišnje sastavlja oko 2.900 krstarećih i balističkih projektila – uključujući sustave Iskander, Kinžal i Kalibr – što nadmašuje njezinu stopu ispaljivanja i omogućuje stvaranje „stotina“ dodatnih projektila.
„Lansiranja ne prate stopu proizvodnje“, rekao je Fabian Hoffmann, stručnjak za projektile s Sveučilišta u Oslu. Rusija, dodao je, možda obnavlja zalihe za sukobe izvan Ukrajine ili kako bi dodatno pritisnula Kijev. Rastući arsenal predstavlja višestruke prijetnje: dublje udare na osjetljivu ukrajinsku energetsku mrežu, jačanje pritiska na iscrpljene sustave protuzračne obrane te potencijalne napade ili prisilu prema drugim europskim državama, navodi se u izvješću.
Novi stav Amerikanaca: Primirje prije sigurnosnih jamstava
Balistički projektili sada nadmašuju sposobnost Ukrajine da nabavi presretače poput Patriota ili SAMP/T sustava. Hoffmann je upozorio da bi ovaj trend uskoro mogao učiniti Kijev ranjivim: „To je razlog za veliku zabrinutost.“ Driscollovo upozorenje dolazi dok Washington nastavlja gurati revidirani mirovni plan nakon značajnog otpora Kijeva i europskih prijestolnica. Trumpova administracija smatra da Rusija trenutačno ima prednost na bojištu te da bi odgađanje pregovora moglo pogoršati strateški položaj Ukrajine.
Hoffmann je upozorio da zaustavljanje rata ne bi natjeralo Rusiju da uspori proizvodnju – štoviše, moglo bi je ubrzati. „Ako Rusija iz ovog rata iziđe kao pobjednik, mogla bi se u budućnosti osjećati vrlo samouvjereno i imati golemi arsenal dalekometnog oružja“, rekao je. Značajno je da su SAD poručile europskim saveznicima da će se o dugoročnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu razgovarati tek nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, unatoč tome što administracija Donalda Trumpa javno inzistira da moraju biti sastavni dio dogovora, reklo je nekoliko europskih diplomata.
Prema pisanju Politica, američki državni tajnik Marco Rubio rekao je europskim dužnosnicima u utorak da Washington želi primirje prije nego što se obveže na sigurnosna jamstva. Drugi diplomat rekao je da je Rubio opisao jamstva kao glavni prioritet, ali je naznačio da se njima treba baviti odvojeno te da bi cjelokupan paket trebao biti brzo finaliziran. Zapadni dužnosnici kažu da nova zaliha predstavlja veliku promjenu u odnosu na raniju fazu rata, kada su projektili često bili ispaljeni odmah nakon proizvodnje.

Nepovoljni uvjeti za Kijev
Rusija je od tada proširila svoju industrijsku bazu i diverzificirala dobavljače uvozom sjevernokorejskog i iranskog oružja. SAD su sredinom studenoga podijelile svoj početni mirovni plan od 28 točaka s Kijevom, predlažući teritorijalne ustupke, ograničenja ukrajinske vojske i trajnu zabranu ulaska u NATO. Nakon hitnih razgovora u Ženevi s dužnosnicima EU-a i Ukrajine, nacrt je skraćen na 22 točke. Kijev je odbacio nekoliko ključnih odredbi, uključujući predaju neokupiranog Donbasa, ograničavanje svoje vojske na 600.000 vojnika i odustajanje od NATO-a.
Washington je ranije vršio pritisak da Ukrajina prihvati plan do 27. studenoga, a Trump je rekao da će ga Zelenski „morati voljeti“. Privatno, američki pregovarači upozoravali su da Ukrajini prijeti gubitak dodatnog teritorija u nadolazećim mjesecima. Trump je kasnije natuknuo da se rokovi mogu pomaknuti ako se postigne napredak.
Zelenski je predložio put u Washington kako bi raspravio najosjetljivije točke, ali je Trump rekao da će se s njim i Putinom susresti tek kada primirje bude blizu. Umjesto toga, poslao je posebnog izaslanika Stevea Witkoffa u Moskvu te zadužio Dana Driscolla da održava kontakte s Kijevom.

