Jesen donosi niz izbora u našem susjedstvu i Europi, no opći izbori u Bosni i Hercegovini, koji se održavaju 4. listopada, možda će biti najzanimljiviji. Parlamentarni izbori održat će se 27. listopada u Izraelu, Nijemci će izlaziti od 6. do 20. rujna na izbore u saveznim pokrajinama, a posebno su zanimljivi izbori u Berlinu i Saskoj. U listopadu će se održati lokalni i senatski izbori u Češkoj. Estonija ima predsjedničke izbore u rujnu, a Bugarska u studenome. Na lokalnim izborima u Sloveniji dugogodišnji gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković pokušat će dobiti još jedan mandat, usprkos pritiscima desne vlade Janeza Janše. Izbori čekaju i Srbiju, i to parlamentarni i predsjednički, a neće biti mirno ni u vrijeme dramatičnih izbora u Americi, gdje će na polovici drugog mandata Donalda Trumpa snage odmjeriti republikanci i demokrati.
Parlamentarni izbori čekaju i Švedsku i Maroko, a predsjednički u listopadu Brazil. Izborna godina završit će u prosincu, kada će predsjednički i parlamentarni izbori biti u Haitiju, a opći u Južnom Sudanu.
U BiH ponovno u fotelju člana Predsjedništva želi sjesti Bakir Izetbegović, a kandidat je i dosadašnji član Denis Bećirović. Kandidirao se i Semir Efendić, dugogodišnji načelnik sarajevske općine Novi Grad. Bošnjaci će moći glasati i za Fahrudina Radončića, osnivača Avaza, koji je tri puta već pokušavao ući u Predsjedništvo. Hrvatski korpus kandidira Darijanu Filipović iz HDZ-a BiH, dok je pet stranaka kandidiralo Zdenka Lučića, jednog od osnivača HDZ-a BiH koji se rastao s tom strankom i prošao dug i neobičan politički put do ove kandidature.
Faktor Komšić
Treći je kandidat, samo formalno hrvatski, Slaven Kovačević, politolog i doktor političkih znanosti, savjetnik Željka Komšića za vanjsku politiku. Srbi idu s kandidaturom sadašnje članice Predsjedništva Željke Cvijanović, a kandidat oporbe je Marinko Božović, dugogodišnji načelnik Istočne Ilidže. U utrku ulazi i Nebojša Vukanović, jedan od najglasnijih opozicijskih aktera. Uvodi se i stroga kontrola, birači će ove godine prvi put biti identificirani elektronički, dok će se glasački listići skenirati i elektronički prebrojavati. Kao dodatni mehanizam kontrole provest će se i ručno brojenje glasova, kao i prije. “Uvođenje novih tehnologija u izborni proces ne samo da nije nešto ekskluzivno za razvijene demokracije nego je postalo standard u modernim izbornim sustavima diljem svijeta. Ova inovacija nije samo korisna nego i nužna za osiguranje transparentnosti, učinkovitosti i integriteta izbornog procesa”, tvrde nevladine udruge uoči važnih izbora za BiH.
Iako je ostalo malo vremena do izbora, svađe i optužbe vide se i osjećaju na sve strane. Puno političkih stranaka sudjeluje na izborima, a novinar Željko Raljić to ovako tumači: “Bosna i Hercegovina ima golemu administraciju i tu ima prostora za mešetarenje i uhljebljenje. Zbog toga se pojavljuje tako velik broj političkih stranaka koje trguju unaprijed i prije izbora. Mnogi od njih neće prijeći izborni prag, ali će asistirati većim strankama i pronaći svoj interes, prodavat će članove u biračkim odborima.”
Za analitičare, velik broj političkih stranaka u BiH nije dokaz demokracije.
“To je više prevara demokracije. Male stranke služe za trgovinu na biračkim mjestima i uzimanje glasova jednom kandidatu kako bi pomogle drugom kandidatu”, kaže analitičarka Ivana Marić.
Svađe i trgovanje
Mnogo je i promjena stranačkih dresova, to je postalo uobičajena pojava. Svakodnevno stižu informacije o odbornicima koji napuštaju svoje stranke i pristupaju drugim političkim strankama.
