Projekt cjelovitog uređenja žnjanskog platoa ostvario je povijesni uspjeh na europskoj arhitektonskoj i urbanističkoj sceni. Uvršten je u prestižni uži izbor od 25 najboljih projekata ovogodišnjeg izdanja Europske nagrade za urbani javni prostor 2026. (European Prize for Urban Public Space).
Međunarodni žiri, sastavljen od vrhunskih europskih stručnjaka, odabrao je splitski projekt u iznimno jakoj konkurenciji od čak 381 prijavljenog rada iz 38 europskih zemalja. Podsjećamo, autori projekta službenog naziva Žnjan 3.0 su arhitekti Ivan Jurić, Marin Kaliterna i Mirjana Radoš ispred Arhitektonskog biroa Ante Kuzmanić, dok je investitor tvrtka Žnjan.
Bez obzira na daljnji ishod natječaja, odabir među najboljih 25 projekata u Europi predstavlja golem uspjeh i povijesno priznanje za splitsku arhitekturu i urbanizam. Projekt uređenja platoa Žnjan bit će uvršten u službeni europski katalog te postati dio stalnog online Arhiva javnih prostora, koji služi kao primjer najbolje europske prakse. Što nije mala stvar, piše bauštela.hr.
Najbolji javni prostori
Ova prestižna nagrada, koju dodjeljuje Centar za suvremenu kulturu u Beču (CCCB), već punih 25 godina sustavno prati, vrednuje i promiče najbolje prakse u oblikovanju javnih prostora diljem kontinenta. Kroz svoju bogatu povijest i 12 dosadašnjih bijenalnih izdanja, nagrada je zaprimila više od 2.800 prijedloga, profilirajući se kao ključni indikator urbanih transformacija u Europi.
Treba reći da se nagrada dodjeljuje specifično za javni prostor, a njezin je primarni cilj prepoznati projekte koji uspješno odgovaraju na suvremene društvene i ekološke izazove. Kao i da je Prilikom odabira projekta Žnjan 3.0 u ovako uzak europski krug, međunarodni žiri je posebno valorizirao ključne kriterije nagrade.
Top karakteristike
Tri su segmenta projekta bila presudna da bi se Žnjan našao u konkurenciji za nagradu. Na prvom mjestu to je ‘ekološka obnova i klimatska otpornost’. U ovom je kontekstu preobrazba 12 hektara zapuštene obale u kontinuirani javni krajolik koji kombinira prirodu i klimatsku infrastrukturu otpornu na promjene projekt dobio veliki placa gore.
Na drugom mjestu je ‘demokratizacija prostora i socijalna kohezija’. U ovom kontekstu se stvaranje otvorenog, pristupačnog i uključivog parka koji je besplatan i dostupan svim građanima i posjetiteljima Splita tijekom cijele godine pokazalo kao pun pogodak.
Na trećem je mjestu ‘vraćanje prirode u grad’. Ovdje je kod Žnjana snažan fokus stavljen na rješenja temeljena na prirodi (nature-based solutions) i promicanje bioraznolikosti tik uz more.
Uz bok metropoloma
Uvrštenjem među 25 odabranih, Split se našao u društvu najvećih europskih metropola. Uz projekt uređenja žnjanskog platoa, u užem izboru nalaze se i projekti iz gradova poput Pariza, Kopenhagena, Barcelone, Lisabona, Bruxellesa, Beča i Varšave. Žiri je posebno istaknuo kako splitski projekt izvrsno pokazuje kako se napušteni obalni prostori mogu uspješno oporaviti i pretvoriti u prostore zdravlja, rekreacije i zajedništva.
Između 25 selektiranih radova, žiri će 9. rujna objaviti pet finalnih projekata. Autori tih pet finalnih radova bit će pozvani u Barcelonu, gdje će 14. listopada na javnoj sjednici u CCCB-u osobno prezentirati svoje projekte pred žirijem. Dan kasnije, 15. listopada, na svečanoj ceremoniji bit će proglašen pobjednik ovogodišnjeg izdanja nagrade, piše bauštela.hr.
Moja reakcija na članak je…
