SAD i Iran pristali su na dvotjedno primirje, postigavši dogovor manje od dva sata prije isteka roka koji je predsjednik Donald Trump odredio Teheranu da ponovno otvori Hormuški tjesnac ili se suoči s uništenjem “cijele jedne civilizacije”.
U utorak navečer, samo nekoliko sati prije planiranog štrajka, Trump je na Truth Socialu objavio da je poništio svoju odluku.
“Na temelju razgovora s premijerom Shehbazom Sharifom i feldmaršalom Asimom Munirom, iz Pakistana, i u kojima su tražili da zadržim destruktivnu silu koja je večeras poslana u Iran, i pod uvjetom da Islamska Republika Iran pristane na POTPUNO, TRENUTNO i SIGURNO OTVARANJE Hormuškog tjesnaca, slažem se obustaviti bombardiranje i napad Irana na razdoblje od dva tjedna”, napisao je Trump.
Trump se još jednom okrenuo svom poznatom vremenskom okviru od “dva tjedna” kao pravom rješenju u trenutku krize.
Tijekom svog prvog obraćanja naciji o iranskom ratu ranije ovog mjeseca, ustvrdio je da je rat “pri kraju” i da su gotovo svi američki vojni ciljevi postignuti.
Međutim, predsjednik je ponudio malo jasnoće o tome kako bi ugasio sukob koji je doveo do naglog pada njegovih ocjena odobravanja.
Trump je rekao: “Večeras mi je zadovoljstvo reći da su ovi ključni strateški ciljevi pri kraju… U ova posljednja četiri tjedna, naše su oružane snage ostvarile brze, odlučne, nadmoćne pobjede na bojnom polju – pobjede kakve je malo ljudi ikada vidjelo.”
Dodao je: “Zemlje svijeta koje … dobivaju naftu kroz Hormuški tjesnac moraju se pobrinuti za taj prolaz. Samo ga uzmite, zaštitite, koristite ga za sebe.”
Također je zahvalio “našim saveznicima na Bliskom istoku – Izraelu, Saudijskoj Arabiji, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu i Bahreinu. Bili su sjajni i nećemo im dopustiti da budu povrijeđeni ili podbace na bilo koji način, u obliku ili obliku”.
Dok su neki očekivali da će obraćanje najaviti neki oblik deeskalacije, umjesto toga on je zaprijetio da će udariti Iran “iznimno žestoko” u sljedeća dva do tri tjedna i dovesti nazad u kameno doba, kamo i pripadaju.
Ovo nije bio prvi put da je Trump trubio o “dva do tri tjedna” kao vremenskom roku za okončanje krize. Tijekom vremena dok je bio predsjednik, bilo je više prilika kada je to hvalio kao rok za okončanje svakog sukoba.
Prošle godine, dok su napetosti s Iranom eskalirale, predsjednik je rekao da će odlučiti hoće li američkim ratnim zrakoplovima naložiti napad na iranska nuklearna postrojenja u sljedeća dva tjedna, ovisno o tome hoće li se Teheran uključiti u pregovore o okončanju svog programa nuklearnog oružja.
U izjavi koju je prenijela tiskovna tajnica Bijele kuće, Karoline Leavitt, Trump je rekao: “Na temelju činjenice da postoji značajna šansa da se pregovori s Iranom održe ili ne održe u bliskoj budućnosti, donijet ću svoju odluku hoću li ići ili ne u sljedeća dva tjedna.”
U svibnju prošle godine, kada su Trumpa pitali misli li ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljno oko okončanja rata u Ukrajini, rekao je: “Znat ćemo za otprilike dva tjedna.
“U roku od dva tjedna. Saznat ćemo prisluškuje li nas (Putin) ili ne. A ako jest, odgovorit ćemo malo drugačije”, rekao je predsjednik.
U to vrijeme nije bilo jasno što je poduprlo relativno kratak rok za sukob koji je u tom trenutku trajao više od tri godine. Na kraju je prošlo bez pomaka.
Zatim je ponovno u srpnju Trump rekao da je “jako razočaran” Putinom i skratio je rok Rusiji s 50 dana na “otprilike 10-12 dana” da postigne napredak u okončanju rata u Ukrajini ili da se suoči sa strožim sankcijama.
Tijekom svoje kampanje i predsjedničkog mandata, Trump je u više navrata obećao brzo okončanje rata – isprva je tvrdio da to može učiniti u 24 sata, prije nego što je prešao na duže vremenske okvire, uključujući tjedne.
U siječnju ove godine, Trump je oživio zloglasnu vremensku liniju od “dva tjedna” kada su ga pitali o njegovom predloženom dogovoru koji uključuje Grenland. Vraćajući se iz Davosa, obećao je još jednu veliku objavu o svom “konceptu dogovora” o Grenlandu.
“Imat ćemo nešto za dva tjedna”, rekao je, prema mediaite. “Postoji dobar duh da se nešto učini, a mi moramo imati jaku slobodu. Moramo imati sposobnost da radimo točno ono što želimo.”
Tom prilikom bilo je pitanje dva dana, a ne dva tjedna prije nego što su NATO i SAD objavili “okvir” sporazuma kojim se Americi daje veći pristup prirodnim resursima Grenlanda, iako se mjesecima kasnije precizni uvjeti sporazuma tek trebaju ostvariti.