“Predizborni period tradicionalno donosi pojačane pregovore između političkih stranaka i pojedinaca. Iako se promjene stranačke pripadnosti često predstavljaju kao rezultat programskih ili ideoloških razlika, praksa pokazuje da su mnogo češći motivi politička pozicija, mjesto na izbornoj listi, mogućnost osvajanja mandata ili očekivanje funkcija nakon izbora”, pišu bosanskohercegovački mediji. “Posebno je izražena borba za nositelje lista i visoke pozicije, koje povećavaju šanse za ulazak u parlamente. Istovremeno, pojedini politički akteri procjenjuju gdje imaju veće izglede za politički opstanak, zbog čega mijenjaju stranku neposredno prije predaje kandidacijskih lista.”
Naravno, to još više slabi povjerenje građana u političke stranke, a ni dosad nisu uživale ugled i popularnost. Na sve se strane trguje, stvaraju se politički savezi i pregovara se o foteljama nakon izbora. Dakle, ništa novo za politiku na ovim prostorima.
Lider Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović dugo je u politici, a sada ponovno traži mjesto u Predsjedništvu BiH.
“Ja uporno u javnosti ponavljam da se nisam ja kandidirao, nego da sam to prepustio stranci, ali ljudi mi ne vjeruju. Čak sam im predlagao ljude koji to mogu raditi, a možda neće izazivati dio javnosti koji je protiv mene ili protiv SDA”, govori Izetbegović tako da se stekne dojam kako su ga molili da se kandidira.
On kritizira sadašnju vlast i naglašava opasnost od zatvaranja Ureda visokog predstavnika.
Pitanje OHR-a
“Zamislite da izvadite osigurač u kući i čekate jedan strujni udar koji će sve spaliti. Bez OHR-a u roku od par mjeseci imali bismo potpunu blokadu Domova naroda i iživljavanje snaga koje su protiv Bosne i Hercegovine i koje žele dokazati da je ovo neuspješna priča i nemoguća misija kako bi se zemlja podijelila.”
Izetbegović uoči izbora govori i o Miloradu Dodiku i Republici Srpskoj. “Dodik se oslanja na Putina, na lobiste i islamofobne snage u SAD-u, te na cionistički lobi u Americi i Izraelu. Ako te snage budu jačale, jačat će i on. Ali ako se Europska unija i NATO konsolidiraju, a utjecaj tih lobija bude padao, onda će i on slabjeti. To ponajviše ovisi o glasačima u Republici Srpskoj. Već se u listopadu može dogoditi da Dodik završi, ali to će onda Srbi presuditi, a ne Trojka. Na oživljavanje nacionalističkih koncepata i projekata poput ‘srpskog sveta’ te na otvorena miješanja susjednih zemalja probosanska politika mora odgovoriti jačanjem državnih institucija, ekonomijom i maksimalnim povezivanjem s dijasporom.”
Posebno je zanimljivo Izetbegovićevo viđenje suradnje Bošnjaka i Hrvata. “HDZ među Hrvatima gotovo da nema rivala, dok SDP i SDA imaju svoje stabilno glasačko tijelo koje izlazi na izbore bez obzira na sve. Nisam rekao da su oni za buduću koaliciju sa SDA-om, nego sam govorio kao analitičar. Ali kada kažete iskreno ono što mislite, to se odmah protumači kao da nešto smjerate s Čovićem ili SDP-om.”
Izetbegović poručuje Zagrebu “da se ne miješa”. “S ovim narodom, s Bošnjacima, treba lijepo i fino. Nek’ ne koriste našu želju za pomirenjem i dobročinstvo. Bilo kakav pritisak iz Zagreba ili Milanovićevo koketiranje s Dodikom neće postići cilj. Ovaj se narod ničega ne boji, a ako ga počnete pritiskati, nećete ništa postići.”
Favoriti u anketama
Gotovo se svakodnevno objavljuju nove ankete o favoritima, pa Darijana Filipović ima najveću potporu među hrvatskim, a Denis Bećirović među bošnjačkim ispitanicima. Darijana Filipović novo je ime na političkoj sceni u BiH. Na općim izborima 2022. godine, kao kandidatkinja za državni parlament, dobila je 24.653 glasa. Sad je dopredsjednica HDZ-a i zamjenica predsjedavajućeg Kluba zastupnika HDZ BiH – HNS BiH. Obavlja i funkciju šefice Izbornog stožera HDZ-a. Jedna je od najbližih i najpouzdanijih osoba predsjednika HDZ-a Dragana Čovića.
