Sarkofag je otkriven plitko ispod kamenog pločnika ispred dubrovačke katedrale i zapravo je dio niza novih arheoloških nalaza na ovom lokalitetu.
Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić za HRT je potvrdila kako su otkrili i jednu gustijernu koja im je također bila nepoznata, a dodaje kako su pronašli i zidove prijašnjih kuća s unutrašnjim žbukama kao i ljudske ostatke.
Različiti kanali, keramičke cijevi kanalizacije i odvodnje te ostaci obrambenog bedema nastavak su otkrića nakon potresa 1979. godine.
– Tada su otkriveni vrijedni nalazi dvije crkve, prethodnice današnje barokne katedrale. Dakle tzv. prva crkva koja je možda poznatija iz literature kao bizantska bazilika, ali mi volimo reći tzv. bizantska bazilika i romanička katedrala koja je nastradala u potresu 1667. godine – kazala je Maja Zeman, povjesničarka umjetnosti, urednica zbornika radova istraživačkog projekta “Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala”.
Ta su otkrića promijenila spoznaju o ranijim dubrovačkim stoljećima i nastanku grada. Nova istraživanja sada popunjavaju taj mozaik.
– Bez sagledavanja cjeline, dakle ne samo područja ispod katedrale nego i područja oko katedrale, dakle i Bunićeve poljane i današnje Držićeve poljane. Bez te cjeline zapravo ne možemo ni tumačit cijeli taj višeslojni lokalitet – naglasio je Ivan Viđen, povjesničar umjetnosti, suradnik na istraživačkom projektu “Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala”. Zbog novih je dubrovačkih otkrića sanacija pločnika reducirana s planiranih 1000 na 300-tinjak četvornih metara.
J.T.