“Filipović dosad nije imala izraženu medijsku prisutnost i snažno profiliran osobni politički narativ. Karijeru je tiho gradila unutar stranačkih struktura, daleko od reflektora. Upravo je to možda njezin najveći adut. Naime, teško će joj biti spočitavati kontroverzne izjave i neprimjerene političke poteze. Takav profil očigledno je bio ključan faktor u odluci stranačkog vrha – kandidatkinja koja neće iznenađivati, ali ni odstupati od već definirane politike”, tvrde mediji u BiH.
Analitičari kažu da se njezinom kandidaturom želi poslati poruka da se HDZ u BiH okreće prema novim imenima. Ujedno, ona je lojalna i predvidljiva pa neće biti mnogo iznenađenja. Iako sa svojih 39 godina pripada mlađoj generaciji političara, Filipović se teško može predstaviti kao novo lice na sceni, zaključuju analitičari. U stranačkim strukturama prisutna je još od 2011. godine, kada je počela kao tajnica županijske Mladeži HDZ-a BiH, nakon čega je kontinuirano gradila političku karijeru u stranci. Sličan put imala je i njezina sestra blizanka Andrijana Katić, koja je također kao mladi HDZ-ov kadar lojalan šefu stranke Draganu Čoviću nagrađena pozicijom federalne ministrice prometa i komunikacija. Ali biračka volja Hrvata i ovaj će put ovisiti o matematici unutar bošnjačkog naroda.
Netanyahu zaostaje
Tijekom izbora i prebrojavanja glasova bit će vrlo važno osigurati i spriječiti bilo kakvu izbornu prevaru po kojoj je zemlja među promatračima poznata, zbog korištenja različitih mehanizama za manipuliranje rezultatima, naglašavaju europske institucije koje će pomno nadgledati ove izbore. Svi podsjećaju na krizu koju je izazvao Dodik te se svim snagama nastoji spriječiti da do slične opet dođe. Glavne stranke koje izlaze na izbore jesu Demokratska akcija, Srpski nacionalni savez neovisnih socijaldemokrata, HDZ BiH, SDP, a osim njih, postoje brojne male stranke, od kojih su se neke odvojile od vodećih stranaka.
Prije izbora u Izraelu ankete pokazuju da Benjamin Netanyahu ne stoji dobro, ali čini sve kako bi ojačao poziciju. Njegova desničarska vlada prije ljetnog raspusta parlamenta usvojila je zakone koji bi joj trebali vratiti popularnost, a za koje kritičari kažu da potkopavaju pravosudni nadzor, koriste prijateljskim medijima i cilj im je učvrstiti podršku ultraortodoksnih političkih saveznika. Tako je usvojen zakon o izuzeću od vojne službe ultraortodoksnih muškaraca upisanih u vjerske seminare. “Netanyahu igra dugu igru držeći sve svoje koalicijske stranke na okupu”, rekao je Reuven Hazan, profesor političkih znanosti na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu.
“On ih tjera da shvate kako im samo om može dati ono što im treba.”
Sadašnji izraelski premijer najdugovječniji je na čelu vlade, a ovaj posljednji mandat pun je strašnih kontroverzija. “Netanyahuovo obećanje o potpunoj pobjedi nije ispunjeno ni na jednom frontu, no njegova će vlada biti prva izraelska vlada od 1988. koja će odslužiti puni četverogodišnji mandat, a izbori će se održati posljednjeg dana dopuštenog zakonom”, naglašavaju analitičari.
Uoči izbora kulminirao je okršaj između vlade i glavnog državnog odvjetnika Galija Baharav-Miara, koji je imenovan 2022. godine, u vrijeme prethodne vlade. Zato je sadašnja vlada donijela mjeru kojom se smanjuje autoritet ureda državnog odvjetnika. Udruga za građanska prava u Izraelu to je opisala kao “dosad najdalekosežniji korak u kontinuiranim naporima vlade da oslabi neovisni pravni nadzor”.
Povijesni izbori
Izrael se priprema za izbore peti put u manje od četiri godine, a održat će se 27. listopada. Većina stranaka preferirala je drugi datum, ali nisu uspjele postići dogovor. “Po svim standardima, ovi opći izbori najznačajniji su u izraelskoj povijesti, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. Njihov ishod imat će dalekosežne implikacije ne samo za Izrael nego i za Palestince na okupiranim teritorijima, a i za širu regiju”, kaže profesor Yossi Mekelberg, stručnjak za Bliski istok. “Kako stvari stoje, projekcije rezultata ukazuju na još jednu produljenu političku pat-poziciju. Oporbene stranke imaju bolje rezultate u anketama od onih koje čine trenutnu koaliciju. No većina cionističkih stranaka ne želi se udružiti s arapskim strankama, kojima podršku uglavnom daju palestinski građani Izraela. Ova odluka moralno je neprihvatljiva i politički samoporažavajuća jer ostavljaja oporbu bez 61 mjesta potrebnog za većinu u Knessetu od 120 članova.”
U Češkoj, gdje će se održati lokalni i izbori za Senat, teško je odrediti favorita. Sigurno je samo da će ukupni ishod u pojedinim regijama pokazati snagu vladajuće koalicije i parlamentarne oporbe. Vlast u Češkoj sada drži koalicija desnih stranaka koju vodi premijer Andrej Babiš, a nedavno je zabilježen sukob sa šefom države Petrom Pavelom, koji je prozapadno orijentiran. Tako su Česi u Ankaru na summit NATO-a poslali obojicu, a Babiš ima sasvim drukčiju politiku u odnosu na zapadne države kada je riječ o Ukrajini. Te teme neće, naravno, biti u fokusu lokalnih izbora, ali oni će ipak pokazati kako zapravo Česi “dišu” i koliko je sadašnja vladajuća koalicija snažna.
Bugarska će imati predsjedničke izbore 25. listopada, a drugi krug održat će se 1. studenoga. Ponovno će se kandidirati sadašnja predsjednica Iliana Iotova, a kandidaturu je najavio i ministar obrane Nikolaj Nenčev, no ima još izglednih kandidata, među kojima je i pjevačica Luna Yordanova.
Napeto u Berlinu
Ovih dana Berlin izgleda kao svaki grad prije izbora: plakati s kandidatima koji u jednoj rečenici nešto obećavaju na svakom su koraku. Berlinčani će u rujnu izaći na važne izbore, a ankete daju prednost krajnjoj desnici. Gradske teme u prvom su planu, ali sve se vrti oko pitanja hoće li AfD osvojiti vlast. U izboru za pokrajinski parlament biraju se predstavnici četvrti, koji zatim odlučuju o svemu što je važno za grad. Analitičare zbunjuje kako u Berlinu, multikulturalnom gradu, krajnja desnica ima prednost pred tradicionalnim strankama kao što su CDU, SPD, Die Linke i Zeleni.
Odgovora ima više, Berlin je postao skup grad, pogotovo kada je riječ o stanovanju. Najam manjih stanova košta do 2000 eura, većih više od 5000 eura. Sve je poskupjelo, Nijemci se boje nasilja, a desne stranke upiru prstom u imigrante. Demokršćani njemačkog kancelara imaju sve slabiju podršku na nacionalnoj razini, dok je krajnje desna Alternativa za Njemačku i dalje najpopularnija stranka u zemlji. Očekuje se da će odnijeti uvjerljivu pobjedu na izborima u Berlinu, u Saska-Anhaltu i u Mecklenburg-Vorpommernu. U Saska-Anhaltu, stranka bi čak mogla osvojiti dosad neviđenu apsolutnu većinu, što bi joj omogućilo da prvi put uđe u vladu neke savezne pokrajine.
Friedrich Merz, demokršćanski kancelar, u velikom je problemu jer njegova Kršćansko-demokratska unija i sestrinska bavarska Kršćansko-socijalna unija jedva dosežu 20 posto podrške. To je ujedno najniža podrška konzervativcima posljednjih nekoliko godina.
